U znak obilježavanja dvogodišnje primjene akcionih planova za poglavlja 23 i 24, Kancelarija glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i Britanskim savjetom, organizovala je javnu debatu, na kojoj je jedan od govornika bio predśednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović.

Na skupu je istaknuto da pregovori predstavljaju zajedničko djelovanje države kandidata i Evropske unije u iznalaženju najadekvatnijeg načina za punu primjenu zakonodavstva, kao i to da je za implementaciju propisa ključno da građani osvijeste potrebu  za primjenu datih zakona, a da u tome veoma važnu ulogu ima civilni sektor. Učesnici su konstatovali da otvaranje poglavlja predstavlja administrativni čin nakon kojeg predstoji važniji i kompleksniji dio posla, pri čemu je naglašeno da izmjene Izvještaja o napretku nagovještavaju da se napredak neće mjeriti samo u odnosu na prethodne godine, nego i u odnosu sa drugim državama kandidatima. Takođe, istaknuto je da o značaju koji Evropska unija daje vladavini prava govore opredijeljena sredstva za pomoć Crnoj Gori za ovu oblast u iznosu od sto miliona eura za period 2014 – 2020. godine.

U svom obraćanju prisutnima, Radunović je istakao da bi novi pristup Evropske komisije, koji podrazumijeva otvaranje datih poglavlja na početku pregovora, trebalo da bude pozdravljen i iskorišćen, u smislu ozdravljenja od raznoraznih anomalija društva. S tim u vezi, kazao je da vladavina prava treba da osigura građanima prostor slobode i bezbjednosti, ali i prostor pravde u smislu da građani imaju povjerenje u sudove i osjećaj da će njihova prava biti efikasno zaštićena.On je dodao da donošenjem seta zakona iz oblasti pravosuđa normativni okvir za rješavanje pitanja obuhvaćenih poglavljem 23 jeste ustanovljen, ali usvajanje akata predstavlja samo polaznu osnovu, jer je implementacija ključna. Kada je riječ o pitanjima koje pokriva poglavlje 24, Radunović je apostrofirao spremnost države kao ključni faktor u suočavanju sa organizovanim kriminalnim grupama, te da Crna Gora mora izgraditi kapacitete kako bi nakon ulaska u EU bila „prva linija odbrane“ teritorije EU od prekograničnog kriminala, te izgradila zaštitne mehanizme u slučaju zloupotrebe traženja azila. Posebno je istakao zalaganje i posvećenost državne administracije u pregovaračkom procesu koja u tehničkom smislu odgovara na kompleksne zahtjeve koji se stavljaju pred Crnu Goru.

Pored predśednika Odbora, na skupu su govoritli pregovarač za poglavlja 23 i 24 Svetlana Rajković i šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič, dok su napredak u poglavljima, kroz dva panela, predstavile šefice radnih grupa za poglavlja 23 i 24 Branka Lakočević i Mira Cerović.