Hvala predsjedniče. Mene vazda zapadne da postavljam pitanje poslije neke manje svađe,...bilo da se krene od manjih ka većim, ne od većih ka manjim Klubovima, od prilike nam je tu mjesto i meni kao šefu kluba, ali to ne smeta da porazgovaramo o temi koju sam ja delagirao za ovaj današnji sastanak.

Moje pitanje uvažen0om premijeru Đukanoviću glasi;

Da li postojeći zakon, prije svega oni koji definišu zaštitu i prava potrošača i opštu bezbijednost proizvoda omogućavaju suštinsku efikanu zaštitu prava crnogorskih građana u skladu sa evropskih normama u ovoj oblasti? Da li inspekcijski organi u okviru svojih nadležnosti obezbjeđuju odgovarajući kvalitet roba i usluga i adekvatnu zaštitu potrošača? U najkraćem, da li je država uradila sve što treba u smislu normativne i suštinske zaštite građana Crne Gore u ovoj oblasti.

Da napomenem, možda sam trebao na početku, ...istog pitanja poput ovog sam postavio tačno prije mjesec i 10-ak dana. Ono je bilo postavljeno ministru ekonomije. Bilo je sažeto u jednom odgovoru na to pitanje sam dobio danas neposredno pred početak ove sjednice, ali sama činjenica da donekle nijesam zadovoljan tim odgovorom tada i ovim, nije osnovi povod da ponovo postavim pitanje, nego zato što mislim da ste kroz ovu oblas prelamaju sve drgue oblati evropskih integracija, tj. našeg ukupnog društvenog i političkog života.

Poglavlje 23 i 24 i poglavlje 8 o konkurenciji i tržištu i poglavlje ne znam koje o školstvu koje smo zatvorili upravo i ... preporuka eksperata Evropske unije jeste da mi u svoje školske programe unesemo za đake da ih učimo šta znači da imaju pravo na to što njihovi roditelji plaćaju. Da već tu svijest razvijamo i u tom periodu. Dakle, kroz ovo pitanje se kroz ovu oblast, kroz ovu temu prelama čini mi se ukupan taj naš odnos, kroz ovaj odnos koji se stvara između kupca, između proizvoda i cijene tj. novca koji taj kupac daje za taj proizvod. Tu se sažimaju mnoge stvari, sposobnost, volja naše administracije, i pitanje korupcije, i pitanje konkurencije, i pitanje tržišta, i pitanje inspekcije i tužilaštva i sudstva i na kraju tu se svodi pitanje i odnosa građana i države.

Neću čitati obrazloženje, jer u obrazloženju nema ništa posebno u odnosu na ovo što bi sada prokomentarisao, ako mogu da iskoristim, neću postavljati nova pitanja da bih pokušao da ovu praksu zaista svedemo na način koji odgovara najbolje svima.

Citiraću početnu rečenicu i završnu rečenicu iz Izvještaja Evorpske komisije za 2012.-u godinu u odnosu na ovu oblast. U početnoj rečenici se kaže da je ostvaren iizvjestan napredak u oblasti zaštite potrošača, a u završnoj rečenici se kaže, sve ukupno gledano pripreme, ja bih tu dodao i promjene u ovim oblastima se ralizuju skromnim tempom. Da se razumijemo, stanje u regionu nije bolje. ... medije ovih dana i internet i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, gotovo istovjetni su problemi u svim oblastima i po pitanju hrane, i po pitanju goriva, i po pitanju drugih proizvod i u uslugama, takođe, imaju vrlo velikih problema u odnosu kvaliteta tih proizvoda,kvalita tih usluga, deklaracije i standarda tih proizvoda i onoga što se plaća, što građani plaćaju za to. Mi nijesmo u tom smislu izuzetak, ali ... mi pa da se bavimo nama i da pokušamo da ono što je kod nas unaprijedimo da dođemo do odgovarajućih rezultata.

