Predśednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je na sastanku sa Predśednikom Mađarske Janošom Aderom istakao zahvalnost Mađarskoj na pruženoj podršci u evroatlantskim integracijama. Sagovornici su ocijenili odlične bilateralne odnose dvije države, te naglasili dobru ekonomsku saradnju.

“Mađarska pruža potpunu i nesebičnu pomoć Crnoj Gori kao dokazan prijatelj i prema tome se odnosimo sa posebnim uvažavanjem. Za nas je veoma značajno što je upravo Mađarska kontakt zemlja Crnoj Gori za NATO u ključnim trenucima naših integracija kada očekujemo pozivnicu za članstvo u decembru. Uvjeren sam da ćemo ostvariti zajednički uspjeh – to će biti pobjeda progresivne Crne Gore, ali i diplomatska pobjeda Mađarske” istakao je predśednik Krivokapić.

Tokom razgovora Krivokapića i Adera, Predśednik Mađarske je pohvalio napredak Crne Gore i uspješno realizovane reforme. Predśednik Ader je posebno istakao pozitivnim usvojeni set zakona koji tretira probleme korupcije i borbe protiv kriminala, poručivši da se od crnogorski institucija sada očekuje dosta mjerljivih rezultata. U razgovoru su sagovornici zajednički zaključili da države moraju pokazati čvrstu snagu i odlučnost u suprotstavljanju izazovima koji podrivaju vladavinu prava.

Predśednik Skupštine Ranko Krivokapić je tokom susreta sa svojim mađarskim kolegom Laslom Keverom – predśednikom Parlamenta Mađarske ocijenio da su odnosi dva parlamenta za primjer ostalima i zahvalio se na svesrdnoj podršci i pomoći kako u stručnom tako i u političkom smislu podrške Crnoj Gori na njenom evroatlantskom putu.

Sagovornici su ocijenili da Crnu Goru u decembru sve izvjesnije očekuje polaganje velikog ispita, te da Mađarska na to gleda kao na zajednički diplomatski i politički uspjeh. Krivokapić i Kever su poručili da naše dvije države imaju posebnu bliskost koja je sada dodatno učvršćena dijeljenjem zajedničkih vrijednosnih sistema i zalaganjem za stabilnost i mir čitavog regiona Zapadnog Balkana.

Tokom zvanične pośete Mađarskoj predśednik Krivokapić se susreo sa mađarskim ministrom vanjski poslova Peterom Sijartom. Ovom prilikom sagovornici su zaključili da mađarsko-crnogorski odnosi ostvaruju velike rezultate, koji znače ne samo bliskost dvije države već doprinos stabilnosti i progresu čitavog susjedstva.

“U svim ključnim procesima za našu državu, od obnove nezavisnosti, kasnije u EU integracijama i sada u završnoj fazi NATO puta Mađarska je puna podrška, staratelj i prijatelj Crnoj Gori. Bez Mađarske svi ovi procesi bi bili teži i manje izvjesni. Decembarskim pozivom mediteranska obala postaje sigurna u cijelosti, od Portugala do Turske. Crna Gora je mnogo veća u vrijednostima nego u brojevima i to je naš doprinos NATO-u, regionu. Mi i Mađarska imamo zajedničku budućnost u sistemu koji je superioran u vrijednostima, time i superioran u odbrani istih”, istakao je Krivokapić.

Krivokapić i Sijart su razgovarali o izazovima migrantske krize istakavši da Evropa i region moraju imati mudru i odgovornu politiku koja seže značajno dalje od mandatne pameti. Tokom razgovora su istaknuti i potencijali koje naša država ima u investicionom smislu, a Mađarska iskazuje spremnost da ulaže u našu poljoprivredu i energetski sektor.

Na VII Konferenciji predśednika parlamenata Zapadnog Balkana diskutovano je o sigurnosnim izazovima koji su pred našim regionom, kao i o EU budućnosti država susjedstva.

Predśednik Krivokapić je obraćajući se šefovima Parlamenata između ostalog i poručio: “Izvještaji EU su sada komparativne analize naših napredaka. Jedni drugima trebamo pomoći u oblastima u kojima smo brži i bolji. Naš region se suočava sa prijetnjom populizma. Ekonomska kriza je vratila populizam u naš region. Kriza ostavlja tragove u svim našim društvima i uvodi populizam na političku scenu, kao najopsaniju politiku koja defokusira javnost sa stvarnih problema i nameće teme koje samo udaljavaju od progresa i rješavanja problema.

Krivokapić je poručio da su medijske slobode sve veće, ali taj prostor nije iskorišćen za jačanje demokratije. “Raznih uplita u medijske strukture ima, najčešće oni dolaze iz sivih zona društva. Takvi mediji postaju sredstvo političke moći, ali koje za sobom nema legitimitet. Moć za koju niko ne snosi posljednice. Sloboda medija je temelj demokratije, ali nema balansa između ove nekontrolisane moći i profesionalne odgovornosti. Parlamentarna demokratija ima obavezu više da bude ključna institucija za stabilnost i institucija koja će građanima vraćati povjerenje u demokratiju i politiku. Ako smo mi kasnili sa reformama, korupcija i organizovani kriminal su napredovali. Oni postaju sistemski problem. Rješavanje ovih pitanja i snaga država tj parlamenata će biti osnovno mjerilo zrelosti demokratije.”