Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore
petak, 03. jul 2015. 13:59

Odbor za evropske integracije organizovao javnu tribinu na temu „Zakonodavstvo Crne Gore i EU u poglavljima 15 – Energetika i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje“

Usvojeni neophodni akcioni planovi, čime je Crna Gora ispunila početna mjerila za otvaranje pregovora u poglavljima 15 i 19

Odbor za evropske integracije organizovao je danas javnu tribinu na temu „Zakonodavstvo Crne Gore i EU u poglavljima 15 – Energetika i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje“, u Plavoj sali Skupštine Crne Gore.

Moderator javne tribine bio je Slaven Radunović, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, a panelisti Alberto Kamarata (Alberto Cammarata), šef Sektora za politiku, evropske integracije i privredu Delegacije EU u Crnoj Gori, Angelina Živković, v.d. generalnog direktora Direktorata za državne puteve Ministarstva saobraćaja i pomorstva i pregovarač za poglavlje 15 – Energetika i Arijana Nikolić-Vučinić, v.d. generalnog direktora Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i vaspitanje i obrazovanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama Ministarstva prosvjete i pregovarač za poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Odbora Slaven Radunović je predstavio zakonodavni okvir i osnovne aspekte poglavlja 15 i 19, te istakao da obje tematike snažno utiču na život građana svakog dana. Kako je kazao, u oblasti energetike, ključan globalni cilj je povećanje energetske efikasnosti, koja može značajno doprinijeti poboljšanju kvaliteta života, stimulisanju inovacija i zaposlenosti i ekonomskom rastu. Sa druge strane, oblast socijalne politike i zapošljavanja podrazumijeva borbu protiv izazova kao što su dugoročna nezaposlenost, nezaposlenost mladih, nesklad između raspoloživih i traženih vještina radne snage, regionalne razlike u nivou zaposlenosti i diskriminacije u zapošljavanju.

Šef Sektora za politiku, evropske integracije i privredu Delegacije EU Alberto Kamarata istakao je da politika energetike treba da se zasniva na diverzifikaciji, konkurenciji i održivosti, a u tom smislu Evropska unija radi na uspostavljanju nove slobode – slobodnog cirkulisanja energije, u kontekstu uspostavljanja Energetske unije. U pogledu socijalne politike i zapošljavanja, on je ovo poglavlje nazvao raskršćem između političkih i ekonomskih kriterijuma. Kamarata je naročito istakao rad Evropskog socijalnog fonda, zahvaljujući kojem 15 miliona evropskih građana godišnje unaprijedi svoje radne vještine u cilju pronalaženja zaposlenja.

Pregovarač za poglavlje 15 Angelina Živković predstavila je zadatke koji u oblasti energetike očekuju Crnu Goru u narednim fazama pregovora. Istakla je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom, a da je u toku izrada novog zakona o energetici, kojim će se država u potpunosti uskladiti sa Trećim energetskim paketom. Ona je dodala da je jedino mjerilo za otvaranje ovog poglavlja usvajanje detaljnog akcionog plana za usklađivanje sa direktivom koja propisuje održavanje minimalnih rezervi sirove nafte i/ili naftnih derivata.

Pregovarač za poglavlje 19 Arijana Nikolić-Vučinić je kazala da pravnu tekovinu EU u ovoj oblasti čine radno pravo, zdravlje i sigurnost na radu, jednako tretiranje muškaraca i žena po pitanjima zapošljavanja i socijalne sigurnosti, politika zapošljavanja i socijalni dijalog. Takođe, postoje posebna obavezujuća pravila u pogledu zabrane diskriminacije po osnovu rasne i etničke pripadnosti, religije i vjere, invaliditeta, starosne dobi i seksualne orijentacije. Nikolić-Vučinić je istakla da je Vlada u martu usvojila Akcioni plan za poglavlje 19, što je ujedno bilo i početno mjerilo za otvaranje poglavlja.

Tokom rasprave, učesnici su bili zainteresovani za mogućnosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom, projekte za promociju energetske efikasnosti, te za različite modele rješavanja problema sa energetskim snabdijevanjem. Predstavnici nevladinih organizacija su govorili i o potrebi snažnije saradnje državnih institucija i nevladinog sektora, ne samo kroz radne grupe, već u cjelokupnom procesu pregovora.