Gospodine ministre i građani Crne Gore, prvo pitanje koje je bilo upućeno ministru finansija sam preskočio zbog sastanka sa šefom Misije evropskih posmatrača u Crnoj Gori, i to je bilo teže pitanje. Sada ćemo ovo malo lakše pitanje.

Moje poslaničko pitanje glasi, a bilo je upućeno potpredsjedniku Vlade Vujici Lazović, s obzirom da je njegov resor, ali i ministru saobraćaja i pomorstva gospodinu Ivanu Brajoviću:

Pozivam vas da iznesete stav o završenoj rekonstrukciji pruge Podgorica-Nikšić sa aspekta enormno visoke cijene od preko 70 miliona eura kojom su zaduženi građani Crne Gore. Takođe, da saopštite zbog kojih je razloga u netransparentnom postupku tolerisana enormno visoka cijena rekonstrukcije. Zašto su građani Crne Gore zaduženi da plaćaju rekonstrukciju kada je privreda u Nikšiću uništena lošim privatizacijama?

Navešću samo da je prilikom prodaje i rasprodaje Pivare Trebjesa u Nikšiću za tadašnjih 24 miliona maraka, a to je bilo prije 20-ak godina, javno je bilo rečeno, moram ponoviti zbog građana i zbog mladih koji se toga ne sjećaju, da će ta sredstva biti upotrijebljena u svrhe nikšićke privrede i to direktno za rekonstrukciju pruge Nikšić-Podgorica koja je tada možda i trebala nešto za privredu i za industriju, a sada je nema. Tada je to bilo procijenjeno na nekih 30-ak miliona maraka, a Pivara je prodata za 24 miliona maraka.

U međuvremenu, za ovih sedam godina koliko traje rekonstrukcija pruge Nikšić-Podgorica cijena je rasla od 40 miliona eura do 70 miliona eura ili oko pet miliona godišnje. Postavlja se pitanje zbog čega je toliko prolongirana rekonstrukcija pruge, kada se zna da su je gladni omladinci 1948. godine napravili za nepunih 14 mjeseci. Vi, takođe, kao inženjer građevine, iako ste dugo bili u Ministarstvu unutrašnjih poslova znate da je prilikom izrade pruge najveći problem trasiranje pruge, a da se upravo na tom dijelu ništa nije radilo od tog infrastrukturnog dijela, radilo se samo na nekih 10% dionice, tuneli su ostali isti, nadvožnjaci i mostovi su ostali isti i nema ih mnogo. Znači, urađena je praktično elektrifikacija i otpremanje određenih staničnih zgrada i vrlo malo nekakvih dodatnih kolosjeka, znači pruga je ostala sa jednim kolosjekom, ostali su samo rekonstruisani neki manevarski kolosjeci na usputnim stanicama. Toliko za ovo prvo javljanje. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, kolega.

Izvolite, ministre.

IVAN BRAJOVIĆ:

Hvala vam, potpredsjedniče.

Poslaniče Vasiljeviću, znam da ste uputili pitanje i potpredsjedniku Vlade i meni. Odgovoriću prilično sveobuhvatno na onaj dio koji se dominantno odnosi na saobraćaj i pomorstvo.

Pruga Nikšić-Podgorica, kao što ste i rekli, izgrađena je i puštena u saobraćaj 1948. godine. Tačno je i ko je gradio, moji roditelji su učestvovali u gradnji te pruge. Njena dužina iznosi 56,6 km otvorene pruge i 9,7 km staničnih kolosjeka, što iznosi 66,3 km, od čega 34,5 ide brdskim terenom od Nikšića do Danilovgrada i 22,1 km graničarskim terenom od Danilovgrada do Podgorice. Na pruzi ima 12 tunela, ukupne dužine 3.441 m i 13 mostova dužine 307,25, maksimalni uspon na pruzi 25 promila. Remontovana je prije 40 godina, kada je izvršena samo zamjena gornjeg stroja i prevedena sa uzanog na normalni kolosjek. Ugrađeni su prilično zastarjeli signalni sigurnosni uređaji sa vazdušnom telefonskom vezom. Zbog lošeg stanja, Tucanički zastor usitnjen I zabačen, pragovi istrulili, šine ishabane, kolosječni pribor dotrajao, signalni uređaji ne funkcionišu itd. U 2002. godini je ukinut putnički saobraćaj. Brzina kretanja teretnih vozova je ograničena na 30 km na sat, a osovinsko opterećenje na 18 tona po osovini i prijetilo je potpunom zatvaranju pruge za saobraćaj.

