Prvo da pročitam to pitanje - Molim vas za informaciju i komentar o vrijednosti portfelja nekadašnjih PIF-ova, a sadašnjih investicionih fondova otvorenih i zatvorenih u periodu od njihovog osnivanja do danas, sa presjekom stanja na 31.12.2002. godine, 31. 12. 2007. i 31.12. 2012. godine, kao i informaciju o ukupno obračunatim i naplaćenim provizijama za upravljanje tim fondovima za isti period, a po pojedinim društvima za upravljanje.

Obrazloženje: Proces masovne vaučerske privatizacije, a naročito osnivanje i poslovanje PIF-ova su najavljeni kao snažan podsticaj razvoju crnogorske ekonomije. Nakon 11 godina svjedoci smo potpuno suprotnih rezultata, nažalost katastrofalno loših.

Fondovi ne da nisu poboljšali poslovanje kompanija koji su postali većinski vlasnici, već su ih mnoge uveli u još veće probleme a jedinu korist iz cijelog procesa ostvarili su vlasnici društava za upravljanje.

Molim odgovor i u pisanoj formi.

Gospodine predsjedniče,

Ja znam odgovore na sva ova pitanja. Ja znam i razloge zašto je ovo ovako. Ja znam i zašto se pisala koja uredba, počev od uredbe o privatizacionim fondovima i specijalizovanim menadžment preduzećima iz 2002. godine, znam i zašto to nije bio zakon nego uredba, znam i zašto nije bilo javne rasprave nego ste samo na Vladi usvojili, znam i zašto ste dozvolili, tadašnja procjena 2 milijarde i 400 mil. maraka, sadašnjih milijardu i 200 mil. eura, sa ovakvim načinom se privatizuje. Znam i zašto ste dozvolili da se njima na milost i nemilost ostavi tolika društvena imovina. Znam, gospodine predsjedniče, i ko je tvorac modela, ko je kreator, znam i ko su egzikutori a evo iz Vašeg odgovora saznaćemo i ko su korisnici takvog modela.

Hoću da građani Crne Gore od Vas čuju koliko novca su naplatili za to što ste sveli imovinu od bilizu milijardu eura na 75 mil. današnje vrijednosti, ukupna tržišna vrijednost svih fondova.

Da bih vam pomogao da se fokusirate na konkretne odgovore, zamolio bih vas da preskočite dio odgovora u kome kažete da ste saglasni samnom da fondovi nijesu dobro radili. To ste trebali da kažete prije 10 godina.

Zamolio bih vas da preskočite da kažete da Vlada nema nadležnosti ili nije je imala, jer je to u domenu regulatora, jer i te kako Vlada ima nadležnosti, jer Vlada je kreirala zakone o tom tržištu. Vlada je pisala ovu uredbu koju sam rekao, Vlada svakako a i partija kojom vladate evo već godinama, i te kako ima uticaja na članove Komisije za hartije od vrijednosti i ova Skupština, naravno, parlamentarna većina je svo vrijeme birala iste članove Komisije za hartije od vrijednosti.

Nemojte mi reći samo da Vlada ne može da se miješa na tržište. Umiješali ste se i te kako.Famoznom kontribucijom koju ste dali kod prodaje Telecoma od 30 centi, nešto nezabilježeno , u svijetu je neshvatljivo nešto što je urađeno tada. Nemojte mi reći da ne možete da se miješate u tržište kada ste se umiješali sa 44 mil. pomoći Prvoj banci. Nemojte reći, čak i zadnji primjer da ste i FP potkupili od jednog Fonda, kao Vlada. Mene interesuje a vjerujem i građane Crne Gore zašto ste ovo dozvolili, zašto ste dozvolili da se ovliko provizija, a evo čućemo koliko se naplati za svo ovo vrijeme, zašto ste dozvolili da se putem kupovine sa povezanim licima, sumnjivim transakcijama, da budem grub i prost, raskube imovina društvena Crne Gore. Oni su ,, pojeli “ auto put, to je otprilike, pominjali ste ga danas, nestalo je nekih milijardu i 200 miliona. Zašto ste dozvolili toliko bahatosti i osionosti i pohlepe na tržištu kapitala. Pominjali ste, takođe, odgovornsot. Volio bih da čujem ko je odgovoran za sve ovo? Ko je odgovoran za ovo što ste još jednom, da kažem jednu riječ narodsku - urnisali tržište kapitala u Crnoj Gori?

