Pomoćnica ministra zdravlja Gorica Savović podnijela je uvodno obrazloženje o Predlogu zakonao uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, navodeći da je dosadašnja primjena Zakona o uzimanju i presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja iz 2009. godine ukazala na potrebu potpunijeg uređenja standarda kvaliteta i bezbjednosti organa za presađivanje u svrhu liječenja, odabira davalaca organa, kao i obezbjeđenja sistema sljedljivosti i obavještavanja o svim ozbiljnim neželjenim događajima i reakcijama. Saopštila je da je donošenje ovog zakona nametnula i potreba daljeg i potpunijeg usaglašavanja sa propisima Evropske unije koji uređuju ovu oblast. Istakla je da je jedan od razloga za donošenje ovog zakona i propisivanje pretpostavljene saglasnosti za uzimanje organa od umrlog davaoca, uz saglasnost članova porodice, ukoliko to lice za života nije dalo izjavu kod izabranog doktora kojom se izričito protivi tom zahvatu, čime će se obezbijediti veći broj organa za presađivanje licima kojima je to jedini način liječenja.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je istakao da se postupak transplantacije ljudskih organa primjenjuje odavno, naglašavajući da je prva transplantacija bubrega u Crnoj Gori obavljena 2012. godine, uz pomoć stručnog tima za transplantaciju iz Hrvatske. Ocijenio je da će transplantacija ljudskih organa  u svrhu liječenja značajno doprinijeti smanjenju troškova liječenja.

Članove Odbora je interesovalo da li se razmjena organa na međunarodnom nivou vrši po principu reciprociteta, imaju li  zdravstvene ustanove u Crnoj Gori sve neophodne uslove za primjenu mjera i realizaciju aktivnosti predviđenih Predlogom zakona, da li postoji mogućnost zloupotreba prilikom postupka uzimanja i presađivanja ljudskih organa u svrhu liječenja i da li lice koje dobije organ može da dobije informaciju o davaocu organa.

Predstavnica predlagača je odgovorila da se razmjena organa na međunarodnom nivou uglavnom vrši po principu reciprociteta i kompatibilnosti organa, da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju zadovoljavajuće uslove za obavljanje navedenih aktivnosti, kao i da se uslovi svakim danom poboljšavaju, a značajna su i stručna usavršavanja i pomoć tima ljekara zaduženih za transplantaciju organa iz Hrvatske. Naglasila je da lice koje dobije organ ne može imati informacije o davaocu organa.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova podržao Predlog zakonao uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenjai predložio Skupštini da isti usvoji.

U uvodnom obrazloženju o Predlogu zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Slavica Rabrenović je saopštila da je Predlog zakona pripremila međuresorska radna grupa, a da su značajnu pomoć pružili eksperti iz Savezne Republike Njemačke i Kraljevine Holandije koji su bili angažovani kroz projekat IPA 2011 “Podrška reformi sistema krivičnih sankcija”. Istakla je da se ovim Predlogom zakona na sveobuhvatan i jedinstven način, po prvi put u Crnoj Gori, regulišu: izvršenje uslovne osude, uslovne osude sa zaštitnim nadzorom i kazne rada u javnom interesu (alternativne sankcije), kao i nadzor nad uslovno otpuštenim osuđenim licem. Do sada, ova oblast je bila djelimično uređena Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija, ali višestruki značaj izvršenja alternativnih sankcija, kao i sprovođenje zaštitnog nadzora tokom boravka osuđenih lica na slobodi, zahtijevao je donošenje zakona kojim će se sveobuhvatno regulisati ova pitanja. Jedna od značajnih novina jeste što je Predlogom zakona predviđeno obavezno obavljanje razgovora sa osuđenim licem, vršenje stalnog nadzora i kontrole nad istim, kao i pružanje određenih vidova pomoći tom licu, što će detaljnije biti regulisano podzakonskim aktima.  

Članovi Odbora su ocijenili da je Predlog zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu kvalitetan, usklađen sa evropskim standardima u ovoj oblasti i izrazili očekivanje da će se kvalitetnim izvršenjem alternativnih sankcija i mjera doprinijeti smanjenju stope recidivizma, smanjenju zatvorske populacije, a samim tim i smanjenju budžetskih sredstava koja se izdvajaju za izvršenje kazni zatvora. Generalno posmatrano, sprovođenjem alternativnih sankcija i mjera doprinosi se većem stepenu bezbjednosti društva i cjelokupne zajednice.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Predlog zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu i predložio Skupštini da isti usvoji.

U okviru tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa predstavkom građanina upućenom Odboru, a koju je Odbor, shodno Zaključku o postupanju sa predstavkama građana i pravnih lica, odlučio da dostavi Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na dalje postupanje, sa zahtjevom da Zaštitnik nakon sprovedenog postupka, o istom obavijesti Odbor.