Opravdanost same investicije, između ostalog, proizilazi iz studije opravdanosti, remonta i elektrifikacije pruge Nikšić-Podgorica koja je izgrađena od strane Centra za istraživanje i projektovanje CIP Beograd 1989. godine, a revidirana je od Instituta za društveno-ekonomska istraživanja Podgorica. Između ostalog, u toj studiji se ističe da pruga povezuje više značajnih privrednih subjekata u državi sa ostalim subjektima u bližem i širem okruženju. Od ukupnog prevoza robe za privredu gravitacionog područja oko 60% se prevozi željeznicom, da gravitaciono područje pruge obuhvata središnji i sjeverozapadni dio Crne Gore sa ukupnom površinom od 5.414 kvadratnih kilometara, što iznosi 9% ukupne teritorije na kojoj živi gotovo 40% ukupnog stanovništva Crne Gore. Na ovom području su koncentrisani značajni industrijski objekti Crne Gore, metalurgija, elektroindustrija, šumarstvo, rudarstvo, proizvodnja građevinskog materijala. Pruga Nikšić-Podgorica povezuje se sa prugom Beograd-Bar kao najkraćom kopnenom vezom između Srednje Evrope i Luke Bar. Pruga je, takođe, povezana sa prugom Podgorica-Skadar u Republici Albaniji.

Opravdanost investicije pokazana je ovom studijom, a urađena je investiciono-tehnička dokumentacija na nivou glavnih projekata i u avgustu 2002. godine raspisan je međunarodni tender za finansiranje i izvođenje radova na remontu, elektrifikaciji, opremanju, signalno i sigurnosnim telekomunikacionim uređajima, kao i adaptaciji staničnih poslovnih objekata na pruzi Nikšić-Podgorica. Na tender su dostavljene tri ponude, tri kompanije su se javile, ...., koja je dala ponudu od 57.193.007,74 eura, Simens AG Austrija sa 77.959.000,03 eura, Alcatel Sel AG Stuttgart 85 miliona eura.

Na osnovu izvještaja, komisija za vrednovanje ponuda izabran je najbolji ponuđač, te je Željeznica Crne Gore 14.11.2005. godine sklopila ugovor o izvođenju radova sa konzorcijumom ....., u iznosu od 47.492.168,37 eura. Dobro ste čuli, 2005, ovo je bilo 2002. godine, koliko je trajao pregovarački postupak. To su podaci koje sam precizno tražio da mi se daju. Ovo je cijena neto investicija. Dana 27.12.2005. godine sklopljeni su okvirni sporazumi o kreditu za izvoz na iznos od 52.600.000 eura i okvirni sporazum o komercijalnom kreditu sa Češkom eksportnom bankom u iznosu od 4,400.000 eura kao osnova za finansiranje navedenog projekta, znači tu su uključeni troškovi kredita i ostalo. Sagledavanje cjelokupne invsticije i situacije na terenu pri izvođenju radova, sredstva definisana ugovorom bila su nedovoljna za završetak radova. Ali, ovo što sam prije naveo sigurno govori o transparetnosti-javni tender, izbor, pregovori sa najboljim ponuđačem i tako dalje.

Na osnovu Odluke Vlade, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo finansija i pravni naslednik u pogledu projekta Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, vodili su pregovore o novom kreditnom aranžmanu. Na osnovu navedenog a uz saglasnost Vlade Crne Gore, 11. 12.2009. Željeznička infrastruktura Crne Gore sklopila je ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za odobrenje 15 miliona eura. U sklopu navedenog,ugovor sa Češkom Ekspertnom Bankom i pregovora sa izvođačem radova OHL AŽD ugovorom su odobrena dodatna sredstva za sigunalizaciju i elektrofikaciju pruge u iznosu od 5 miliona eura.

Iz prethodno navedenog može se vidjeti da su ispoštovani svi postupci za transparentnost i da se rekonstrukciji pruge pristupilo nakon ozbiljne analize i urađenih dokumenata. Takođe, na osnovu istraživanja za potrebe pripreme studija opravdanosti za nabavku elektromotornih garnitura za lokalni putnički saobraćaj u Crnoj Gori, došlo se do zaključka da bi se uvođenjem lokalnog putničkog saobraćaja na pruzi Nikšić-Podgorica postigli pozitivni efekti kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa stanovišta društvene zajednice. Da skratim, ovo ćete dobiti u pismenom odgovoru.

Razmišljalo se o tome da se samo 1 procenat putnika koji se putničkim automobilom prevozi i jedan procenat iz autobuskog prevoza se usmjeri na željeznički prevoz da bi to bilo rentabilno i opravdano. U tom smislu smo, mi Vlada Crne Gore, naručila i u junu očekujemo dopremanje elektromotornih vozila što bi dalo puni efekat i pozitivan efekat remontu pruge Podgorica - Nikšić.

