Uvaženi premijeru, u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, postavljam sljedeće pitanje,

Šta Vlada namjera preduzeti u cilju većeg korišćenja prirodnih resursa, konkretno dobijanja svih vidova energije iz obnovljivih izvora kao što su energija sunca, vjetra, korišćenje hidropotencijala i bio mase. Koji su konkretni programi podrške?

Obrazloženje. Crna Gora ima veliki neiskorišćeni potencijal po pitanju obnovljivih izvora energije, korišćenje ovih vrsta energije nema nikakvog negativnog uticaja na čovjeka i okolinu. U ovom slučaju ne govorimo o proizvodnji viška energije koju bi Elektroprivreda Crne Gore otklupljivala, već o onoj količini koja je potrebna samim domaćinstvima. Izgradnja manjin brana na rečnim tokovima, ali i tamo gdje postoje uslovi pored proizvodnje električne energije imala bi još pozitivni efekata kao što je promjena mikroklime, akumulacija vode koja bi u ljetnjim sušnim mjesecima obezbjedila kakvu-takvu stabilnost u snabdijevanju, neposrednom okruženju, a značajan udio bi imale i prilikom gašenja požara.

Ono što smatram najznačajnijim i najisplativijim u okolnostima kakve jesu, jeste korišćenje bio mase, bilo da je u pitanju proizvodnja struje, ogrijeva ili humusa. Ova oblast, a imamo veliki potencijal šuma i totalno je neiskorišćena. Korišćenjem ovoga resursa riješili bi veliki dio problema iz oblasti očuvanja životne sredine. Ovaj problem je naročito iz ražen na sjeveru Crne Gore.

Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala kolega Kalač.

Predsjednik Vlade Đukanović. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Poštovani gospodine Kalač, u skladu sa Zakonom o energetici Vlada je u martu 2011. godine usvojila energetsku politiku. Do 2030. godine kojom su utvrđeni ciljevi razvoja energetskog sektora Crne Gore i način i mjere za njihovo ostvarivanje. Jedan od glavnih prioriteta energetske politike je održivi energetski razvoj, koji podrazumijeva obezbjeđenje održivot razvoja energetike koji se temelji na ubrzanom ali racionalnom korišćenju vlastitih energetskih resursa uz uvažavanje principa zaštite životne sredine, povećanje energetske efikasnosti i većeg korišćenja obnovijih izvora energije, kao i potrebu za socijal-ekonomskim razvojem Crne Gore.

Pored toga strategijom razvoja energetike do 2025. godine koje je Vlada usvojila 2007. godine definisana su glavna strateška opredjeljenja i projekti, među kojim su značajno mjesto pripadaju obnovljivim izvorima energije. Strategijom je predviđena realizacija projekata i izgradnje hidroelektrana na Morači, Komarnici, malih hidroelektrana, elektrana na bio-masu i komunalni otpad kao i korišćenje solarne energije za tehničke svrhe. Sada je u toku izrada strategije razvojne energetike do 2013. godine, a usvajanje finalnog dokumenta planirano je do kraja tekuće godine.

Paralelno radi se na pripremi programa razvoja i korišćenja obnovljivih izvora energije, koji će u skladu sa strategijom biti definisana politikom u ovoj oblasti za narednih deset godina. Progoram će pored ostalog sadržati nacionalni cilj korišćenja obnovljivih izvora energije i rokova, odnosno dinamiku njegovog ostvarivanja sa podsticajnim mjerama. Na sastanku Savjeta ministara energetske zajednice održanom u oktobru 2012. godine donešena je odluka da nacionalni cilj korišćenja obnovljivih izvora energije za Crnu Goru u 2020. godini bude 33%. Zakonom o energetici propisano je da je proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora može steži status povlašćenog proizvođača koji ima pravo na otkupnu podsticajnu cijenu električne energije i ima prvenstveno pri uzimanju ukupne proizvedene električne energije u prenosnim i distributivni sistem.

Period trajanja statusa povlašćenog proizvođača je 12 godina. U skladu sa važećim propisima i strateškim dokumentima realizuju se značajni projekti u oblasti obnovljivih izvora električne energije. U toku je ralizacija većeg broja projekata i izgradnja malih hidroelektrana elektrana na vodotocima, za koje su ugovorom o koncesiji zaključeni na osnovu dva sprovedena tendera i na osnovu izdatih energetskih dozvola. U martu ove godine počela je sa radom prva mala hidroelektrana Jezeršnica, instalisane snage 1 mega vat pa je izgrađena na vodotoku Bistrice u opštini Berane. Uskoro se očekuje objavljivanje novog tendera za davanje koncesija za izgradnju malih elektrana. Paralelno nastavlja se sa izdavanjem energetskih dozvola za izgradnju malih hidroelektrana snage do 1 megavat. Takođe se realizuju i aktivnosti u okviru projekata izgradnje vjetro-elektrana lokalitetima Možura i Krnovo. U toku je postupak izdavanja inoviranih urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju vjetroelektrane na Možuri instalisane snage 46 megavata nakon čega može početi procedura izdavanja građevinske dozvole. Predviđeni rok za izgradnju vjetroelektrana na Možuru je 24 mjeseca od dana izdavanja urbanističko-tehničkih uslova.

