Odbor za ljudska prava i slobode na danas održanoj 40. śednici razmotrio je Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2013. godini i Informaciju o utrošku sredstava opredijeljenih Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, čime su realizovane dvadeseta i dvadeset i prva aktivnost utvrđena Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2014. godinu.

Śednici su prisustvovali: ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović,vd direktor Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnici  Ministarstva finansija i Ministarstva rada i socijalnog staranja, direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, predstavnica Delegacije Evropske unije u CG, predstavnici NVO „Građanska alijansa“ i „Naša inicijativa“ i Goran Macanović, lice sa invaliditetom, korisnik subvencije, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore i Predśednik Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović je podśetio da Vlada Crne Gore u skladu sa članom 38 Zakona o manjinskim pravima i slobodama najmanje jednom godišnje podnosi Skupštini Crne Gore Izvještaj o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Osnovni cilj Izvještaja o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica za 2013. godinu jeste da pruži prikaz politike zaštite manjina, kako u normativnom dijelu, tako i po pojedinim oblastima društvenog života značajnim za zaštitu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u cilju njihove pune integracije u crnogorsko društvo, uz očuvanje njihovog identiteta i kulturne posebnosti. Istakao je da je prošlu godinu obilježilo i konstituisanje savjeta manjinskih naroda, nakon održanih elektorskih skupština. Ukazao je  na izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, dva krovna antidiskriminaciona zakona, radi njihovog potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Takođe, podśetio je da je donešen Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (2013-2017). Održani su brojni seminari i radionice kako bi se doprinijelo razvijanju svijesti građana o prihvatanju različitosti i stvaranju nulte stope tolerancije na bilo koji vid diskriminacije.

Ministar je istakao da manjinski narodi imaju pravo za obrazovanje na maternjem jeziku, a akcenat je na nastavnom planu i programu koji uključuje teme iz domena maternjeg jezika i književnosti, istorije, umjetnosti i kulture manjina i druge sadržaje koji promovišu međusobnu toleranciju i suživot. Pored sadržaja uključenih u redovne predmetne programe, na raspolaganju je mogućnost da se kroz 20% otvorenog sadržaja prepoznaju specifičnosti u smislu nacionalne kulture, istorije, umjetnosti.

Država preduzima određene aktivnosti u cilju afirmacije kulture manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u cilju razvoja kulture na cijeloj teritoriji Crne Gore.

U okviru informisanja pripadnika manjinskih naroda putem štampanih medija u Crnoj Gori najveći broj se izdaje na albanskom jeziku, a zastupljeni su srpski, hrvatski, romski i bosanski jezik. Televizija Crne Gore i Radio Crne Gore shodno zakonskim obavezama u svojim programima prikazuju emisije posvećene afirmaciji manjinskih prava u Crnoj Gori. Takođe, Radio Crne Gore i lokalni javni radio-difuzni servisi emituju programske sadržaje na nekom od manjinskih jezika ili dvojezično i prikazuju emisije koje doprinose očuvanju identiteta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ministar je predstavio i podatke koji se odnose na upotrebu jezika i pisma, odnosno  odredbi Zakona o ličnoj karti, Zakona o putnim ispravama i Zakona o matičnim registrima. 

Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović je istakao da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prikupilo informacije o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u javnim službama, organima državne uprave i lokalne samouprave i proslijedilo ih Upravi za kadrove radi obrade i unosa prikupljenih podataka, a da očekuje da će do kraja ove godine navedena Informacija biti predstavljena na Vladi, kao i da će javnost imati uvid u istu, a svakako i Odbor za ljudska prava i slobode, kao nadležno radno tijelo koje se u kontinuitetu bavi ovim pitanjima.

Ministar je saopštio da su brojne aktivnosti realizovane na planu poboljšanja položaja Roma i Egipćana u oblastima socijalnog uključivanja, obrazovanja, zapošljavanja, kulturnog i jezičkog identiteta, što je definisano Strategijom za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012 – 2016 i Akcionim planom za 2013. godinu. Istakao je da su značajne aktivnosti realizovane tokom jednogodišnjeg predśedavanja Crne Gore Dekadom Roma, od jula 2013. godine. Naglasio je da se na crnogorski model inkluzije Roma i Egipćana ugledaju i velike ekonomije, poput Švajcarske i Austrije koje primjenjuju naš model.

