Odbor za ljudska prava i slobode, na danas održanoj sedamnaestoj śednici, razmotio je više tačaka dnevnog reda.
U svojstvu  matičnog odbora, razmotrio je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije. Uvodno obrazloženje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije dao je ministar za ljudska i manjinska prava, dr Suad Numanović.
Ministar za ljudska i manjinska prava je saopštio da su predložene izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije urađene po preporukama relevantnih međunarodnih institucija datim u cilju poboljšanja važećeg zakonskog teksta, ali i sa ciljem da se stvori bolji institucionalni okvir za zaštitu građana od diskriminacije. Saopštio je da su tri ključna razloga za izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije:
- Sugestije Evropske komisije da se izvrše izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, jer je Evropska komisija kao glavni problem identifikovala neusklađenost definicije neposredne diskriminacije sa evropskim zakonodavstvom, zbog činjenice da ne postoji način da se opravda neposredna diskriminacija;
- Preporuka Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) broj 7 o snaženju nacionalnog zakonodavstva u borbi protiv diskriminacije;
- Preporuke i mišljenja domaće javnosti, nevladinog sektora i građana kako bi se poboljšao važeći Zakon.
    Saopštio je da je formirana jedinstvena Radna grupa koja je istovremeno radila na izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, a činili su je predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Odbora za ljudska prava i slobode, relevantnih državnih institucija, Evropske komisije, OEBS-a i nevladinog sektora.
Značajna izmjena Zakona o zabrani diskriminacije odnosi se na uvođenje promocije jednakosti kao važne aktivnosti u cilju prevencije diskriminacije. Izmjenama je propisana i zabrana uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i rasne diskriminacije. Izmijenjen je i institut segregacije, na način što se konceptu dodaje termin „prisilno“, čime se definicija segregacije usaglašava sa standardima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (Preporuka broj 7). Takođe, precizirane su nadležnosti i ovlašćenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore po pitanju diskriminacije. Predložene su izmjene odredbi Zakona koje se odnose na sudsku zaštitu od diskriminacije kako bi se obezbijedila efikasna zaštita od diskriminacije. Definisan je rok od jedne godine za podnošenje antidiskriminatorne tužbe, umjesto 90 dana kako je utvrđeno važećim Zakonom. Takođe, uvedeno je tzv. „situaciono testiranje“, odnosno norma po kojoj  tužbu može podnijeti lice i u namjeri da neposredno provjeri primjenu pravila o zabrani diskriminacije. Izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije propisane su kaznene odredbe za odgovorno lice u državnom organu, organu državne uprave i organu lokalne samouprave kod obaveze vođenja i dostavljanja evidencija, kao i zaštitne mjere čije propisivanje je izostalo u važećem Zakonu.
Članovi Odbora za ljudska prava i slobode i predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bili su jednoglasni u ocjeni da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na važeći tekst Zakona i da  sadrži niz veoma dobrih normi.
Poslanica Snežana Jonica, koja je u svojstvu predstavnika Odbora za ljudska prava i slobode, učestvovala u radu Radne grupe zadužene za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, saopštila je da je zadovoljna određenim rješenjima koja su sadržana u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, ali je istakla primjedbu na račun rada Sekretarijata za zakonodavstvo koji je uklonio određene veoma dobre predloge sadržane u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije koji je uradila Radna grupa, zbog čega je poslanica Jonica najavila podnošenje amandmana. Poslanica Jonica je istakla da je cilj Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije da promoviše jednakost, kao i da se građani upoznaju sa procedurom zaštite od diskriminacije kako bi mogli u praksi koristiti pravo na zaštitu. Pozitivnim je ocijenila to što su definisane kaznene odredbe, ali nedostatak je što je lista kaznenih odredbi svedena na minimum u odnosu na predlog koji je bila utvrdila Radna grupa. Značajnim napretkom smatra uvođenje situacionog testiranja kojim se licima pruža mogućnost da potencijalnog diskriminatora dovedu u rizičnu situaciju. Značajno je unaprijeđen inspekcijski postupak, ali je u narednom periodu neophodno obučiti inspektore. Smatra nedostatkom što pored subjektivnog roka za podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije  nije definisan i objektivni rok, zbog čega je, takođe, najavila podnošenje amandmana.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je ocijenio da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije veoma dobar i nije imao ozbiljnih primjedbi na predloženi tekst. Saopštio je tri sugestije navodeći da bi njima trebalo poboljšati tekst Predloga zakona i to:
- Predlog zakona ne sadrži normu o zabrani govora mržnje tako da bi tom odredbom trebalo dopuniti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije;
- Složio se sa mišljenjem poslanice Snežane Jonice da pored subjektivnog roka za podnošenje pritužbe, radi pravne sigurnosti građana, treba definisati objektivni rok;
- Mišljenja je da iz Kaznenih odredbi, odnosno člana 19 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije treba brisati tačku 5.
Članovi Odbora za ljudska prava i slobode su istakli da je postojeći Zakon o zabrani diskriminacije, uvođenjem posebnih oblika diskriminacije, kaznenih odredbi i produžavanjem roka za podnošenjem tužbi, taj akt značajno unaprijeđen. U raspravi su učestvovali poslanici: dr Ljiljana Đurašković, dr Izet Bralić, Kemal Zoronjić i Husnija Šabović. Akcenat je bio stavljen na sljedeća pitanja: da se pojam “segregacija” zamijeni drugim pojmom budući da je neprikladan termin za obične građane, da  termin “regionalna diskriminacija” bude predmet Zakona, da se uvede i objektivan rok za podnošenje tužbe.
Predśednik Odbora je ocijenio da je Zakon o zabrani diskriminacije  izmjenama značajno unaprijeđen. Smatra da se sa ovim Zakonom ne može riješiti  problem diskriminacije budući da ona postoji svugdje u svijetu, ali se ovim Zakonom se stvara samo jedan dobar ambijent i temelj za borbu protiv diskriminacije.
Odbor za ljudska prava i slobode se upoznao sa Mišljenjem Odbora za rodnu ravnopravnost kojim je predloženo Odboru za ljudska prava i slobode da podrži Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i predloži Skupštini da isti usvoji.