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Predjsedniče Vlade, izvolite.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Prihvatam Vašu sugestiju, gospodine Bojaniću, i svakako se neću složiti sa vama.

Znam da o ovoj temi znate dosta i znam da imate i vlastitog iskustva iz upravljanja jednim fondom koji je takodje u posljednje dvije godine izgubio više od 50% vrijednosti kapitala akcionara, tako da vjerujem da iz tog ugla gledano stvari ne djeluju sviše da kažem perspektivno ali svejedno, zbog ostalih ljudi koji su, pretpostavljam, manje upućeni u ovu temu dužan sam da saoštim sljedeće:

Regulativa za poslovanje investicionih fondova uspostavljena je 2002. godine. U to vrijeme finansijsko tržište, osim bankarskog, gotovo i da nije postojalo. Država je kroz zakonsku regulativu nastojala da stvori stimulativan okvir za razvoj tržišta kapitala i u tom kontekstu podsticala stvaranje investicionih fondova i njihov dalji rad kao oblik sofisticiranog finansijskog tržišta.

Kao što je poznato, prethodnim Zakonom o investicionim fondovima bila je propisana provizija naknada za upravljanje od 3% vrijednosti portfelja. Ovo je podrazumijevalo da po automatizmu sa rastom tržišne vrijednosti portfelja raste i naknada i obrnuto. Generalno, nakon početnog trogodišnjeg perioda stagnacije vrijednosti portfelja fondova uslijedio je period višestrukog rasta njihove vrijednosti, vrijednosti naplaćenih provizija. Sve do 2008. godine kada su sa prvim naznakama krize dolazi do pada vrijednosti imvine uključujući i vrijednost portfelja investicionih fondova.

Tako je kumulativna vrijednost portfelja investicionih fondova krajem 2002. iznosila 93. mil. 600.900 €. Pet godina kasnije, 2007, je iznosila 647 mil. 105.624 € da bi na kraju 2012. godine ukupna vrijednost opet iznosila 105 mil. 066.409.ooo €. Provizija šest investicionih fodnova su u 2002. godini iznosile 2.808.000 €, u 2007. 19 mil.413.169 €, a u 2012. godini obračunate su provizije u iznosu od 861.000. 626 eura. U prilogu pisanog odgovora dostaviću vam detaljan pregled vrijednosti investicionih fondova i vrijednost naplaćenih provizija pojedinačno, po fondovima, i po godinama za period 2002-2012. godina. Jasno je da su invsticionih fondovi u jednom periodu razvoja tržišta odigrali važnu ulogu disperzije rizika za ulagače, vlasnike vaučera i kocentracije vlasništva u pojedinim kompanijama. Medjutim, fondovi nijesu opravdali očekivanja koja su se odnosila na potrebno restruktuiranje kompanija, unapredjenje njihovog poslovanja, podizanje kooperativne kulture, efikasnosti i konkuretnosti. Često su, bez obzira na privatno vlasništvo i dominatno vlasništvo investicionih fondova, pojedini problemi, posebno socijalni, izmiještani prema Vladi, dok su fondovi koristili benefite od pasivnog vlasnitšva kroz ubiranje provizija za upravljanje. Istovremeno zaštita manjinskih akcionara u pojednim slučajevima nije bila efikasna, pa su mnogi građani odlučili da prodaju akcije fondova. Dakle, poslovanje investicionih fodnova u Crnoj Gori u prethodnom periodu karakterisalo je pasivno vlasništvo i trgovanje hartijama od vrijednosti iz portfelja fonda, kao i pasivno učeščće upravljanju kompanijama iz portfelja fonda.

Ovako funckonisanje društava za upravljanje invsticionih fodnova značilo je i potrebu promjene postojećeg koncepta organizovanja investicionih fodnova u Crnoj Gori kroz novu zakonsku i podzakonsku regulativu. Bilo je potrebno ustanoviti novi zakonski okvir koji odgovara ekonomskom trenutku i evropskim standardima i direktivama.

