Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore
srijeda, 09. jul 2014. 15:43

Odbor za evropske integracije organizovao javnu tribinu na temu „Zakonodavstvo Crne Gore i EU u poglavljima 9 – Finansijske usluge i 30 – Vanjski odnosi“

Crna Gora u oblasti finansijskih usluga postigla visok nivo usklađenosti, pregovori u oblasti vanjskih odnosa zahtijevaju pristupanje svim trgovinskim sporazumima EU

Odbor za evropske integracije organizovao je danas javnu tribinu na temu „Zakonodavstvo Crne Gore i EU u poglavljima 9 – Finansijske usluge i 30 – Vanjski odnosi“, u prostorijama EU Info centra.

Moderator javne tribine bio je Slaven Radunović, predśednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, a panelisti Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke za finansijsku stabilnost i platni promet i pregovarač za poglavlje 9 i Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom Ministarstva ekonomije i šef Radne grupe za pripremu pregovora u poglavlju 30.

U uvodnom obraćanju, predśednik Odbora Slaven Radunović je predstavio zakonodavni okvir u poglavljima 9 i 30. Kako je kazao, poglavlje 9 se sastoji od pravila i mehanizama za funkcionisanje institucija koje pružaju finansijske usluge, kao što su banke, osiguravajuća društva i penzijski fondovi, pa je stoga adekvatno regulisan zakonski okvir od suštinske važnosti ne samo za napredak u pregovorima sa EU, već i za poboljšanje nivoa usluga koje one pružaju građanima. Sa druge strane, vanjski odnosi predstavljaju okvir za uspostavljanje trgovinskih veza sa drugim zemljama, a od tog okvira zavisi koliko će Crna Gora biti prisutna na svjetskom ekonomskom tržištu.

Pregovarač za poglavlje 9 Nikola Fabris je predstavio zadatke koji u ovom poglavlju očekuju Crnu Goru u narednim fazama pregovora. Istakao je da je neophodno usaglasiti zakonodavstvo u pogledu nivoa bankarskih depozita za koje garantuje država i nivoa osiguranih suma i premija osiguranja za osiguranje motornih vozila, ali i raditi na unapređenju administrativnih kapaciteta Agencije za nadzor osiguranja. Takođe, on je napomenuo da će se u narednom periodu raditi na kreiranju bankarske unije u okviru Eurozone, za šta je Crna Gora u načelu izrazila interesovanje. Po njegovim riječima, Crna Gora je postigla visok nivo usklađenosti zakonodavstva u ovom poglavlju, pa nema prepreka za njegovo skorašnje otvaranje, što se očekuje u posljednjem kvartalu 2014. godine.

Šef Radne grupe za poglavlje 30 Goran Šćepanović je istakao da, iako se ova oblast smatra jednostavnom, čak 25% svih direktiva EU potpada pod domen vanjskih odnosa. U tom pogledu, najvažniji posao uslijediće u periodu pred pristupanje EU, kad će biti neophodno pripremiti zakonodavni okvir za pristupanje trgovinskim sporazumima EU, ali i objasniti privrednicima i građanima koje su konkretne koristi od tih sporazuma. Šćepanović je naveo da je neophodno izmijeniti set zakona, kako bi se Crna Gora uskladila sa propisima u oblasti kontrole izvoza robe dvostruke namjene, kontrole izvoza naoružanja i vojne opreme, te propisima u okviru Procesa Kimberli, koji se odnosi na rješavanje međunarodnog problema trgovine nebrušenim dijamantima, kojom se finansiraju ratovi i drugi oružani sukobi. Pored toga, po pristupanju, Crna Gora treba da prihvati Opštu šemu preferencijala EU, sa ciljem razvoja trgovine malih i nerazvijenih zemalja, kao i obavezu izdvajanja iz budžeta za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć EU.

Tokom rasprave, učesnici su bili zainteresovani za to u kojoj mjeri će premije osiguranja motornih vozila biti povećane u narednom periodu, kao i za to da li ima mogućnosti za povećanje nivoa zaštite bankarskih depozita, u skladu sa nivoima propisanim u Evropskoj uniji. Pored toga, predmet rasprave na tribini bile su moguće posljedice koje će izlazak Crne Gore iz CEFTA sporazuma po pristupanju EU imati po njene trgovinske odnose sa suśednim državama.