Koliko je naših iseljenika u poslednjih pet godina pokrenulo privatnih firmi ili pak otkupila kompanije koje su bile u državnim vlasništu?

Obrazloženje:

Crnogorska Dijaspora predstavlja veliki potencijal u privrednom pogledu, u tom smislu neophodna je bolja koordinacija i snažnije uključivanje naših iseljenika u ekonomski život, je oni mogu biti značajan ... domaćoj privredi i mogu spriječiti odliv stanovništva posebno u nerazvijenim djelovima države. Ono što jeste bio motiv za ovo pitanje, jeste da dobijemo konkretne odgovore, jer kada govorimo o opštim smjernicama spoljne politke Crne Gore, o evroatlanskim integracijama Pozitvna Crna Gora se zalaže za evroatlantske integracije i u tom smislu neme velike potrebe za diskusije po tom osnovu. Međutim, kada dođemo na teren konkretnih aktivnosti i onog što je konkretno merljiva djelatnost Ministarstva vanjskih poslova dolazimo na manje opipljiv teren, dolazimo na nešto što su više , spreman sam reći i politikanske izjave, a mnogo manje imamo konkretnih stvari.Znači, gospodine Lukšiću, kada često pročitamo vaše izjave nekada pomislimo da ste vi ministar vanjskih poslova neke velike zemlje, sa savršenom ekonomijom u kojoj problem je problem letimičan kada se dogodi, prosto se desio slučajno zbog nekog administrativnog previda, a ne bavimo se onim suštinskim stvarima i neiskorišćavamo potencijal koji imamo. Naš potencijal jeste dijaspora i Ministarstvo kojim vi rukovodite treba u punom kapacitetu da se posveti razvijanju tog potencijala. Tu potencijala, zaista ima. I ono što jeste bitno za ovu priču jeste da se mi konačno moramo spustiti sa tih oblaka da ćemo mi biti objedinjujući faktor za šest država, inicijativa koju mi inače pozdravljamo, ali zaista Crna Gora može imati štete od megalomanske politike u vrlo praktičnom smislu. Megalomanske vođene spoljne politike koja ne uvažava osnovne interese koja ne stavlja prioritet i akcenat na ono što jeste , gdje možemo imati konkretne rezultate, ponovo ponavljam, to je primjer povezivanja sa našom dijasporom. Ono što je posebno važno da cijela jedna Crna Gora je van njenih granica, da ta cijela Crna Gora komunicira sa onim ostatkom koji je ovdje i da nekoliko gradova u Crnoj Gori na žalost, malte ne cio život koji ima ,ekonomski , živi zahvaljujući davanjima dijaspore. Prosto je nevjerovatno da imamo toliko malo investicija i toliko puno administrativnih problema koji ti ljudi imaju da ulože u crnogorsku privredu i to je ono što jeste vrlo konkretan zadatak i što bi trebalo da bude prioritet Ministarstva koji vodite. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Potpredsjednik Lukšić ima riječ. Izvolite. 

IGOR LUKŠIĆ: 

Zahvaljujem.

Gospodine Periću, ipak predlažem da po meni iracionalan strah od megalomanije ne pretovorimo u inferiornost. Dakle, Crna Gora nema razloga da bude inferiorna po bilo kom aspektu, ona je nezavisna, međunarodno priznata država koja je u regionu uvijek prepoznata kao neko ko je doprinosio regionalnoj saradnji i u tom kontekstu trenutno, nadam se da će se još neke zemlje vrlo brzo pridružiti, vodi pregovore sa Evropskom unijom i samim tim je njena obaveza da dodatno doprinosi regionalnoj saradnji iza čega se nalazi vrlo konkretan interes. Prije koji dan smo imali prilike u Tirani da, zajedno sa još tri zemlje, potpišemo pristup ili memorandum o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi da što je veći broj zemalja bude zainteresovan za izgradnju gasovoda i samim tim .... povežemo sa jadransko-jonskim gasovodom. Dakle, to je vrlo konkretna regionalna inicijativa u kojoj učestvujemo i u koja se direktno može odraziti pozitivno na ono što je interes naših građana, da ne pominjem našu ambiciju da okupimo zemlje regiona, odnosno to smo već predložili i stanemo iza nekoliko infrastrukturnih projekata koji se tiču i te kako Crne Gore. Govorimo o auto-putu Bar - Boljare, govorimo sada o jednoj dionici auto-puta za koji dobijamo ponude, sjutra će vjerovatno biti vrlo interesatno pristupiti evropskim fondovima kako bi završili auto-put u potpunosti ili govorimo o Jadransko-jonskom autoputu, ili o željezničkim projektima koji povezuju dvije, tri ili četiri zemlje ovog regiona. To mislim da nikako ne treba izgubiti iz vida i da okolnost da smo u ovoj fazi evropskih integracija je zapravo naša obaveza da dodatno podstičemo različite oblike regionalne saradnje.

Ali, dozvolite takođe da se potpuno složim sa vašim gledanjem koji se tiče uloge dijaspore. Mislim da našu iseljeničku zajednicu treba dodatno stimulisati, da ulaže u Crnu Goru, ohrabriti, dakle ne stavljati bespotrebne barijere i u tom kontekstu želim da u nesporednom odgovoru na vaše pitanje istaknem da o mogućnostima investiranja u Crnu Goru naši iseljenici se informišu preko Ministarstva vanjskih poslvoa i evropskih integracija, drugih, naravno, državnih organa i institucija ali i Privredne komore Crne Gore i drugih poslovnih udruženja kao i direktno na tržištu, tako da Ministarstvo ne raspolaže integrisanim podacima koliko je naših iseljenika u posljednjih pet godina pokrenulo biznis ili otkupilo akcije državnih kompanija.