Pitanja poslanika su se odnosila na jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava i drugih institucija koje se bave promocijom i zaštitom prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, informisanje na jezicima manjinskih naroda, zastupljenost emisija posvećenih kulturi i istoriji manjinskih naroda na javnom radio-difuznom servisu.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je saopštio da je napredak u zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica evidentan, a u izlaganju se osvrnuo na rad manjinskih savjeta, polazeći od negativne ocjene o savjetima sadržane u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore. Podśetio je da su Zakonom o manjinskim pravima i slobodama nacionalni savjeti definisani kao nosioci politike manjina, ali ne da se bave političkim aktivnostima, već da budu vodilje i ključni činioci u unapređenju položaja manjina, jer oni treba da kreiraju politiku u obrazovanju, zapošljavanju, kulturi i očuvanju identiteta nacionalnih manjina. Ukazao je da je vrijeme da dostavljaju preciznije i konkretnije finansijske planove radi boljeg uvida u način trošenja sredstva i kako bi im se pomoglo da obavljaju poslove utvrđene Zakonom.

Predśednik je istakao da je napredak u poboljšanju položaja Roma i Egipćana u  Crnoj Gori veliki, jer su preduzete aktivnosti na njihovom školovanju i najveći broj djece iz te populacije pohađa školu, uz napomenu da je potrebna promjena svijesti kod ove populacije kako bi shvatili važnost obrazovanja, kao ključnog preduslova za zapošljavanje, poboljšanje ukupnog položaja i punu integraciju u crnogorsko društvo.

Na kraju rasprave, ocijenjeno je da je napredak evidentan, ali je pred nama još posla u potpunoj integraciji svih manjina, što se može postići zajedničkim djelovanjem svih nadležnih organa.

Odbor za ljudska prava i slobode, zbog ishoda glasanja (tri glasa “za” i tri glasa “uzdržana”), nema predlog prema Skupštini o Izvještaju o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2013. godini.

Članovi Odbora su razmotrili Informacije o utrošku sredstava opredijeljenih Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, koje su, po zahtjevu Odbora za ljudska prava i slobode, shodno članu 68 Poslovnika Skupštine Crne Gore, u funkciji kontrolne uluge Parlamenta, dostavljene od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.                                                                   

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom propisano je da poslodavci koji nijesu ispunili propisanu kvotu pri zapošljavanju lica sa invaliditetom uplaćuju sredstva u Budžet Crne Gore.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode, dr Halil Duković je istakao da je svrha donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom bila da se licima sa invaliditetom omogući lakše zapošljavanje, što, po njegovom mišljenju, nije ostvareno, jer je u dosadašnjem periodu bila veća spremnost poslodavaca da uplaćuju sredstva u budžet, nego da zapošljavaju lica sa invaliditetom. Predśednik je ocijenio da je potrebno raditi na jačanju senzibiliteta i podsticanju zapošljavanja lica sa invaliditetom, kao posebno ranjive populacije.

Goran Macanović, korisnik subvencije, izvršni direktor Saveza slijepih i Predśednik Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom je mišljenja da je riječ o Zakonu koji je kvalitetno urađen i procjenjuje se kao najbolji u regionu, ali je problem u načinu njegove primjene, te treba razmišljati o izmjeni zakonske regulative.

Arijana Nikolić, direktor Direktora za tržiše rada i zapošljavanje je navela da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja već dobilo određeni broj predloga za izmjenu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i podstakla sve da dostave svoje predloge i sugestije za poboljšanje ovog Zakona. Istakla je da su sedonošenjem Pravilnika o postupku i metodologiji za finansiranje grant šema, u julu 2014. godine, stvorili novi uslovi za zapošljavanje lica sa invaliditetom i njihov dalji profesionalni razvoj. S obzirom na vrijeme usvajanja Pravilnika i donošenja upustava Zavoda za zapošljavanje za raspisivanje javnog poziva, javni poziv za grant šeme je raspisan tek u novembru. Javni poziv je raspisan u iznosu od 1.000.000,00 € i naglasila je da je ovakav poziv prvi put raspisan u Crnoj Gori, tako da će u narednim godinama biti mogućnosti za unapređenje ove oblasti.

