Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić, govorio je na panel diskusiji o NATO integracijama Crne Gore, koja je održana u Rožajama.
Pored potpredsjednika Mustafića, učestvovali su i ambasadori Republike Turske i Mađarske - Mehmet Nijazi Tanilir i Kristijan Poša.
- Dobijanje pozivnice za ulazak u NATO savez, tokom ove godine smatramo izvjesnim, ukoliko napravimo mjerljivije rezultate u oblastima jačanja vladavine prava, reformi sektora bezbjednosti i sektora odbrane, te jačanja podrške javnosti za članstvo Crne Gore u NATO u narednim mjesecima, i naravno, ukoliko geopolitičke oklnosti ne budu narušile dosadašnji koncept podrške procesu proširenja. Međutim, i ukoliko bi se desilo da pozivnica ne bude uručena do kraja ove godine, smatramo da to, ni u kom slučaju, ne smije značiti ni zaokretanje, niti odustajanje od ovog cilja, kazao je Mustafić.
“Najveću odgovornost za dostizanje tih rezultata imaju nadležne institucije koje su i do sada vodile ovaj proces - prvenstveno Vlada, a onda i sve ostale koje su dio tog procesa, uključujujući, naravno Parlament i političke partije. Mislim da treba dobro sagledati nedostatke dosadašnje strategije i njenog sprovodjenja, raditi na njihovom otklanjanju i odlučnije se posvetiti ispunjavanju obaveza“.
“Proces ulaska u NATO komplementaran je sa evropskim integracijama, jer približiti se EU treba značiti i usaglašavanje sa standardima NATO-a. To su integracije u dvije alijanse, koje imaju mnoge zajedničke vrijednosti, put koji su prošle sve države regiona koje su u novijem vremenu postale članicama EU. Za svaku od njih, bez izuzetka, NATO je bio kapija koju su morale proći prije ulaska u EU. Vladavina prava, smanjenje korupcije i kriminala, poštovanje temeljnih ljudskih prava i u tom kontekstu prava manjinskih nacionalnih zajednica, demokratska tranzicija, jačanje institucija, ekonomska i politička stabilnost neki su od važnih ciljeva tih integracija, poručio je Mustafić.
“Bilo da je riječ o ukrajinskoj krizi ili najnovijim sukobima na Bliskom istoku, gotovo tektonski poremećaji u bezbjednosti, upozoravaju nas koliko se brzo, naizgled stabilno područje može pretvoriti u nestabilno. Takođe, upravo to iskustvo, ali i sama slika Balkana danas, gdje su ekstremizmi i veliko državni projketi još živi, upravo nas upozoravaju da Crna Gora, kao mala država, treba biti dio nekih većih bezbjednosnih integrativnih procesa, gdje njena sigurnost postaje dio ukupne strategije tog saveza.
“Manjinski narodi to možda najbolje razumiju i otuda toliki stepen podrške NATO integracijama u tim sredinama. Dešavanja oko nas, ne tako daleko, koliko juče, u Makedoniji, potvrdjuju da ispravno sagledavamo ovu temu. Mislim da sada i mnogo više građana razumije potrebu pozicioniranja Crne Gore u širim bezbjednosnim integracijama, u sistem koji predstavlja odbrambeni okvir, u kome ista pravila važe za sve - male i velike. Dakle, bezbjednost svake države pojedinačno, kao članice NATO-a, predstavlja obavezu čitavog saveza.
Politička stabilnost, nužan je preduslov ekonomske perspektive, jer se kapital ne ulaže tamo gdje su političke nestabilnosti. Takva područja nijesu interesantna za investitore, nema jačih razvojnih projekata, samim tim, nema ni ekonomskog boljitka. Nama je cilj imati bogatije i zdravije društvo, što znači stabilno i interesantno za ulaganja.
Bez ulaganja nema razvoja, ni sjevera ni juga, ni turizma, ni poljoprivrede ni infrastructure, ni puteva. Dakle, nema ozbiljnijeg poboljšanja ekonomskog ambijenta, niti uslova za bolji standard i perspektive za mlade ljude. Naravno, nije ulazak u NATO sam po sebi dovoljan uslov da bi se bolje živjelo. Međutim, stvaranje uslova za bezbjedan život, znači i otvaranje perspektive za ekonomska ulaganja, smanjenje siromaštva i pokretanje privrede."
- Opredjeljenje za NATO integracije, koje treba da bude potvrđeno u Parlamentu, nakon dobijanja pozivnice, kroz demokratski iskaz izabranih predstavnika građana, ima podršku u sredinama u kojima žive Bošnjaci i drugi manjinski narodi. Prvenstveno zato što svojoj državi želimo dobro, sigurnost i bezbjednost nemaju cijenu, želimo da naša djeca žive na ovim prosotrima, u zajedničkoj nam Crnoj Gori, sigurno, zajedno sa svojim komšijama drugih vjera i nacija, u bogatijem i zdravijem društvu i sa većom perspektivom nego što je to danas ili u nedavnoj prošlosti, zaključio je Mustafić.