"U ekspozeu mandatara Mila Đukanovića nagovještena je mogućnost raskidanja privatizacionih ugovora koji nijesu ispoštovani od strane investitora. Šta je Vlada preuzela i po kojim principima da se preispitaju neuspjele privatizacije? Molim vas da u odgovoru navedete koje aktivnosti su preduzete i prema kojim kompanijama i koje vrste problema postoje da bi se takve privatizacije poništile".

Moram vam priznati da sam bio u dilemi da li da postavim ovo pitanje ili još jedno aktuelno pitanje koje će nas ubrzo sačekati čije posledice dolaze i koje javnost možda toliko ne vidi, a to je posledice privatizacije javnog dobra Morskog dobra. To je nešto što će isto kao ova privatizacija udariti svom žestinom jer je to totalna zloupotreba najvažnijeg resursa privrede Crne Gore. Skrećem pažnju javnosti Grne Gore na to, pogotovo kada se zna kakav je novi predloženi zakon o Morskom dobru i da to vodi još većim problemima.

Želim da kažem da ono što je ostalo nejasno poslije ekspozea mandatara Đukanovića, za očekivati je bilo da se izađe u javnost sa jasnim principima i jasnim pravilima i procedurama kako će se postupati u tim privatizacijama. To nije urađeno. To na neki način iznenađuje jer je sama privatizacija 90-ih godina rađena na netransparentan način, iz partijskih krugova, sa tajkunima, sa kriminalnim miljeima itd.

Kada je već napravljena tolika šteta, najmanje što je bilo očekivati je da se ovo uradi javno i da se te sve procedure iznesu pred nas poslanike, pred javnost. Ovo izlaženje u javnost Savjeta za privatizaciju je sasvim minimalno i tu javnost, ni mi poslanici ne možemo da se informišemo na pravi način. Očigledno je da je taj proces preispitivanja privatizacija ide isto kao onaj proces privatizacije i da će on napltiti ekstra profitom za one koji n ijesu ispunili te privatizacije. Zvuči paradoksalno, ali po informacijama koje imam i po onome što se može saznati, oni će profitirati čak i iz toga što su uništili našu privredu, i to će naplatiti, i taj svoj trud će naplatiti i tu imate, vjerovatno je to posljedica nekih loših ugovora i onda se postavlja pitanje ko je te ugovore pisao da li on treba krivično da odgovara zbog tih posljedica koje su nastale po državu Crnu Goru.

Neki dan smo raspravljali o trudnicama za koje nema para za penzionere nema para a oko nas leže milioni. Svaki put ovdje pokažem slike nekih objekata koji su vrednosni desetak miliona evra i koji su uništeni, a ništa se ne radi, evo "Galeb", to je objekat koji 1990. godine nije imala čak ni Hrvatska, objekat u mermeru u kome je čak i fasada uništena. Tu je i Hotel Vektra "Boka", ovo vam je hotel "Tamaris" koji je srušen, gdje je sada parking i od kojeg je opština imala koristi prošle godine mislim oko 1.000 eura na jednoj udarnoj lokaciji. Prošli put sam pokazao fotografije hotela "Plaža", Hotela "Igalo", ovakvih objekata ima desetine, radi se o vrijednosti koja je blizu 100 miliona eura, radnici ne primaju plate, to je samo jedna od kompanija, a mi ovdje pričamo da državni i lokalni budžeti nijesu puni. Eto toliko, želio bih da čujem vaš komentar. Ovdje leže milioni samo ih pokupite, dajte nekome ovo da radi, raskinite sa "Vektra Bokom" taj ugovor pa da idemo dalje. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Ministre Kavariću izvolite. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Zahvaljujem.

Zahvaljujem na pitanje poslaniku Gojkoviću.

Shodno postavljenom poslaničkom pitanju obavještavam Vas da je Ministarstvo ekonomije na osnovu podataka dostavljenih od Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Sekretarijata za razvoj, projekte i Ministarstva održivog razvoja i turizma, raspolaže sa sljedećim informacijama:

U odnosu na ovaj odgovor koji ćete čuti i koji će vam biti dostavljen u pisanoj formi mnogo detaljnije informacije možete da dobijete od nadležnih organa Ministarstvo ekonomije neposredno nadležnih za....slučajeva.

Vlada Crne Gore na sjednici od 24. januara 2013. godine usvojila je Informaciju o nerealizovanim investicionim obavezama iz oblasti turizma. Istovremeno je formiran i zadužen radni tim Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte da u saradnji sa predstavnicima investitora pripremi analizu privatizacionih ugovora za hotelsko - turistička preduzeća HTB "Boka", .... Crna Gora, AD "Jadran" Perast. Pored navedenih ugovora predmet analize su i ugovori za hotele "Planinka" i "Jezera" na Žabljaku "AS" u Perazića Dolu i Centar "Igalo" u Herceg Novom kao i ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta na poluostrvu Ratislav- Ulcinj. Takodje, formiran je i posebni radni tim Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte za preispitivanje nerealizovanih ugovora o privatizaciji zaključenih na osnovu javnog tendera van sektora turizma.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte na sjednici od 18. marta 2013. godine usvojio je informaciju o realizaciji i zaključka Vlade u vezi statusa privatizacionih ugovora iz oblasti turizma. Takodje, zadužena su i resorna ministarstva i pripreme i radnom timu dostave status nerealizovanih privatizacionih ugovora iz svojih resora.

Što se tiče sektora turizma nesporna je činjenica da u jednom broju objekata nije realizovan investicioni program posebno u slučajevima kada je prodaja tih objekata vršena tokom stečajnog postupka od strane nadležnih privrednih sudova. U pojedinim slučajevima na dinamiku realizovanja investicionog programa uticala je i činjenica da ambicijie investitora nijesu bile uskladjene sa aspekta gabarita kao ni urbanističko-arhitektonskim rješenja sa prostorno-planskom dokumentacijom.

