Prvog radnog dana Delegacija Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore se sastala sa: Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom, Milom Jelavić,pravobraniteljicom za djecu, Ankom Slonjšak, pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i Sanjom Oluški Radaković, načelnicom Stručne službe institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Takođe, sastanci su održani sa predstavnicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine. U popodnevnim satima, članovi Odbora za ljudska prava i slobode posjetili su Polikliniku za zaštitu djece Grada Zagreba i Nacionalnu zajednicu Crnogoraca u Hrvatskoj.
Na sastanku sa pravobraniteljicama članovi Odbora za ljudska prava i slobode su upoznati sa načinom na koji u Hrvatskoj funkcionišu četiri pravobranitelja koji su ustanovljeni posebnim zakonima i po ocjeni pravobraniteljica, taj model ima prednosti u odnosu na jedinstveni model institucije Ombudsmana, jer se veća pažnja posvećuje ovim posebnim kategorijama stanovništva i njihovim pravima. Institucija Pučkog pravobranitelja ustanovljena je Ustavom Republike Hrvatske još 1992. godine i ona je centralno tijelo za sprječavanje diskriminacije i nacionalni preventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. U svom radu pučki pravobranitelj postupa u skladu sa načelima promovisanja i zaštite ljudskih prava, samostalnosti i nezavisnosti i principom pravičnosti, jednakosti i etičnosti, nepristranosti i dobrog upravljanja. Pučki pravobranitelj postupa po pritužbama građana, a radi ispitivanja pojedinačnih ili grupnih povreda prava može pokrenuti postupak na sopstvenu inicijativu. Pučki pravobranitelj ne postupa u slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o neopravdano dugom trajanju postupka ili jasnoj zloupotrebi vlasti.
Pravobraniteljica za djecu je upoznala članove Odbora da ta institucija u Republici Hrvatskoj postoji deset godina. Ima nadležnost da prati usklađenost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece. Prati izvršavanje obaveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata, primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, kao i povrede pojedinačnih prava djece i proučava opšte pojave i načine povreda prava i interesa djece. Takođe, obavještava javnost o stanju prava djece, upoznaje i savjetuje djecu o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa, sarađuje s djecom, a može učestvovati u postupku koji prethodi donošenju propisa koji se odnose na prava djece.
Pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom je istakla da ta institucija postoji pet godina, a da je osnovana na inicijativu pokreta osoba sa invaliditetom, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, a po modelu iz Austrije i Švedske. Položaj osoba sa invaliditetom u Republici Hrvatskoj kojih ima oko 11, 5 % od ukupnog stanovništva iz dana u dan se poboljšava, ali je potrebno još raditi, posebno u pogledu obezbjeđivanja pristupačnosti objekata ovim osobama.
Načelnica Stručne službe Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je saopštila da postupaju po pritužbama na diskriminaciju po osnovu pola, bračnog ili porodičnog statusa i seksualne orjentacije. Takođe, prate sprovođenje Zakona o ravnopravnosti spolova Republike Hrvatske i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti polova. Istakla je da su u praksi najviše pritužbi imaju od žena zbog diskriminacije na tržištu rada.
Sredstva za rad pravobranitelja se obezbjeđuju državnim Budžetom. Svi pravobranitelji su u obavezi da podnose izvještaje o radu Hrvatskom saboru. Pravobraniteljice su saopštile da imaju dobru i kontinuiranu, gotovo svakodnevnu saradnju sa Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, ali i drugim radnim tijelima, da prisustvuju velikom broju sjednica Odbora, u zavisnosti od teme o kojoj je riječ.
Članovi Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode su upoznali sagovornice iz Republike Hrvatske sa načinom na koji funkcioniše institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, navodeći da je Ombudsmannacionalni mehanizam za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog postupanja i kažnjavanja i institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije. Takođe, saopštili su da Zaštitnik ima četiri zamjenika: za prevenciju torture, zaštitu od diskriminacije, državnu upravu i za prava djeteta. Istakli su specifičan model finansiranja institucije Zaštitnika, jer zahtjev za dodjelu budžetskih sredstava Zaštitniku podnosi Odbor za ljudska prava i slobode, kao nadležno radno tijelo, na predlog Zaštitnika. Saopštili su da je saradnja Odbora za ljudska prava i slobode sa Zaštitnikom veoma dobra, da Zaštitnik učestvuje na brojnim sjednicama Odbora, ali i drugim aktivnostima u organizaciji Odbora za ljudska prava i slobode.