Vukica Jelić, direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore je saopštila da država mora aktivno da djeluje kako bi imali vidljive rezultate, a potreban je cijeli set programa i mjera, počev od procjene preostale radne sposobnosti, preko edukacija, osnaživanja, asistencije, podrške poslodavcima i subvencija zarada. Potrebno je sistemski raditi i razvijati saradnju svih relevantnih subjekata. Istakla je da je 69 poslodavaca koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, a da je zaposleno 86 lica, od čega 60 stalno zaposlenih, ukazujući da nijesu velike cifre, ali su značajne u poređenju sa prethodnim periodom. Naglasila je da se subvencije takođe redovno isplaćuju, a u narednom periodu potrebno je ohrabriti poslodavce da zapošljavaju lica sa invaliditetom. Saopštila je da na tržištu rada trenutno nemaju nijedno lice sa invaliditetom iz inkluzivnog obrazovanja, već su to lica koje dolaze iz zatvorenih škola. Ukazala je na značaj programa personalni asistent i asistent u nastavi, navodeći da asistencije ne mogu da isplaćuju iz sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, već iz aktivnih mjera zapošljavanja. Saopštila je da je za asistenta u nastavi uključeno 228 lica, za personalnog asistenta 142, dok je 142 zaposleno za podršku djeci u dnevnim centrima.

Izvršni direktor NVO „Naša inicijativa“ Milisav Korać je ukazao da se značajna sredstva ne iskoriste za lica sa invaliditetom, već ostaju u budžetu i mišljenja je da je stvoreno malo uslova da sredstva budu dostupna licima sa invaliditetom. Ukazao je na kašnjenje u donošenju podzakonskih akata, ali je njihovo donošenje ipak predstavlja značajan napredak.

Goran Macanović je mišljenja da treba naći način da se riješi pravni status Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom i da se podstiče veće zapošljavanje ovih lica od strane poslodavaca, a ne da se sve svodi na uplatu sredstava u Fond, naglašavajući da su lica sa invaliditetom veoma posvećena poslu, sa značajnim radnim rezultatima.

Poslanica Snežana Jonica je ocijenila da je donešen dobar Zakon, ali se u praksi ne ostvaruju prava lica sa invaliditetom, ukazujući na razliku između sredstava uplaćenih Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom i iskorišćenih u svrhe utvrđene Zakonom. Saopštila je da je potrebno pojasniti u koje svrhe se utroši razlika između sredstava koja se slivaju u Fond i onih koja se u namjenske svrhe iskoriste. Ocijenila je da je, u okviru mogućeg, Zavod za zapošljavanje radio što je mogao, ali je Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo dužno da pripremi Pravilnik o grant šemama, koji je donešen tek u julu 2014. godine, a ključ je za stvaranje mogućnosti za utrošak ovih sredstava. Ukazala je da tek od 2014. godine Fond postoji kao poseban program u okviru potrošačke jedinice Zavoda za zapošljavanje.

Poslanici i učesnici śednice su raspravu na ovu temu ocijenili značajnom i konstruktivnom, jer je bilo prilike da se čuje mišljenje predstavnika nadležnih institucija, nevladinog sektora, kao i mišljenje lica sa invaliditetom koje je korisnik subvencije, kao i da se detaljnije razmotri ova tema.

Zaključeno je da učesnici današnje rasprave, nakon prijema zapisnika sa śednice, njihova mišljenja i konkretne predloge i sugestije u vezi sa unapređenjem profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom u cilju poboljšanja položaja ovih lica dostave Odboru za ljudska prava i slobode, kako bi ih Odbor razmotrio na nekoj od narednih śednica nakon čega bi se definisale dalje mjere i aktivnosti na poboljšanju položaja lica sa invaliditetom.