Međunarodni značaj pruge Nikšić –Podgorica ogleda se u tome da je shodno potpisanom memorandumu o zajedničkim aktivnostima na izradi projektno-studijske dokumentacije za povezivanje Bosne i Hercegovine i Crne Gore sa željezničkom prugom Čapljina - Nikšić između Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Ministarstva komunikacije i transporta Bosne i Hercegovine od 5. marta 2008. godine u Sarajevu otpočele su aktivnosti na izradi projekta pod nazivom "Izrada preliminarnog rješenja studija i prostorno-planskih dokumenata za regionalnu prugu Čapljina - Trebinje - Nikšić. Pruga Čapljina - Trebinje - Nikšić je pruga koja može da generira i usmjeri promet roba na željeznicu. Tome će najviše doprinositi ekonomski razvoj i povećani obim trgovine robama između s jedne strane Hrvatske i Bosne i Hercegovine ...

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Ministre, izvinjavam se, i pored svega toga, zbog racionalnosti prema drugom ministru i drugim poslanicima, hvala na potpunosti...

IVAN BRAJOVIĆ:

...podaci za prugu Beograd-Niš dionica Gilje-Ćuprija u dužini od 20 km. Ponude koje su bile dostavljene su bile od 16 do 32 miliona eura, što znači kada se uporedi sa ovom našom prugom Nikšić - Podgorica, gdje imamo mnogo veći broj građevinskih objekata, tunela, mostova, popusta i klizišta, ovdje je cijena 1,05 miliona a te ponude su se kretali od 0,8 do 1,6 mil. eura po kilometru. Hvala vam i izvinjavam se još jedan put potpredsjedniče.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Izvolite Vasiljeviću.

VELJKO VASILJEVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Zahvaljujem se i Vama, na odgovoru, gospodine ministre. Vi ste jednim dijelom u kojem ste, vjerovatno, učestvovali u pisanju odgovora odgovorili na ovo pitanje koje sam postavio, a drugim dijelom je bio odgovor iz predmeta Poznavanje prirode i društva. Obzirom da svi to znamo, te podatke koje se tiču pruge i toga, to nije bilo osnovno pitanje.

Osnovno pitanje je bilo finansijske prirode i prirode da niko ne može da porekne da je pruga trebala da se rekonstruiše odavno od novca koji je dobijen prodajom Pivare "Trebjesa".

Sada je pruga rekonstruisana i treba da bude rekonstruisana. Kao građanin Nikšića i kao građanin Crne Gore znam za njen značaj, za njen infrastrukturni značaj, prije svega i za značaj privrede Nikšića, ako je ikada bude više. Medjutim, sada je ta pruga rekonstruisana od kreditnog zaduženja koje će da plaćaju građani Crne Gore a pare od Pivare,kao i pare od prodaje Željezare , izmedju ostalog, su otišle negdje drugo, vjerovatno za podmirivanje socijalnog mira i za održavanje stacionarnog stanja u Crnoj Gori.

Rekli ste da je postignut ugovor sa firmom iz Brna za 47 miliona eura. Tolika je bila investicija, pretpostavljam, ili je drugčije, kako vi kažete, ali tada 2005. takodje se radilo o ozbiljnom projektu. Taj projekat nije doradjivan. Od 47 do 72 ima 25 miliona razlike ipak. Infrastrukturni objekti su jedni te isti, pruga jedna te ista, stanje je snimljeno, projekat je potpuno isti. Znači, ipak se radilo o nekim aneks ugovora i obezvredjivanju cijena što je stalna praksa u svim gradjevinskim poslovima. Takodje je veoma interesatno da je prugu, pored toga što je dogovorila to firma iz Češke, da su je radili domaći ili inostrani partneri iz okruženja, kao što su Željeznica iz Sarajeva, koji su radili najveći dio toga, znači da je domaćinski poslovala Crna Gora to je moglo da se spušti, kada je cijena u pitanju. Sigurno je da Brno kompanija iz Češke da je angažovala domaće podizvodjače i izvodjače iz okruženja da bi zaradila na njima, odnosno da je ostvarila razliku u cijeni. To je isto i u domaćinskom poslovanju mogla da uradi i Vlada Crne Gore, da je branila interese gradjana.

Što se tiče ovoga nadziđivanja cijena i podizanja cijena ova pruga , pruge koje se rade na mekom tlu i putevi koji se rade na mekom tlu su skuplji nego na našem tlu. Vi to, kao građevinac, znate. Skuplji je kilometar puta kroz Vojvodinu od dobroga puta ili auto bana njemačkoga nego auto puta preko Nikšića ili preko Grahova gore.

(Upadica)

Da, skuplji je sigurno i to do dva puta i to se dobro zna.

Kada sam već tu, a imam dvadesetak sekundi vremena, spomenuću da se već radi na nazidjivanju cijena za auto-put budući pa se projektuje cijena od 3 milijarde eura ili 20 miliona po kilometru što je stvarno jedna bruka i pljačka i to ako se bude tako radilo sramno će biti i to će biti pljačka gradjana Crne Gore. Iako je auto-put takodje važan infrastrukturni objekat. Hvala.