Nakon rasprave, članovi Odbora za ljudska prava i slobode, sa jednim uzdržanim glasom, podržali su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije i odlučio da predloži Skupštini da isti usvoji.

Odbor za ljudska prava i slobode razmotrio je Predlog zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je dostavio i na samoj śednici obrazložio Zaštitnik, a kojim je predloženo da se budžetska sredstva za ovu instituciju u narednoj godini povećaju za 46.000 eura u odnosu na budžetska sredstva u ovoj godini. Predstavnici Ministarstva finansija su saopštili da Nacrt zakona o budžetu Crne Gore za 2014. godinu još nije proslijeđen Vladi Crne Gore i da u ovom trenutku ne mogu saopštiti jasan stav o zahtjevu Zaštitnika za dodjelu budžetskih sredstava u Budžetu Crne Gore za 2014. godinu. U skladu sa članom 53 stav 2 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore („Sl.list CG“, br. 42/11), Odbor za ljudska prava i slobode je jednoglasno podržao predlog Zaštitnika i utvrdio Zahtjev za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore u Budžetu Crne Gore za 2014. godinu, koji će podnijeti Ministarstvu finansija

Takođe, na današnjoj śednici članovi Odbora jednoglasno su donijeli Odluku o Kontrolnom saslušanju ministra rada i socijalnog staranja, mr Predraga Boškovića, na temu: „Implementacija Zaključka Skupštine Crne Gore („Službeni list CG“, br.36/11), donešenog povodom razmatranja Posebnog izvještaja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore o stanju ljudskih prava mentalno oboljelih lica smještenih u ustanovama, a u kontekstu Izvještaja CPT-A (savjetodavno tijelo Savjeta Evrope) nakon po śete Misije CPT-a Crnoj Gori, u februaru 2013. godine”. Odlučeno je da se Kontrolno saslušanje održi 22. oktobra 2013. godine, sa početkom u 11 sati.

U okviru tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa predstavkom koju je NVO UPIS-Udruženje priredjivača igara na sreću iz Podgorice, dostavila Odboru za ljudska prava i slobode zbog kršenja osnovnih ljudskih prava, onemogućavanjem učešća jednog broja pedstavnika ove NVO na 22. śednici Odbora za ekonomiju i finansije i budžet, održanoj 30. jula 2013. godine, koji su u Skupštinu Crne Gore došli na osnovu dostavljenog poziva predśednika pomenutog Odbora, poslanika Aleksandra Damjanovića. Radi se o Savi Grboviću, izvršnom direktoru Lutrije Crne Gore i Sandri Milić, saradniku u Lutriji, koji su na osnovu poziva i ovlašćenja NVO UPIS kao potvrdi o predstavnicima ove NVO koji će učestvovati povodom razmatranja Predloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, na grub i nedostojanstven način, postupajući driskiriminatorski prema njima, kako stoji u njihovom obraćanju Odboru za ljudska prava i slobode, u Skupštini Crne Gore onemogućeni u tome.

Odbor za ljudska prava i slobode je, shodno Zaključku Odbora od 5. juna 2012. godine, odlučio da se predstavka, prema uobičajenoj praksi, dostavi Zaštitniku za ljudska prava i slobode na dalje postupanje, a o čemu će, nakon sprovedenog postupka, obavijestiti Odbor.

Takođe, pred śednik Odbora je upoznao članove Odbora sa pozivom NVO-e Qeer Montenegro za učešće na Paradi ponosa, zakazanoj za 20. oktobar 2013. godine, u Podgorici. Predśednik odbora je pozvao članove Odbora da uzmu učešća na pomenutoj paradi.