Novim zakonom o investicionim fondovima usvojen je koncept obavezne transformacije postojećih fodnova, nastalih u postupku masovne vaučerske privatizacije. Zakonom je propisan način trasformacije po kome će društvo za upravljanje izabran na skupštini akcionara, u otvoreni fond biti obavezno da prenese proporcijalno dio imovine postojećeg fonda i to sve akcije akcionarskih društava iz portfelja u kojima fond ima manje od 40% učešća u kapitalu, da smanji akcijski kapital postojećeg fonda za iznos prenijetih sredstava u otvoreni fond i sprovede investicioni program restruktuiranja i razvoja preduzećima u kojem postojećih fond ima preko 40% učešća u kapitalu. Propisivanjem obaveze društva za upravljanje da sprovedu postupak restruktuiranja kompanije iz portfelja fonda regulativa investicionih fodnova obezbjedjuje efikasnije vršenje vlasničkih prava fonda u kompanijama i aktivno trgovanje njihovim akcijama.

Propisivanje ovakve odredbe imalo je za cilj da pojača odgovornost postojećih društava za upravljanje investicionim fondovima, s obzirom da jača odgovornsot menadžera kompanije iz portfelja prema fondu uslov je jača odgovornost prema fondu je uslov za ostvarenje odgovornost fonda prema svojim akcionarima.

Imajući u vidu sve prethodno navedeno, vjerujem da će implementacija novog Zakona o investicionim fondovima doprinijeti oživljavanju ovog segmenta finansijskog tržišta, povećanju stepena zaštita vlasničkih prava kao i pokretanju privredne aktivnosti u kompanijama u vlasništvu postojećih fondova.

I bez obzira što ste upozorili ali ipak, čini mi se da nije loše podsjetiti, Vlada očekuje da Komisija za hartije od vrijednosti, kao nezavisan i regulatoran organ, i supervizor tržišta kapitala, preduzme pravovremene i konkretne korake na sankcionisanju društava za upravljanje investicionim fondovima koji svoje aktivnosti i poslovanje nijesu upodobili zakonskoj regulativi i koji izigravanjem zakona pokušavaju da za sebe steknu materijalnu korist na štetu drugih akcionara i investitora i kompanija kojima upravljaju a time i naštetu ukupne ekonomije. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam.

Kolega Bojaniću, izvolite.

MLADEN BOJANIĆ:

Zahvaljujem.

Hvala na odgovoru. Naravno, nisam dobio ono što sam tražio, ali eto vidim da se bavite fondom koji sam ja vodio, promašili ste temu, promašili ste temu. To je bio Fond, nije fond odavno, i taj fond je nastao daleko poslije privatizacije. Dodjite na Skupštinu akcionara "Aktiva integre", ako vas interesuje, pa tamo ćete dobiti punu informaciju.

Što se tiče cifara koje ste rekli, i ja ću neke da pomenem, jer ste ih Vi preskočili.

Spomenuću neka preduzeća koja su oni trebali da prestruktuiraju, odnosno koja su dobila strateškog vlasnika putem ovakvog načina privatizacije. Samo da neka nabrojim: "Izbor" Bar, Bjelasica ,,Rada“, Solana Bajo Sekulić, HTP Onogošt, Mješovito Herceg Novi, HTP Primorje, Cetinje Turist, Titeks, Vunarski kombinat, Staklenici, Fep Plužine, Primorka Bar, Servis Import, Andrija Baltašić. Dan bi mi bio mali da objasnim o čemu se ovdje radilo i kako su se ova preduzeća uništila, odnosno ovi tzv. strateški investitori šta su uradili, ali dobro. Reći ćete da je kriza ili da je jednostavno takvo tržište. U takvom tržištu 2009. godine fondovi su dobili 143 miliona eura od prodaje akcija Elektroprivrede. Znate li koliko sada imaju na računu svi zajedno? Petnaest miliona. Mi svi odlično znamo, i vi i ja, gdje su oni otišli.