Članovi Odbora su se interesovali za način postupanja po pritužbama građana, da li je to samo u nadležnosti pravobraniteljica ili i odbori imaju svoju ulogu, pa im saopšteno da pravobraniteljice postupaju po pritužbama građana, dok u Hrvatskom saboru postoji poseban Odbor za predstavke i pritužbe građana, ali i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina takođe se upućuje određeni broj predstavki.
Na sastanku sa pomoćnicom direktora Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Bahrijom Sejfić, članovi Odbora su upoznati sa nadležnošću ove institucije koja se bavi politikom promocije i zaštite ljudskih prava, naročito prava nacionalnih manjina, kao i razmatranjem stanja pojedinih oblasti, segmenata i komponenti ljudskih prava i prava nacionalih manjina. Takođe, prati primjenu Okvirne konvencije Savjeta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina i koordinira izradu izvještaja o sprovođenju Okvirne konvencije, tako da je u toku izrada četvrtog izvještaja. Upoznali su članove Delegacije sa više nacionalnih planova i programa, među kojima su: Nacionalni program zaštite i promovisanja ljudskih prava, Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije, Nacionalni plan suzbijanja trgovine ljudima, Nacionalni program za Rome i Akcioni plan Dekada za uključivanje Roma 2005- 2015. Istakli su da sada Hrvatska predsjedava Dekadom za uključivanje Roma, nakon čega će tu ulogu preuzeti Crna Gora. Ured sarađuje sa nadležnim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, kao i sa tijelima lokalne i regionalne samouprave, pučkim pravobraniteljem, posebnim pravobraniteljstvima i sa Savjetom za nacionalne manjine. U Uredu se bave i pitanjima sprječavanja trgovine ljudima, a postoji Nacionalni odbor za sprečavanje trgovine ljudima, Operativni tim i Nacionalni koordinator koji u saradnji sa drugim državnim organima nastoje doprinijeti smanjivanju ove pojave. Imaju dva nacionalna skloništa za žrtve trgovine ljudima, koje uglavnom vode nevladine organizacije. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je nacionalnim manjinama kojih je u Republici Hrvatskoj 22, od čega 19 organizovanih u vijeća, obezbijedio uživanje svih prava i ocijenjen je veoma kvalitetnim. Nacionalne manjine su susreću sa problemima u oblasti zapošljavanja, upotrebe jezika i pisma i pristupu medijima, ali se stanje poboljšava. Učestvuju u procesu odlučivanja na svim nivoima, a u Hrvatskom saboru je osam zastupnika nacionalnih manjina.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske, g-din Aleksandar Tolnauer je saopštio da je Savjet autonomno tijelo osnovano na osnovu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je Hrvatski sabor donio 2002. godine. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je, po ocjenama mnogih eksperata i relevantnih institucija, jedan od najboljih zakona, a region i Evropa mogu da im zavide na jako dobrim rješenjima sadržanim u njemu. Savjet je osnovan sa ciljem da omogući kvalitetniji i djelotvornije učešće nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske.
Savjet je krovno tijelo nacionalnih manjina na državnom nivou koje povezuje institucije i interese nacionalnih manjina, koji ima pravo da Saboru i Vladi predlaže rasprave o pitanjima koja smatra važnim, posebno oko sprovođenja Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava nacionalnih manjina.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske je saopštio da Savjet ima 20 članova, a u njemu postoje tri vrste zastupljenosti. Interesantan je sastav Savjeta, u koj automatski ulaze saborski zastupnici nacionalnih manjina. Pet članova Savjeta su predstavnici nacionalnih manjina iz stručnih, kulturnih, vjerskih i naučnih krugova i predstavnici manjinskih udruženja, koje imenuje Vlada na predlog udruženja, pravnih lica i građana pripadnika nacionalnih manjina. Oni imaju dvostruki legitimitet, jer su predloženi od svojih manjinskih udruženja, a potvrđeni od Vlade. Treća grupa, njih sedam, su predstavnici iz Vijeća za nacionalne manjine. Savjet se bavi i raspodjelom sredstava nacionalnim manjinama za projekte, ali se ta sredstva raspodjeljuju po precizno utvrđenim kriterijumima i kontrola trošenja sredstava, kao i monitoring realizacije projekata su veoma jasni, detaljni i precizno uređeni.
Predstavnici Odbora za ljudska prava i slobode su se posebno interesovali za način i kriterijume za raspodjelu sredstava nacionalnim manjinama, postojanje zajedničkih projekata kojima nacionalne manjine apliciraju za sredstva, zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u državnoj upravi, javnom i političkom životu, upotrebu jezika, posebno u postupcima pred sudom, kao i za upotrebu nacionalnih simbola.