Dada smo kod zakona, očekujemo u prethodnom odgovoru koji je dao ministar, zakone, pretpostavljam,u nacrtu, novi Zakon o zaštiti potrošača, ne znam da li ga je Vlada usvojila, u Parlament nije stigao. To što je trebao da bude u aprilu po planu nije mnogo važno, mjesec dana našim uslovima i da dođe u Parlament, da je stigao vjerovatno bi i mi kasnili ovdje tih mjesec dana, dakle, to nije prigovor, ali jeste prigovor što mislim da smo i po postojećem zakonu i po postojećim programima za ... programima za zaštitu potrošača i godišnjim mogli da uradimo više. Dakle, mogli smo da uradimo više da se crnog brašno i crni hleb, bude crni hleb od crnog brašna, a ne crni hleb od bijelog brašna koje je obojano, da imamo gorivo naftu koja je 95, 96, 93 oktana i koja je plaćena po toj cijeni a da se vozimo sa njom 100 kilometara, a ne da se vozimo sa njom 80 kilometara. Mogli smo mnogo drugih stvari da uradimo i možemo da uradimo, da te stvari dovedemo u red da i građani i država nijesu na gubitku. Jer sam siguran u ovoj oblasti imaću priliku sjutra sa ministrom, opet sam to pitanje, ali specifikovano za oblast nafte i naftnih derivata postavio, da bi te uštede za državu bile samo, da dobijamo naftu i naftne derivate od odgovarajućeg kvaliteta, kakve bi trebalo i za cijenu koju plaćamo kao druge evropske zemlje jednaku ili veću čak od nekih, da taj kvalitet bude takav da bi ušteda države bila 10-in miliona. Dakle, ne bi uvozili, ne bi imali taj defisic platini, a uštede građana bi svakako bile takođe jasne.

U svim oblastima imamo takvih prijera, gospodine ... vi ste toga svjesni kao i svi mi, i u telekomunikacijama ima takvih upozorenja, ima u oblasti građevinarstva, popadaju fasade pa se poslije sporovi vode. Dešava se majstori pogriješe, ali da vidimo ko je kriv, ko šta plaća i ko za šta odgovara. Imamo i u taksi prevozu, vidimo po medijima da od Budve do Bečića prevoz je... 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Drugi put krenite tamo gdje nemamo pa ćete brže završititi. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

...bjim se da ću morati da završim ovako kako je gdje imamo problem. Dakle, to bi bila suština mog pitanja i molba da se tome posvetimo što više, jer zaista mislim da je to ključna oblast naših budućih koraka, našeg života a onda i u evorpskim integracijama. Hvala.  

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala poslaniče Banovću.

Predsjedniče Đukanoviću, izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Poštovani gospodine Banoviću, kao što zante i to ste više puta potencirali tokom, rekao bih vrlo ispravne inicijativnosti na ovu temu prema Parlametnu i prema Vladi. Važeći zakonodavni okvir u Crnoj Gori u oblasti zaštite potrošača i opšte bezbijednosti proizvoda čine Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o opštoj bezbijednosti proizvoda. Pored ovih prava potrošača u pojedinim oblastima predmet su i uređenja i drugih zakona, da ih sada ne nabrajam. Zakon o zaštiti potrošača kao krovni zakon i zakon o opštoj bezbijednosti proizvoda u značajnoj mjeri su usaglašeni sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije koje je bilo na ..... u vrijeme njihovog donošenja. Ovim zakonima stvoreni su neophodni preduslovi za adekvatno informisanje potrošača osnovnim pravima vezani za zadovoljenje osnovnih potreba pravo na bezbjednost na informisanjem, pravo na slobodan izbor, pravo da se čuje glas potrošača, pravo na obeštećenje, na obrazovanje potrošača, pravo na zdravu životnu sredinu kao i definisani zahtjevi koje u pogledu bezbijednosti moraju da zadovolje proizvode koje se plasiraju na tržištu Crne Gore, i stim u vezi obaveze potrošača i distributera, proizvođača ili distributera izvinjavam se. Na taj način u značajnoj mjeri obezbjeđena je efikasna zaštita potrošačkih prava. Zakonom u opštoj bezbjednosti proizvoda definisanje crnogorski sistem za brzu razmjenu informacija opasnim proizvodima, sistem funkcioniše u skladu sa uredbom o načinu razvojene informacije u proizvodima koji prestavljaju rizik. Naime osjek za tržišnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove kao kontakna tačka sistema od 2010. godine, prati podatke opasnim proizvodima koji se nedeljno objavljuju u bazi podataka rapek sistema, provjerom evetualnog prisustav istih na tržištu i razmjenu informacija o tome sa Upravom carina. Na osnovu uvida u bazu podataka Evropskog rapek sistema, i baza podataka o opasnim proizvodima država iz okruženja kontakt tačka u saradnji sa koordinatoroma područnih oblasti u Tržišnoj inspekciji i drugim nadležnim inspekcijama, jednom sedmično predlaže širu listu opasnih proizvoda za praćenje.