Kažete da je masovna vaučerska privatizacija trebalo da donese tu disperziju rizika. Očigledno da bi manje osjetili koliko im je novca poneseno. Kažete da se manjinski akcionari nijesu mnogo potrudili. Pa, naravno da nijesu kada ste vi takve zakone pisali, kada ste vi imali takvu komisiju koja je trebala da brine o njima, i onda ste nam pročitali novi zakon. Na koga će taj zakon da se primjenjuje? Znate da je od šest fondova ostalo svega četiri i da su dva od ta četiri pred stečajem. Tako da, što bi rekli, pojela maca, nema više. Ne znam prema kome. Za isto vrijeme su se stotine hiljada eura plaćale konsultantima koji su predlagali kako da se piše taj zakon. Kažete da čekate i nadate se da će Komisija za hartije od vrijednosti da preuzme mjere da ovo spriječi, i to tako čekate i nadate se 11 godina. Ja se ne nadam više, znam da je to, nažalost, kraj. Meni je užasno teško što nijesam mogao bar dio toga da zaustavim. Zahvaljujem.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Predsjedniče Vlade.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Samo činjenica radi, kažimo i to da je Komsija za hartije od vrijednosti direktno u nadležnosti parlamenta. Prema tome, nemojte adresirati, pored onog što sve Vlada nosi, odgovornost za ono što ne nosi. Ako mislite da Komisija loše radi svoj posao, imate uvijek poslovničku mogućnost, kako mene tako i predsjednika Komisije, da pozovete i sa njim razgovarate o potrebi kvalitetnijeg rada Komisije.

Vlada će, dakle, poštujući ustavne nadležnosti svakako nastaviti da dalje, kroz aktivnosti o kojima sam govoriti, pokuša da doprinese da fondovi postanu dio rješenja za ekonomske probleme, a ne sami dio problema kako su sada. Opet nijesam ni slučajno pomenuo iz bilo kakvog naglašeg kritizerskog odnosa vaše iskustvo u fondovima, ne privatizacionog nego fonda zajedničkog ulaganja, jer znam jako dobro da taj fond nije nastao kao posljedica privatizacije nego upravo, kako ste kazali, značajno kasnije, ali vjerujem da se iz njegovog iskustva može, takođe, u značajnoj mjeri objektivno sagledati problem funkcionisanja fondova u globalnom ekonomskom kontekstu, i nacionalno i globalno.

Znači, vi ste u pravu kada skrećete pažnju - nemojte, ipak, sve svoditi na pitanje krize. Mislim da nije to karakteristično ni za Vladu ni za mene. Ipak, kao što vidimo, bilo bi krajnje neracionalno prkositi krizi i govoriti da je uprkos njoj moguće živjeti pod staklenim zvonom. Očigledno da je ta kriza pokosila evropsku ekonomiju, pa pogađa i našu i pogađa i tržište kapitala.

Drugi dio koji nikako ne bismo smjeli zaboraviti je deficit znanja o kojem sam govorio na našoj raspravi, kada je izabrana Vlada. Plašim se da je to mnogo autentičniji problem Crne Gore od ovog globalnog. Plašim se da se on ne pokazuje samo u radu privatizacionih fondova i društava za njihovim upravljanjem, da se ne pokazuje samo ni u fondovima zajedničkog ulaganja. On se generalno pokazuje u svemu što je biznis u Crnoj Gori. Podsjetimo se preduzeća, recimo, Oboda, Dakića itd, na koje se ne može odnositi ovaj aspekt ekonomskih problema. Dakle, oni nijesu bili predmet masovne vaučerske privatizacije. Generalno, svaki od tih problema govori o jednom, ozbiljan deficit znanja, slažem se sa vama, i nadam se da ćemo zajedno raditi da ga prevaziđemo. Mislim da je to, zaista, ozbiljan deficit koji najeksplicitnije ugrožava ostvarenje i ono što su ekonomski interesi Crne Gore. Zbog toga sam tom pitanju prilikom izbora Vlade posvetio tu pažnju i predložio da razmislimo o preduzetništvu kao predmetu u redovnom sistemu obrazovanja da bi smo organski otklanjali deficit koji imamo.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Može. Mislim da smo u stanju gdje svi moramo da pokupimo znanje koje imamo da se bolje snađemo. Izvolite.

MLADEN BOJANIĆ:

Vrijeme je da podsjetim premijera na njegovu izjavu kada je bio predsjednik. Privatizacioni fondovi su se preko društava za upravljanje izrodili u nešto što nema odgovoran odnos prema ekonomskim interesima države, to ste izjavili kao predsjednik Crne Gore.