Koja je procedura za ostvarivanje prava na refundaciju troškova lijekova kupljenih u privatnim apotekama, usljed čestih nestašica istih, i da li Ministarstvo, odnosno Fond za zdrastvo razmatra potrebu za pojednostavljivanjem procedure po kojoj građani ostvaruju svoje pravo?

Kratko obrazloženje: Cilj ovog mog pitanja jeste da se ta procedura uprosti da bi bolesnik lakše ostvario to svoje pravo. Znam da iz oblasti zdrastva ima dosta problema i bilo bi atraktivnih i aktuelnih pitanja, ja sam se odlučio na ovo koje tangira običnog čovjeka, odnosno bolesnika. Danas sam dobio i odgovor u pisanoj formi i u suštini sam zadovoljan odgovorom, i mislim da je ovo pitanje imalo smisla.Ja se Vama zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Mislim da ministar ima afirmaciju da dolazi u Parlament, pa makar i zbog jednog pitanja, a da ovaj hirurški dijalog neće biti štetan no koristan.

Izvolite.

MIODRAG RADUNOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, gospodo poslanici, uvaženi kolega Bakiću.

Prosto da kažem, pored doktora Ćira Babovića, doktora Pera Perića,doktor Bakić i doktor Kastratović su moji prvi hirurški učitelji. Tako da imam i taj dio etičke, profesionalne i ljudske obaveze i sad kao ministar.

Moj odgovor je sljedeći, odnosno Ministarstva zdravlja:

Procedura ostvarivanja prava na refundaciju sredstava po osnovu lijeka kupljenog u privatnoj apoteci, zbog nestašice tog lijeka u apoteci sa kojom Fond za zdrastveno osiguranje ima zaključen ugovor, precizirana je aktom Fonda, tačnije Pravilnikom o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdrastvenog osuguranja. Članom 48 navedenog pravilnika propisana je dokumentacija koju je osiguranik dužan da priloži Fondu, uz zahtjev za refundaciju sredstava, kao dokaz o potrebi za određenim lijekom. I to se potpuno slažem sa Vama da je ta procedura jako složena i kompleksna i prosta da građani se nalaze u jednom krugu iz koga treba izaći.

Pomenuću samo nekoliko tih dokumenata koje je važno pribaviti, zavisno da li se radi o ampuliranom lijeku ili za peroralnu upotrebu: zahtjev, izvještaj doktora specijaliste, odnosno konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti da je upotreba lijeka bila neophodna, izvještaj izabranog doktora, recept, nalog za injekcije, dokaz da je osigurano lice samo obezbijedilo lijek, račun o kupovini lijeka sa fiskalnim blokom, potvrda zdrastvene ustanove da prilikom propisivanja nije bila mogućnosti da raspolaže tim lijekom, potvrda apoteke o cijeni lijeka itd.

Odredbama istog pravilnika je propisano da naknadu troškova osigurano lice ostvaruje u visini cijene koštanja lijeka, ali najviše do cijene po kojoj ga obezbjeđuje zdrastvena ustavova sa kojom je Fond zaključio ugovor. Ukoliko se lijekovi sa liste lijekova ne obezbjeđuju u zdrastvenim ustanovama sa kojima Fond ima zaključen ugovor, naknada troškova vrši se u visini cijene koštanja medicinskog sredstva odnosno lijeka.

Navedeni pravilnik je donijet u vrijeme kada informacioni sistem nije u dovoljnoj mjeri podržavao rad izabranog doktora i tad bi potrebna bila samo dokumentacija u papirnoj formi. Na sadašnjem nivou razvijenost informacionog sistema i mogućnosti koje pruža danas elektronski recept, pored pojednostavljivanja procedure organizacije rada zdravstvenih ustanova, pruža i mogućnost pojednostavljivanja procedure oko refundacije sredstava po osnovu nabavke lijeka zbog njihove nestašice. Potpuno prepoznajemo, i to smo stavili u plan rada ovog ministarstva u periodu koji je pred nama, da je farmaceutska politika jedan od prioriteta u radu ovog ministarstva i jedan od postavljenih je ciljeva uspostavljanje takvog načina nabavke lijekova kojim će se spriječiti nestašice, pravilnik o maksimalnim cijenama, pravilnik o referentnim cijenama, jer to kad usvojimo onda neće biti potrebe za tenderima i svim ovim drugim procedurama koje nam se, na žalost, dešavaju danas. Vjerujem da će tada prestati potreba za refundacijom, barem onih lijekova koji se nalaze na našoj listi i besplani su za građane. Za ono što bude potreba Fond za zdravstveno osiguranje sigurno će pravilnikom pojednostaviti proceduru refundacije za kupljeni lijek. Hvala vam.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, ministre.