U toku 2012. godine, tržišna inspekcija u oblasti zaštite ekonomskih interesa potrošača izvršila je ukupno 7.446 inspekcijskih pregleda. Tom prilikom utvrđeno je ukupno 5.146 nepravilnosti od čega 4.800 u redovnom nadzoru,248 po nalogu uglavnom inspektora i 107 po žalbama i incijativama drugih. Na području bezbjednosti proizvoda u 2012. godini, izvršeno je ukupno 3.511 inspekcijskih pregleda, od čega 696 u proaktivnom i 2.815 u reaktivnom nadzoru. U proaktivnom nadzoru 2012. godini, je pronađeno 12.530 komada opasnih proizvoda, od čega se ozbiljnim rizikom 9.561 komada opasnih proizvoda, dok je pronađeno 2.969 komada opasnih proizvoda koji nijesu sa ozbiljnim rizikom, naloženo je povlaćenje i trajno zabranjen promet za 9.750 komada opasnih proizvoda privremeno je povučeno sa tržišta 2.780 mjera opoziva izrečana za 20 komada proizvoda. U reaktivnom nadzoru 2012. godine, pronađeno 118 komada opasnih proizvoda po izvještajima rapeks, 14 komada proizoda sa ozbiljnim rizikom po obavještenju Uprave carina, pet komada proizvoda sa ozbiljnim rizikom po informacijama iz drugih izvora 99 komada opasnih proizvoda, koji nijesu sa ozbiljnim rizikom. Naloženo je povlačenje i trajno zabranjen promet za 31 privremeno je povučen iz prometa 87 komada proizvoda. U pravcu kvalitetnijeg i efikasnih sprovođenja na tržišnog nadzora Vlada je 2010. godine, formirala koordicionalno tijelo za tržišni nadzor koga čine prestavnici organa tržišnog nadzora to jeste inspekcije, Uprave carina i osjeka za infrastrukturu kvaliteta Ministarstva ekonomije, koordinaciono tijelo za tržišni nadzor godišnje priprema i dostavlja Vladi izvještaj sa predlogom stanja ocjenu i predlogom mjere u oblasti tržišnog nadzora. Ministarstvo ekonomije do sada pripremilo, a Vlada usvojila tri nacionalna programa zaštite potrošača sa akcionim planovima koji su se odnosili na određeni vremenski period. Trećim programom koji se odnosi na period dvanajst na petnajsta prestavljeni su izazovi sa kojima se Crna Gora suočava u procesu napređivanja prava potrošača i njihove zaštite i samim tim ispunjavanju standarda Evropske unije. Kako je zakonodavstvo EU u stalnom razvoju Vlada Crne Gore, preko Ministarstva ekonomije i drugih nadležnih organa kontinuirano prati te promjene, i shodno tome pokreće usaglašavanje nacionalnog potrošačkog zakonodavstva polazeći od potreba Crnogorskih potrošača i prioriteta koji se definišu kroz komunikaciju sa Evropskom komisijom.

Sledeći prethodnu parlamentarnu proceduru se nalazi Zakon o potrošačkim kreditima koji u potpunosti prenosi EU derektivu o potrošačkim kreditima i koji će prvi put u Crnoj Gori ovu oblasti urediti na cjelovit način, što će omogućiti ista prava potrošača kao u zemljama članicama Evropske unije. U skladu sa programom Vlade za 2013. godinu, novi Zakon o zaštiti potrošača biće upućen na razmatranje i utvrđivanje do kraja drugog kvatrala. Takođe u izradi su i predlozi novih zakona opšte bezbijednosti proizvoda sa Zakonom o nadzoru na tržištem i Zakonom o zabrani obmanjujućeg oglašavanja pružanje usluga i prodaje proizvoda koji su predviđeni programom rada Vlade sa četvrti kvarta 2013. godine.U okviru projekta ipak 2010. godine, priprema se centralni informacioni sistem za praćenje žalbi potrošača sa centralnom tačkom čiji članovi će biti inspekciji i drugih institucija nadležna za zaštitu potrošača uključujući organizacije potrošaća to će potrošaćima olakšati da prijave svoje probleme,a nadležnim organima i institucijama omogućiti lakše upravljanje žalbama i krajnje omogućiti potrošaću da blagovremeno dobije povratnu informaciju iz postupka pokrenutog po njegovoj žalbi.Uprava za inspekcijske poslove polovinom aprila uspostavljen je Kol centar, na koji građani mogu prijaviti besplatno sve nepravilnosti i takve probleme prilikom kupovine roba i usluga. Takođe, na internet stranici Uprave za inspekcijeske poslove i Tržišne inspekcije objavljuju se podaci opasnim proizvodima nađenim na tržištu, a mogu se postaviti i pitanje i prijaviti nepravilnostima na tržištu.

