Drugi dan plenarnog zasijedanja COSAC-a, koji je održan u Luksemburgu, obilježila je rasprava o politici proširenja EU. U uvodnom dijelu ove sesije su govorili: Simon Mordu (Simon Mordue), direktor jedinice za Strategiju i Tursku u Generalnom direktoratu Evropske komisije za politiku suśedstva i pregovore o proširenju, Kamal Izidor Šaker (Kamal Izidor Shaker), predsedavajući Odbora za EU poslove u Parlamentu Slovenije i Gunter Krihbaum (Gunther Krichbaum), predśedavajući Odbora za EU poslove njemačkog Bundestaga.
Parlamentarcima je predstavljen novi pristup Evropske komisije, po kojem je po prvi put donijeta jedinstvena strategija proširenja koja će važiti za cijeli mandat aktuelne Komisije. Od ove godine je promijenjen i način izvještavanja o napretku u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj; izvještaji predstavljaju kritički pregled stanja i stepena spremnosti za preuzimanje obaveza iz članstva u okviru svakog pregovaračkog poglavlja. Novi način izvještavanja je sistematičniji i daje strateške smjernice zemljama za dalji napredak u procesu pristupanja, čime je potvrđena posvećenost Evropske komisije politici proširenja. 2016. je ocijenjena kao veoma ambiciozna godina za sve zemlje, od kojih se očekuje posvećenost temeljnom sprovođenju potrebnih reformi.
U kratkom osvrtu na svaku od zemalja, ocijenjeno je da je Crna Gora postigla vidljivi napredak kroz jačanje svog pravnog i institucionalnog okvira. U narednom periodu je ključno da se postignu konkretni rezultati u sprovođenju zakonodavstva, što će odrediti sveukupni tempo pregovora. Evropska komisija je pozdravila otvaranje pregovora sa Srbijom do kraja ove godine. Od Makedonije se očekuje da sprovede postignuti dogovor političkih partija i konkretne reforme, a od Albanije da ostvari dalji napredak u oblasti vladavine prava, posebno u oblasti pravosuđa, korupcije, ljudskih i imovinskih prava. Dugo očekivani napredak je postignut u Bosni i Hercegovini, za koju je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; ovakav sporazum je potpisan i za Kosovo, za koje imperativ treba da bude rješavanje političke blokade. Od Srbije i Kosova se očekuje dalji napredak u normalizaciji odnosa, kao i postizanje i sprovođenje ključnih međusobnih dogovora. Sa Turskom EU sarađuje u rješavanju izbjegličke krize, borbi protiv terorizma, u oblasti energetike i trgovine; ipak, Turska nije ostvarila konkretan napredak u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava, sa konstantno prisutnim zastrašivanjem i pritiskom na medije.
Govornici su podśetili na to da zemlje Zapadnog Balkana treba da imaju naglašenu EU perspektivu i da EU treba da bude posvećena obećanjima iz Solunske agende. U pregovorima ne treba da bude važan broj otvorenih poglavlja, već kvalitet sprovedenih reformi; isto tako, nije važna brzina, već temeljitost pregovora; stoga je dobro da se na početku pregovora otvore najteža poglavlja, koja će usloviti cijeli tempo pregovora. Naglašeno je da politika proširenja i suśedska politika treba da budu komplementarne, jer je jedan od krajnjih ciljeva taj da nema tenzija i nestabilnosti na granicama EU.
Politika proširenja je započela veoma ambiciozno 2004. godine; nakon toga je nastupio zamor EU od proširenja, dok je sada najavljena pauza u proširenju do 2020. godine. Bez obzira na to, proširenje treba i dalje da bude jedna od najuspješnijih politika EU, jer otvara horizonte EU i promoviše njene temeljne vrijednosti i ciljeve. Kriterijumi i pravila su jasni, čime se proces čini transparentnim i pravednim. Proces pristupanja je najsnažniji instrument za transformaciju zemalja i jačanje sigurnosti cijelog regiona.
U svom obraćanju, članica Odbora za evropske integracije Azra Jasavić se osvrnula na napredak Crne Gore postignut od početka pregovora o pristupanju EU i govorila o budućim izazovima i prioritetima u sprovođenju reformi u skladu sa preporukama Evropske komisije. Ona je istakla da je Crna Gora svjesna da je pristupanje strog, ali pravedan proces u kojem se moraju ispuniti zadati kriterijumi, kao i da je svjesna odgovornosti i obaveza koje u tom procesu imaju svi djelovi društva. Iskazala je i posvećenost Crne Gore regionalnim inicijativama, jer se samo dobrosuśedskim odnosima i saradnjom može ostvariti puni potencijal regiona.
Plenarno zasijedanje COSAC-a je završeno usvajanjem zajedničkih zaključaka.