Napominjem da su naši ljudi iz dijaspore angažovani na mnogim razvojnim projektima u lokalnim crnogorskim sredinama, gdje su svojim direktnim finansijskim doprinosom pomogli izgradnju puteva, škola, domova kulture, a pomažu i mnogobrojne humanitarne akcije. Imao sam lično prilike da se u to uvjerim.

Takodje postoji interesovanje pripadnika naše dijaspore u Saveznoj Republici Njemačkoj, Luksamburgu i Švajcarskoj da ulože značajna sredstva u razvojne projekte u Crnoj Gori, što će se formalizovati odgovarajući memorandum sa Vladom Crne Gore. Planirano je osnivanje koordinacionog tijela čiji bi članovi bili najistaknutiji predstavnici dijaspore, Ministarstva ekonomije i lokalnih samouprava u Crnoj Gori.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija će podržati sve inicijative, kao što smo u konkretnom slučaju radili, koji su u interesu naše dijaspore i naših građana i naravno države Crne Gore.

Upravo prepoznajući značaj i potencijal naše dijiaspore Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je na putu formiranja Uprave za dijasporu, odnosno saradnju sa našom iseljeničkom zajednicom i između ostalog i u cilju valorizacije ekonomske saradnje. Isto tako Ministarstvo itenzivno radi na definisanju dodatnih modaliteta, uspostavljanju saradnje sa našom dijasporom u područjima i zemljama u kojima nema naših diplomatsko konzularnih predstavništava. Dakle, to je ozbiljan izazov zbog , naravno, ograničenih finansijskih sredstava i budžetskih aproprijacija nijesmo u mogućnosti otvoriti, kao što je bilo sugerisano jednim ranijim poslaničkim pitanjem, diplomatsko konzularna predstavništva na svim kontinentima ali radimo u partnerstvu sa drugim zemljama o mogućnostima koja bi obezbijedila naše diplomatsko predstavljanje koliko toliko i prije svega u funkciji snaženja saradnje sa iseljenicima, snaženja saradnje sa našom dijasporom, upravo afirmisanjem ovih modela ekonomske saradnje u kojima ste i vi u vašem pitanju govorili. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Kolega Perić ima riječ. 

SRĐAN PERIĆ: 

Zahvaljujem na odgovoru. Postavio sam pitanja o dijaspori a odgovor je počeo o Jadransko-jonskom vodovodu i auto-putu Bar-Boljare. Gospodine Lukšiću, inferiornost čovjek nosi u sebi i Crna Gora nema potrebu da dokazuje svoju veličinu time što će forsirati projekte ili graditi za svoj prioritet spoljno-politički prioritet, projekti koji svakako jesu dobri, ali nijesu suštinski bitni za naše gradjane i vjerujem da to što ste vi rekli sada je jedan vrlo poražvajući detalj da mi nemamo jasan registar naših iseljenika i njihovih aktivnosti ka Crnoj Gori. Crna Gora ne smije sebi da dozvoli taj luksuz. I upravo iz nedostatka tog registra, upravo zbog nedostatka toga što imamo strategiju odnosa sa dijasporom od prije tri godine a sada krećemo sa implementacionim planom. Mi imamo problem koji se odnosi na to da mi imamo klasičnu ne brigu prema toj dijaspori. I ako hoćete da podjem korak dalje, ta dijaspora je većinski nastala kao posljedica tog problema, ekonomskog problema, prije svega u Crnoj Gori i ona sada takodje, mi je malte ne pozivamo da nam pomogne ovdje. Nije samo bitno te dijaspore da se ...... izrazim uzeti im pare, radi se o transferu znanja. Znanje, iskustva i povezanost tih ljudi, poznanstva tih ljudi mogu da budu dragocjeni Crnoj Gori, mnogo dragocjenija nego ne znam koja inicijativa. U tom smislu, pozivam vas da ponovo preispitate prioritete koji ste postavili u svom ministarstvu. Mislim da je ovo jedan neperiferan, kako je sada postavljen cilj, nego jedan od nosećih uz evroatlanske integracije svakako noseći cilj vašeg ministarstva.

Naveću konkretno da ne bi bilo uopštena priča više naših ljudi koji su ostvareni, koji imaju svoje uspješne poslove u zemljama, prije svega, Zapadne Evrope, nije uspjelo zbog administrativnih zapreka, zbog nečijih i interesa da otkupi većinsko vlasništvo u fabrikama, pominjem, recimo, konkretno primjer "Termoplasta" u Gusinju, imamo veliki broj primjera pilana i veliki broj objekata je na sjeveru Crne Gore, za koje su ljudi iz dijaspore iskazivali spremnost i na koji su, u krajnjoj crti i imali smo priliku i to da vidimo u zadnjem susretu sa potpredsjednikom Vlade, gospodinom Husovićem, koji je organizvan i o kojem je izvještavala Radio-televizija Crne Gore i na samom tom sastanku i nakon tog sastanka ljudi iz dijaspore i dalje ponavljaju spremnost da participiraju u ekonomskom životu, svakom drugom životu Crne Gore ali traže upravo ovo što traži Pozitivna Crna Gora da im se omoguće da normalno djeluju u radu u Crnoj Gori, odnosno da za njih ne postoji toliki broj administrativnih zapreka.

Na kraju, potpredsjedniče vi morate da pokažete da imate osjećaj za realnost, a realnost su prioriteti i čovjek uvijek gradi svoj odnos prema realnosti time što gradi određene prioritete u svom životu i svoje obraćanje ću završiti citatom koji je u jednom pismu Njegoš pisao svom sagovorniku gdje kaće, citiram: “…. ubitačna i za ljude i za narod, kome podnosi neka joj se pode, ali ja ne mogu i neću se obmanjivati”. Hvala.