Izvolite, kolega Bakiću.

MILORAD BAKIĆ:

Rekao sam na početku da sam zbilja zadovoljan odgovorom i da je ovo pitanje imalo svoj cilj, ali samo bih malo prokomentarisao neke stvari iz oblasti zdravstva.

Gospodine ministre, vi ste najodgovorniji čovjek u ovom sektoru i za sve što valja i što ne valja u ovom sistemu vi ste najodgovorniji i pripisuje se vama. Zdravstveni sistem je jako složen, kompleksan i dosta je skup da bi odgovorio svom osnovnom zadataku, a to je pružanje i obezbjeđenje zdravstvene zaštite i potrebna su ogromna sredstva. Ono što mene zabrinjava i što smo svjedoci je da su budžetska izdvajanja svake godine u padu i ja se kao zdravstveni radnik plašim da ne dođe do nekog, ne urušavanja zdravstvenog sistema, nego da pojedini segmenti tog zdravstvenog sistema ne budu trpjeli.

Dugo sam u zdravstvu i svaka vlast je zdravstveni sistem tretirala kao potrošače, kao velike potrošače i nijedna vlast nije prošla a da nije pokušavala da uradi neke reforme. Ne sporim da na svakom segmentu zdravstvenog sistema ne treba uraditi racionalizaciju i smanjiti nepotrebnu potrošnju. Složićemo se da to treba uraditi samo na onim segmentima koji direktno neće nauditi bolesnom čovjeku. Ovaj segment kao što je nabavka i upotreba lijeka, to je jedan mali segment. Da počnemo od infrastrukture zdravstvenih ustanova, od seoskih ambulanti, domova zdravlja, opštih, specijalnih bolnica do KBC-a, svuda se mogu jednom racionalnom potrošnjom smanjiti sve stavke materijalne potrošnje, to je neminovno. Samo treba pametno gazdovati tim stvarima. Po mom mišljenju najveća mogućnost uštede je u tim bolničkim kapacitetima, smanjenjem bolničkih kreveta, odnosno kapaciteta. Treba sprovesti racionalnije, efikasnije liječenje i uraditi racionalnu sistematizaciju radnih mjesta, odnosno smanjiti broj zaposlenih.

Edukacija svih profila medicinskog kadra je veoma složen i skup proces i mislim da to treba raditi planski, ne po potrebi i želji pojedinaca, nego po potrebi pojedinih ustanova, odnosno zdravstva Crne Gore.

Kada sam postavio ovo pitanje pojavila se sumnja kod nekih prijatelja koji su mi sugerisali da postavim ovo pitanje da prava na refundaciju troškova lijekova kupljenih u privatnim apotekama, u stvari je bila želja i jedna skrivena namjera da se na osiguranika prebaci dio troškova za nabavku tih lijekova. Često su mi pominjali ovu pozitivnu listu lijekova. Mislim da i tu treba nešto uraditi. Svaki lijek koji je ušao u crnogorsko tržište ima svoj značaj u liječenju nekog pataloškog stanja, nekog oboljenja. Mislim da svi lijekovi treba da budu na pozitivnoj listi, a na medicinskoj struci, na ljekarima je da prepišu onaj lijek. Ne može tu biti neke zloupotrebe, jer ste vi rekli na kraju ovog obrazloženja da informacioni sistem sve sada kontroliše i mislim da bi to dobro uradili, radi koristi prema svakom našem bolesniku.

Još jednom vam se zahvaljujem na urednom odgovoru. Hvala.