Za izgradnju vjetroelektrane na Krnovu istalisane snage 72 megavata investitor je dobio urbanističko-tehničke uslove tako da su stvorene pretpostavke na početak procedure za izdavanje građevinske dozvole. Predviđeni rok za izgradnju ove vjetro-elektrane je 30 mjeseci od dana izdavanja urbanističko-tehničkih uslova. U toku su pripremne aktivnosti za realizaciju hidroelektrane Komarnica. Pripremljen je uzačajni dio dokumentacije nakon završetka geološkog elaborava, stvoriće se uslovi za pronalaženje partnera za realizaciju ovog projekta.

Vlada Crne Gore u saradnji sa elektroprivredom trenutno radi na definisanju najpovoljnijeg modela za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana na Morači. U cilju stvaranja uslova za korišćenje bio-mase za proizvodnju električne energije, izrađene su studije izvodljivosti za izgradnju elektrana na bio masu u Berana, instalisane snage 3 megavata i ... snage 1 mega vat. S obzirom da Crna Gora raspolaže značajnim potencijalom sunčevog zračenja i da postoje rastući interesovanje investitora za izgradnju solarnih elektrana, intezivno radimo na stvaranju uslova za realizaciju takvih projekata u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu mogućnost izvoza električne enegije i korišćenja pomorskog kabla između elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije.

Takođe, podsjećam da je uredbom o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko efikasne kogeneracije podsticajna cijena predviđena za električnu energiju proizvedenu solarnim elektranama, snage do 1 megavat, koje su izgrađene na zgradama ili građevinskim konstrukcijama.

Kroz implementaciju zakona o energetskoj efikasnosti, kao i kroz finansijske podsticajne mjere Vlada nastoji da podspješi što veće korišćenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije. Kada govorimo o finansijskim mehanizmima u prethodnom periodu pokrenut je niz projekata koje imaju za cilju povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, kao što je Montesol, projekat beskamatnih kredita za solarne kolektore za domaćinstva. Do sada su okviru ovog projekta ugrađeni 82 sistema, a u narednom periodu planirano je proširenje projekata i na pojedina pravna lica iz turističkog sektora.

Zatim solarni katuni, projekti za instalaciju foto naponskih solarnih sistema na katunima, i Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja zajedno sa jedinica lokalnih samouprava Berane, Kolašine, Mojkovac, Plav, Bijelo Polje, Rožaje, Danilovgrad, realizuje projekat solarni katuni koji imaju za cilj da se na objektima koji se nalaze na katunima, koji nijesu povezani na električnu mrežu postave foto naponski solarni sistemi za proizvodnju električne energije. U toku 2011. godine ugrađeno je 87 takvih sistema, a u 2012. godini obezbijeđena su sredstva i potpisani ugovor za ugradnju još 115 sistema.

Planiran je nastavak projekta dalje.

Takođe, ugradnja sistema na bio masu domaćinstvima, projekat beskamatnih kredita za ugradnju sistema na moderne oblike bio mase, Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnju sa luksemburškom agencijom za razvoju saradnju...... planira pokretanje projekata koje ima za cilj uspostavljanje finansijskog mehanizma za obezbjeđenje kredita za domaćinstva za ugradnju sistema na moderne oblike bio mase, .....

Za potrebe ovog projekta biće obezbijeđena sredstva u visini od 120 hiljada eura koja su predviđena za implementaciju projekta i subvencioniranje kamate kod komercijalnih banaka. Do kraja maja ove godine planirano je potpisivanje ugovora sa partnerom, a početkom juna raspisaće se javni poziv za izbor kvalifikovanih distributera, instalatera, za izgradnju sistema za moderne oblike bio mase u sklopu projekata.

U dijelu zakonskih rješenja Ministarstvo ekonomije kroz pravilnik o minimalnim zahtjevima o energetskoj efikasnosti zgrada, propisalo korišćenje solarnih sistema za pripremu sanitarne tople vode u zgradama i bazenima otvorenog i zatvorenog tipa, na teritoriji primorskih opština i glavnog grada. Konačno, Vlada u prethodnom periodu realizovala je značajan dio aktivnosti u dijelu realilzacije potencijala za razvoj malih hidroelektrana i vjetroelektrana, dok će u narednom periodu posebno intezivirati aktvnosti za izgradnju velikih hidroelektroenergetskih objekata.

Zahvaljujem. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Želi kometar kolega Kalač.

Izvolite.  

