Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore
srijeda, 29. oktobar 2014. 16:19

Beśeda predśednika Skupštine Crne Gore povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva

 

BEŚEDA PREDŚEDNIKA RANKA KRIVOKAPIĆA

DAN CRNOGORSKOG SUDSTVA – 29. OKTOBAR 2014.

Vladin dom, Prijestonica Cetinje

 

         Poštovana predśednice Vrhovnog suda,

         poštovani članovi Vlade,

         predśednice Ustavnog suda,

         your Excellences,

         posebno dragi gosti iz regiona,

         predstavnici sudske vlasti regiona,

         Izuzetna mi je čast da vas, u ime Skupštine Crne Gore, pozdravim u ovom danu kada se slavi pravda, temelj svake države, a u Crnoj Gori i temelj njene nacije. Mala zemlja jedino je mogla opstati na pravdi, na solidarnosti i na vjeri u pravdu. I kada nije bilo pravde za Crnu Goru ona je vjerovala u pravdu. Zato i ova sala đe nas sa njenih zidova gledaju sedam Petrovića, ali i one prethodne četiri crnogorske dinastije su prilika da na ovaj dan, dan koji predstavlja ugaoni kamen crnogorskog sudstva izmjerimo se pred njima, ali ne manje važno, stanemo pred izazove koji su tu. Oni se najčešće u Crnoj Gori zovu evroatlantski izazovi.

                 Ali, to su naši izazovi. Ne treba nama pravda ni zbog Evrope ni zbog NATO integracija. Nama pravda treba zbog našeg dostojanstva, zbog naše časti, zbog naše vjere, zbog našeg trajanja. Zato, idemo u integracije da bismo bili mi, ne da bismo bili neko drugi. Jer, mi smo znali što je pravda i kada je nije bilo za nas i kada je nije bilo u Evropi. Mi smo znali što je pravda i 13. jula, kada se najmanje narod u Evropi digao da se bori protiv fašizma. Mi smo znali što je pravda i u svim drugim okolnostima kada je tu snagu trebalo pokazati. Zato su izazovi veliki.

         Naši preci su stvorili mnogo boreći se za pravdu. Mi moramo stvoriti dovoljno da budemo ravnopravni i jednaki sa drugima. Tekovine su pred nama. I zakonik crnogorsko brdski i Danilov zakonik koji je već imao ustavne elemente, elemente ustavnog akta i svakako svih sedam ustava koje je usvojila Crna Gora. Od 1905. godine do danas imali smo sedam ustava, dva u nezavisnoj, ali pet ne u manje srećnoj zemlji. I gradio se ustavni sistem Crne Gore da bi danas, usuđujem se reći, bio u mnogo čemu napredniji od onih koji su u Evropi, koji su tradicionalni i koji su stabilni. Naravno, to je i rizik.

         Kada iskoračite kao što smo mi iskoračili, u uređenju vlasti, sudske vlasti, ima puno nepoznanica, ima puno staza kojima niko nije hodio, ali smo pokušali ustavnim sistemom dati punu garanciju nezavisnosti crnogorskog sudstva. Nema apsolutne nezavisnosti, kao što nema apsolutne slobode. Uvijek je nečim ograničena, a ono čime samo smije biti ograničeno crnogorsko sudstvo, to je odgovornost za svoje rezultate, za svoje odluke i to je jedina granica koja je sada pred vama. Nije mala. Ko god dobije moć, a nema veće moći u ljudskom rodu nego dijeliti pravdu, jer je skoro blizu božanskoj moći, taj mora imati i odgovornost kako dijeli tu pravdu. Jer, pravda odlučuje o ljudskom životu, odlučuje o slobodi – najvećem bogatstvu svakog od nas.

         S tom sviješću, poštovane kolege, usuđujem se reći, vi otvarate nove prostore za Crnu Goru. Rijetko se dešava i u drugim zemljama da sudstvo u nekom istorijskom trenutku ima takav značaj za jednu državu. Ovo jeste taj trenutak za Crnu Goru. Čuvena je riječ postala u Crnoj Gori “izvještaj o napretku”, ali upravo to je trenutak kada se od sudstva očekuje taj korak više, taj kvalitet više koji će Crnoj Gori otvoriti bespogovorno vrata NATO pakta i nastaviti kontinuirano da napredujemo u evropskim integracijama. Francuska je imala takav trenutak. U svojih nekoliko republika imala ga je sa aferom “Drajfus”. Ona je mogla na tom slučaju da gradi i snagu svog sudstva i snagu svoje inteligencije, svoje štampe i to je uspjela.

                 Zato i vidim ovu godinu pred nama kao šansu da Crna Gora iskorači vjerujući u crnogorsko sudstvo, upravo tom snagom unaprijedi i pokaže da su ocjene prolazne, a da je snaga crnogorske pravde vječna. Upravo glavna vjera u Crnu Goru će biti vjera u njenu pravdu. Ukoliko građani Crne Gore vjeruju u pravdu vjerovaće i u državu Crnu Goru, njenu stabilnost, pouzdanost za siguran i miran život. Vi znate bolje od svih nas, bolje od nas koji donosimo zakone, koliko je temeljna snaga države sposobnost da primijeni zakone. Nije ga teško predložiti, pa nije ga teško ni donijeti, ali jedino smisleno i jedino suštinski teško ga je primijeniti. To je izazov pred svima nama. Samo zajedno, takav način življenja, ponašanja, vjerovanja u Crnoj Gori možemo učinjeti trajnim i samo tako možemo dobiti puno poštovanje svih naših evroatlantskih partnera.

         Da ne vjerujemo ne bismo bili tu. Da ne vjerujemo ne bismo bili pravnici. Neđe je jedan polupismen čovjek, a biću toliko slobodan da pred vama kolegama podijelim tu misao, rekao mi je na početku mojih studija da studiram ono čega nema pravo. Ta zla prijetnja nas sve prati i to je posvećenost svih nas u našim životima. Mi stalno dokazujemo da postoji pravo, da postoji zakon, a da vjerujemo u ideal pravde. Ona neće nikad biti potpuni dio našeg života, pravda, ali zakonitost mora biti potpuni dio našeg života.

         I da s vjerom u crnogorsko sudstvo, uz državu Crnu Goru, u našu evroatlantsku budućnost vam čestitam još jedanput vaš praznik i poželim vam puno uspjeha. Hvala vam.