Pored predstavnika predlagača, pomoćnice ministra za ljudska i manjinska prava, Blanke Radošević- Marović, śednici su prisustvovali: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, Savjeta za zaštitu od diskriminacije, međunarodnih organizacija sa śedištem u Crnoj Gori: Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i UNICEF-a i predstavnici nevladinog sektora sa kojim Odbor ima kontinuiranu saradnju.   

Predstavnica predlagača, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović je upoznala učesnike śednice sa procesom izrade Predloga zakona. Saopštila je da se izmjenama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore  pristupilo na osnovu Komentara i Preporuka Evropske komisije, ECRI-ja i Venecijanske komisije, te domaće stručne javnosti, a koje su se odnosile na jačanje nezavisnosti, nadležnosti i kapaciteta institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kako bi se postigla što potpunija usklađenost sa evropskim standardima i što efikasnije pozicioniranje funkcije Zaštitnika kao Nacionalnog preventivnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (OPCAT). Istakla je da je Radna grupa utvrdila tekst Nacrta zakona koji je bio na javnoj raspravi. Važnim je ocijenila činjenicu da su  međunarodne organizacije imale svoje stalne predstavnike kao posmatrače u Radnoj grupi zaduženoj za izradu Nacrta zakona, kao i da je Nacrt zakona dostavljen  predstavnicima međunarodnih organizacija sa śedištem u Crnoj Gori kako bi dali svoje predloge i sugestije. Saopštila je da su pažljivo analizirani svi predlozi i sugestije na Nacrt zakona i da je značajan broj prihvaćen.  

Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava je naglasila da je određeni broj amandmana  na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore podnešen na śednici Zakonodavnog odbora i da se predstavnik predlagača sa njima saglasio. Saopštila je da se predstavnik predlagača saglasio sa amandmanom Zakonodavnog odbora, kojim se definiše rok za početak postupka za imenovanje Zaštitnika.  

Predstavnica predlagača je istakla da je Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrđeno da će predśednik/ca Crne Gore, predśednik/ca Skupštine Crne Gore, predśednik/ca i članovi/ce Vlade Crne Gore, predśednik/ca opštine, gradonačelnik/ca Glavnog grada, gradonačelnik/ca Prijestonice i druge starješine organa primiti Zaštitnika/cu na njegov/njen zahtjev, bez odlaganja.  

Navodeći da je Crna Gora ratifikovala Opcioni protokol uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka i prihvatila Konvenciju o zabrani svih oblika diskriminacije, istakla je da je radi ispunjenja obaveza koje proizilaze iz ovih dokumenata bilo neophodno izmijeniti važeći Zakon i stvoriti pretpostavke za efikasno obavljanje poslova prevencije torture i zaštite od diskriminacije, kao i da su precizirana rješenja koja se odnose na ove dvije funkcije Zaštitnika. Utvrđeno je da radi vršenja određenih poslova prevencije torture za koje su neophodna posebna specijalistička znanja Zaštitnik/ca obrazuje radno tijelo od stručnjaka iz odgovarajućih oblasti, a aktom o njegovom obrazovanju utvrđuju se zadaci i način rada tog tijela. Definisani su poslovi prevencije torture, a propisana su ovlašćenja Zaštitnika/ce, zamjenika/ce Zaštitnika/ce, kao i savjetnika/ce Zaštitnika i članova radnog tijela u vršenju poslova prevencije torture.

Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava je istakla da su predložena rješenja koja se odnose na samostalnost i nezavisnost Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kao i odredbe koje se odnose na status Zaštitnika, zamjenika i zaposlenih u Službi Zaštitnika. Propisano je da Zaštitnik samostalno odlučuje o raspolaganju finansijskim sredstvima prema dinamici utvrđenoj u skladu sa Zakonom o budžetu.  Takođe, propisano je da o zasnivanju radnog odnosa, pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih u Službi Zaštitnika odlučuje Zaštitnik i da nije potrebno da pribavi potvrde, odobrenja i saglasnosti drugih organa.

Predstavnica predlagača je izrazila spremnost da razmotri i prihvati amandmane koji budu pripremljeni na osnovu sugestija eksperata Evropske komisije i Generalnog direktorata za ljudska prava i vladavinu prava Savjeta Evrope. Saopštila je da se te sugestije odnose na potrebu da se prilikom izbora Zaštitnika i zamjenika posebno vodi računa o kompetentnosti i stručnosti za obavljanje poslova, pa se predlaže i povećanje broja godina iskustva u oblasti ljudskih prava. Sugestija eksperata je i da se obezbijedi trajna zaštita lica zaposlenih u instituciji Zaštitnika od bilo kakvih sankcija ili štetnih posledica koje bi eventualno mogli trpjeti zbog iznijetih mišljenja i preporuka odnosno postupanja u skladu sa svojim ovlašćenjima propisanim Zakonom.

Tokom rasprave poslanici dr Izet Bralić, Husnija Šabović i Kemal Zoronjić su istakli da bi trebalo više pažnje posvetiti rješavanju problema regionalne diskriminacije, odnosno nejednakih uslova u svim oblastima  života građana Crne Gore u sjevernom, centalnom i južnom dijelu Crne Gore. Mišljenja su da te probleme treba rješavati putem odgovarajućih zakonskih propisa ili drugih dokumenata, kao i da je važna saradnja svih nadležnih organa u Crnoj Gori. Savjetnik predśednika Vlade Crne Gore i sekretar Savjeta za diskriminaciju dr Jovan Kojičić  je istakao da  u teoriji ne postoji termin regionalna diskriminacija, kao i da ne može da se dovede u vezu koncept regionalnog razvoja i pojma diskriminacije u smislu Zakona o zabrani diskriminacije.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je saopštio da institucija Zaštitnika takođe ima određene primjedbe na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ali se nada da će predstavnik predlagača i poslanici na śednici Odbora na kojoj budu razmatrani amandmani, iste uvažiti kako bi se poboljšao tekst Predloga zakona. Navodeći da predložene izmjene i dopune Zakona predstavljaju poboljšanje u odnosu na važeći Zakon, ocijenio je da se još uvijek nije dostigao tekst Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda iz 2003. godine. Smatra da treba uvesti normu kojom će se utvrditi mogućnost razrješenja Zaštitnika/ce i Zamjenika/ce zbog nestručnog ili nesavjesnog rada i vršenja funkcije, što je bilo sadržano u Zakonu o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda iz 2003. godine. Mišljenja je da se njenim uvođenjem ne narušava samostalnost i nezavisnost institucije, a jača se odgovornost u vršenju funkcije.  

Rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore je ukazala da će biti prostora za amandmansko djelovanje pa će Odbor za ljudska prava i slobode na nekoj od narednih śednica, kao matični odbor, razmotriti najavljene amandmane na Predlog zakona kada budu u skupštinskoj proceduri, u cilju poboljšanja postojećeg teksta Predloga zakona.  

Na kraju rasprave, Odbor za ljudska prava i slobode je jednoglasno podržao Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore i predložio Skupštini da isti usvoji.