U poslijepodnevnim satima članovi Odbora za ljudska prava i slobode posjetili su Polikliniku za zaštitu djece Grada Zagreba, upoznali se sa radom ove ustanove, aktivnostima koje sprovodi i uvjerili se da je Poliklinika uspješan model rada sa djecom koja su bile žrtve nasilja, prošla psihičku i fizičku torturu i zaključili da im se u ovoj ustanovi obezbjeđuje maksimalna stručna rehabilitacija i resocijalizacija koju pruža stručan, edukovan, profesionalan multidisciplinarni tim. U razgovoru sa direktoricom Poliklinike, g-đom Gordanom Flander upoznati su da ustanova funkcioniše već deset godina, da je u njoj sada zaposleno 35 lica, a njena osnovna svrha je pružanje psihološke, socijalne, psihijatrijske, defektološke i pedijatrijske pomoći djeci sa različitim traumatskim iskustvima, kao i njihovim roditeljima, kako bi se bolje i uspješnije suočili sa posljedicama ovih iskustava. Klinika pruža tretman djeci koja su seksualno, fizički i emocionalno zlostavljana, kao i tretman zanemarenoj djec. Uz dijagnostičku i forenzičnu obradu, stručnjaci Poliklinike pružaju individualni i grupni savjetodavni rad i podršku djeci i roditeljima. Poliklinika organizuje i sprovodi edukaciju i stručno usavršavanje za lica u ustanovama koje se bave zlostavljanom djecom. Prema istraživanjima emocionalno zlostavljanje djece je 30%, a oko dvije trećine djece izloženo je barem povremeno emocionalnom zlostavljanju od strane roditelja. Svako peto dijete je žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja.
Glavni cilj Poliklinike je da pruži efikasnu i sistematsku pomoć zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim porodicama, a za svako dijete je obezbijeđen specijalizovani timski pristup u cilju rješavanja njegovog problema.
U okviru Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba funkcioniše i NVO Hrabri telefon – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu čiji je osnovni cilj zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja.
Članovi Delegacije Odbora za ljudska prava i slobode su rad i postojanje ove Poliklinike ocijenili veoma značajnim i mišljenja su da bi, po uzoru na nju, u Crnoj Gori, ili u okviru postojećeg sistema zdravstva ili kao posebnu ustanovu, trebalo osnovati ovakvu instituciju, pri čemu treba urediti i način njenog finansiranja, budući da su upoznati da se Poliklinika u Zagrebu finansira preko Fonda zdravstva i od sredstava iz Budžeta Grada Zagreba.
Delegacija je posjetila i Nacionalnu zajednicu Crnogoraca i u razgovoru sa Radomirom Pavićevićem, predsjednikom Nacionalne zajednice i njegovim saradnicima su informisani o položaju Crnogoraca u Hrvatskoj i aktivnostima koje realizuju na planu očuvanja nacionalnog identiteta. Prema rezultatima popisa stanovništva,1981. godine bilo je 9818 Crnogoraca u Hrvatskoj, a 2011. godine ih je 4517. Crnogorci u Republici Hrvatskoj, kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina, su organizovani po dva osnova: kroz uduženja ili društva i preko vijeća i predstavnika. Osnovni zadatak udruženja i društava je očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, upoznavanje javnosti s tradicijom i kulturom Crne Gore, kao i doprinos ukupnim kulturnim događanjima prostora na kojem žive pripadnici crnogorskog korpusa. Realizuju brojne aktivnosti u oblasti informisanja, izdavaštva, kao i različite kulturne manifestacije.Preko vijeca ostvaruju svoja gradjanska prava.Ocijenjeno je da Nacionalna zajednica Crnogoraca u Zagrebu ima dobar položaj i da važi za jednu od najorganizovanijih nacionalnih zajednica, a nadaju se da će vremenom tako biti i u svim drugim sredinama u Hrvatskoj.
Na kraju prvog radnog dana, delegacija Odbora za ljudska prava i slobode se srela sa Peđom Grbinom, predsjednikom Grupe prijateljstva Hrvatskog sabora sa Skupštinom Crne Gore.
Prvi dan studijske posjete ocijenjen je veoma uspješnim, a razmjena iskustava, dobrih praksi, konstuktivni razgovori, uspostavljeni kontakti biće od značajne koristi svim članovima Odbora za ljudska prava i slobode u narednom periodu.