Gospodine Banoviću, iz prezentacije koju ste čuli jasno Vam je da radimo puno na uspostavljanju dobrog normativnog okvira i dobro institucionog razvoja države Crne Gore, da može na nivou Evropskog standarda u perspektivi garantovati zaštitu interesa potrošača. U kojoj mjeri smo uspješni vjerovatno u onoj mjeri koji su crnogorski kapaciteti u ovom trenutku dovoljni da odgovore na ove i sve druge izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava. Dakle, najtačnije ću reći ako kažem da je ovo jedna oblast koju razvijamo, u kojoj dostižemo standarde i vjerujem da ćemo sa svakim sledećim danom iskustva u nezavisnoj državi Crnoj Gori ostvarivati sve veću sposobnost i sve veće kapacitete da na bolji način zaštitimo pravo potrošača u Crnoj Gori. Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Kolega Banoviću želite li komentar.

Izvolite. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

Slažem se sa Vama gospodine Đukanoviću, da se ulažu značajni napori poboljšanju sa stanjem u ovoj oblasti, i da su ovo normativni i ....... u smislu ti napori vidljivi da postoje i tijela, ali mislim da ćete se Vi složiti samnom da je vrlo važan taj politički taj voljni momenat i da je koji ste iskazali u odgovor na prvo pitanje ta politika Vlade i želja Vladi, pritisak Vlade da se popravi stanje u poreskoj oblasti i ovoj fiskalnoj oblasti radom svih tih nadležnih u nizu institucija dala efekte i daje efekte tako ste mi odgovorili, i dio je već u odgovoru i u ovom smislu što je dao ministar u martu i Vi sada dio tih podataka ponovim. Upravo tu kažem da ima još prostora da se samo kroz to kroz postojeću normativnu, kroz postojeću strukturu institucija sa više rada i više odgovornosti, više praćenja toga od strane nadležnih porhirarhiji pa sve do vas da se mogu postići mnogo bolji rezultati. Što se tiče ... nadam se da će upravo sva ta reorganizacija inspekcijskih službi doprinijeti da se ne prenosi nadležnost kao što se znala prenijeti, kad se javljaju građani na primer za gorivo nije to naša, mi ispitujemo samo ekološki sastav da li ima tolko sunpora, koliko ove materije, toliko ove materije mi ne ispitujemo snagu oktana, kvaliteti i energiju koja to govori .... i onda se to presipa sa jedne na drgu instituciju dok onom potrošaču ne dosadi i digne ruke od toga. U tom smislu je naravno značajno i svijest svih nas i potrošača i građana što ste govorili takođe u odgovorima na nekih od prethodnih pitanja, ali je potrebna ta svijest prvo danas kad već nijesmo mi kao društvo u cjelini, da nas sada administracija kao ona uči pravilima i redu, a mislim da bi to trebali i sami dobavljači i potrošači, pitanje šta uvoze oni koliko oni znaju naši uvoznici koji prave od nekih polu proizvoda kasnije proizvode za nas ili koliko oni znaju na primer jeli dekorisana cijena goriva, jeli dekorisana brašna jeli takva kakva nije, može li tu da se pomogne imamo odgovarajuće labaratorije i službe koje sve to mogu brže da odgovore i u tom smislu su zaista ti ponavljam još jednom dodatni napori vrlo bitni. I dobro je ovo za Kol centar i sve ostale, bih Vas zamolio da na ove i na slične odgovore u buduće evo vraćam se na one metadološke pitanje našem radu, da osim ovog kao što je sad dijelom, ponovljeno iz ranije da Vam daju najsvežije podatke, bilo bi mi interesatno čut koliko je taj Kol centar dobio poziva, na koliko je proslijedio i što su po tome uradili za tih mjesec dana, mislim da tu moramo biti malo ažurniji onda bi vidjeli jeli ta svijest raste ili ne raste, onda bi vidjeli da li Ministarstvo treba da objavljuje oglase na televiziji svaki dana još da postoji taj Kol centar i da građani se javljaju.

Dakle, moramo malo brže da regujemo na sve one dnevne probleme sa kojima se u društvu suočavamo, a za to ponavljam administracija je prva koja treba da reaguje. Hvala vam.