Radni tim formiran od strane Vlade dostavio je Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte ifnromaciju o statusu ugovora sa nerealizovanim investicionim obavezama iz oblasti turizma i nakon analize utvrdjeno je da se raskinu sledeći privatizacioni ugovori: hoteli "Planinka" i "jezera" na Žabljaku, zaključen sa kompanijom SKI Centar "Durmitor", Centar za odmor, rekreaciju i liječenje "Igalo" AD zaključen sa konzorcijomom Fonda za zajednička ulaganja HLT Fond I HTP "Primorje", Hotel "As" zaključen izmedju HTB "Budvanska rivijera" i Kompanija "Njegaturist" iz Moskve. Utvrdjeno je da je neophodno revidirati i ugovore koji se odnose na hotel "Galeb" u Ulcinju i "Rokšped" DOO Podgorica, hotel "Mediteran" u Ulcinju I Bećović Menadžment DOO Ulcinj, dugoročni zakup zemljjišta na lokalitetu Rose i konzorcijuma Ecvis Kapital Limited Džeksi Engleska i ...... DO Podgorica.

Takodje, osim privatizacionih ugovora izvršena je analiza stanja koncesa za male hidroelektrane i s obzirom da odredjeni investitori nijesu realizvoali sve tačke iz koncesionih ugovora Vlada Crne Gore donijela je odluku o raskidu sljedećih ugovora o koncesiji:

Vodotok Vrbnica, Pritoka Pivskog jezera opština Plužine, vodotok Tušina pritoka Komarnica, Opština Šavnik, vodotok Bistrica, desna pritoka Lima opština Bijelo Poblje, vodotok Bjelojevićka pritoka Tare opština Mojkovac. U toku su prirpeme za raspisivanje novog tendera za davanje koncesije za korišćenje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite kolega Gojkoviću. 

OBRAD GOJKOVIĆ: 

Hvala potpredsjedniče, hvala ministre na odgovoru.

Želim da kažem da je od ekspozea mandatara prošlo šest mjeseci a država se nalazi u takvoj situaciji da nigdje nema eura i da je pred bankrotom. Za šest mjeseci mi bukvalno ni jedan od ovih resursa nijesmo stavili u funkciju niti on donosi prihode niti smo preduzeli ništa ozbiljno. Za šest mjeseci to nije uradjeno, ali i dalje mimo svih standarda i mimo svih pravila na ovim privatizacionim objektima o kojima ste vi pričali za vrijeme predsjedničkih izbora stoji zastava DPS-a, izborni štab DPS-a koji sa daljine 50 metara iz uništenog objekta prati izlazak birača i bilježi koji su to birači. Onda je jasno zašto, šta se dešava. Jasno je gdje smo došli. Iz Herceg Novog je sada, sada nije 63 miliona nego 73 miliona poslije Kumbura država je iskaširala iz privatizacije. Vratiće sa kreditom za onaj kolektor možda 22. U isto to vrijeme država se zadužila milijardu i 800. miliona eura kada se to uprosječi za brojem stanovnika znači oni su, država je zadužila gradjane Herceg Novoga sa 90 miliona, sa 90 miliona državnoga duga. U to vrijeme od 20 godina nije napravljena ni bolnica, ni škola, ni stanovi za prosvjetu, ni stanovi za policiju, ni stanovi za zdravstvene radnike. Država nigdje ništa nije uložila. Za to vrijeme lokalna urpava ima dug od 3 do 4 miliona eura, napravili smo i puteve i sportske sale i tako dalje.Jednsotavno vi ste nam kamen o vratu gradjanima Herceg Novog. Mi ne možemo da idemo naprijed niti možemo da živimo po standardima po kojima živi naše okruženje danas u svijetu. Znači uništili ste kompletno, ne Vi ministre normalno, nego cijeli ovaj proces, jednostavno ovo što vi radite nije ni transparetno nije ni dovoljno brzo. Mislim da će ovo da preraste u jedan totalni bankrot države, a ono što mi ovdje vrlo često ukazujemo da je trebalo izvršiti tu decentralizaciju i možda pitati te lokalne uprave, te gradjane koji žive u tim gradovima šta oni misle o tome, neka i oni kažu svoj sud. Kada gledamo kako se gazdovalo sa onim što je ova država provjerila lokalnim upravama, što je povjerila nama u Herceg Novom i kako ste gazdovali vi kao vlasti na državnom nivou, ispada da bi danas bilo sve pozlaćeno u Crnoj Gori da su lokalne uprave da smo mi bili vlast gazdovali sa tim sredstvima, jer je nepojmivo da lokalna urpava napravi takve projekte, kolektore, puteve, sportske sale i tako dalje i da se zaduži za svo ovo vrijeme nekoliko miliona eura a u isto to vrijeme vi ne napravite ništa i zadužite nas sa 90 miliona eura. Nijesam računao koliko je to po glavi onoga koji se rađa i koji umire u Herceg Novom danas ali to su ogromne sume. Umjesto da se uradi nešto za ovih 6 mjeseci to je ostalo na papiru, izgleda i dalje se štite kumovi, prijatelji, oni i dalje drže biračke odbore u svojim privatizovanim objektima. Mislilm da će ovo jednog dana morati ulica da rješava, jednostavno ovo više nema nikakvoga smisla. Ako neko ima hrbrosti da na objektu privatizovanom, koji je uništen, koji je hranio ljude, uništio ga i stavi svoju partijsku zastvu i bilježi birače i onda priča ovdje o privatizaciji i tako dalje, pa onda to stvarno više nema nikakvog smisla. Hvala.