AMER KALAČ: 

Predsjedavajući, uvaženi premijeru hvala vam na Vašem odgovoru. Dio odgovora sam dobio kroz vaše izlaganje, s tim što sam dužan da pojasnim da ja prvenstveno nisam mislio na proizvodnju struje, koja bi bila usmjerena nazad na sisteme elektrooprivrede, iz razloga što znam da je ta struja dva i po puta skuplja od onoga što se proizvodi, ali sam mislio i tako sam trebao usmjeriti svoje pitanje, mislio sam na korišćenje drvnog potencijala koji sjever Crne Gore, tim i stvaranje boljih uslova života i otvaranje novih radnih mjesta, jer stvarno su uslovi u kojima ljudi tamo žive, određeni broj ljudi takvi da ukoliko bi dali subencije tim ljudima da ostanu na mjestima na kojima žive ne bismo pogriješili. Za dovođenje bilo kakvog investitora potrebno je stvoriti uslove prvenstveno mislim na na infrastrukturu, a trenutno imamo mnogo slučajeva da je ono što možemo njima ponuditi samo gola ledina.

Tako da na tome treba poraditi.

Korišćtenje tih prirodnih potencijala kako sam i kazao u oblasti korišćenja drveta, proizvodnja bio mase, proizvodnja peleta i briketa koje ste vi pomenuli u svom izlaganju kao ogrijeva, smanjilo bi trenutnu eksploataciju šuma, gdje imamo slučaj da se tehničko drvo koristi za ogrijev. Računam da bi se time postiglo smanjenje cijene tog ogrijeva jer trenutno imamo za svako domaćinstvo na sjeveru potroši u toku zime minimum ogrijeva u iznosu od 400 eura. To bi bio jedan i od početaka privrede u toj oblasti, a samim tim i očuvanje životne sredine jer smo svjedoci da imamo ogromne deponije, da ih sada u ovom prilikom nazovem i cijelim brdima, smatram da od drveta ne postoji otpad, da se sve to mora koristi za dobijanje ovakvih proizvoda.

Na taj način bi možda i pokušali da usmjerimo lokalne uprave da primjenjuju svoje odluke iz oblasti očuvanja životne sredine, što trenutno nije slulčaj.

Toliko. Hvala.  

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Želite odgovor. Izvolite.  

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Uglavnom nijesam saglasan sa onim što je sugestija gospodina Kalača u dopunskom pitanju, kao i u osnovnom pitanju, dakle pitanje elergetskog razvoja, jednog od najvažnijih pitanja u Crnoj Gori i zbog toga što je opskrba veoma važna pretpostavka za ukupni ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, i zbog toga što je energetika sama po sebi otvara mogućnosti za održivo i profitabilno poslovanje. Mislim da smo na pravi način usredsređeni na korišćenje energetskih resursa i mislim da smo na temelju dokumenata o kojim smo govorili i vi i ja s pravom usredsređeni prioritetno korišćenje obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije su da kažem prioritet u našoj pažnji, zbog toga što nam obezbjeđuju da na kvalitetniji način ispunjavamo i one standarde koje smo propisali kao ekološka država, a tako smo se deklarisali Ustavu i zbog ukupne naše strategije da naš budući razvoj bude zasnovan na održivim osnovama.

Ono o čemu moramo voditi računa jeste da smo zaista sada u jednoj novoj situaciji. Prije nekoliko godina kada smo imali globalnu ekonomsku ekspanziju, projekcija analitičara sa tržišta su bile da će uskoro cijena jednog megavajta električne energije dostići 100 eura. Danas vjerovatno zahvaljujući krizi ali ne samo krizi primjećujemo da se ta cijena sada opet pozicionirala u okviru one zone između 30 i 40 eura, to takođe veoma varira i tokom vikenda zna da padne i po par eura za megavajt. Nedavno je zabilježen primjer da je od strane proizvođača električne energije nuđeno plaćanje da se preuzme električna energija jer je za tog proizvođača to bilo korisnije nego da isključuje svoju termoelektranu, s obzirom da tokom vikenda nije postojala interesovanje za kupovanje električne energije. Dakle u tom kontekstu moramo sagledavati i ono što će biti naša razvojna politika u ovoj oblasti. Svakako, veoma je važno da iskoristimo naše obnovljive izvore, ali moramo rekao bih, permanentno držati pod pažnjom odobrene, podsticajne cijene o kojima sam govorio u odgovoru na pitanje, koje su značajno visočije od ovoga o čemu govorim. Dakle, jer ćemo teško i sebi i drugima objasniti, zbog čega forsiramo proizvodnju iz tih izvora, mimo ovih razloga o kojima sam govorio, i otkupljujemo tu električnu energiju po dva, tri ili možda pet puta više od onoga što je dostupna električna energija na tržištu. To ne znači ni slučajno da odustajemo od ovakve politike. Naprotiv, kazao sam da smo zacrtali svoj nacionalni cilj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 33% u 2020. godini i držaćemo ga se, ali ponavljam, da moramo zaista svi vrlo suptilno razmišljati na ovu temu i usklađivati naše različite interese u daljem razvoju energetike. Hvala.