Na danas održanoj Osmoj sjednici, Odbor za ljudska prava i slobode razmotrio je:
- Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru drugog ciklusa Opšteg periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija (period 2008-2012), predstavljen na sjednici Savjeta za ljudska prava u Ženevi, 28. januara 2013. godine,
- Izvještaj o stanju ljudskih prava Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za potrebe Opšteg periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija i
 - Izvještaj o zaštiti prava djeteta koji su sačinile deset nevladinih organizacija za potrebe izrade Nacionalnog izvještaja o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru drugog ciklusa Opšteg periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija (period 2008-2012).
Na sjednici su prisustvovali predstavnici nadležnih institucija: Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, članovi Delegacije Skupštine CG u PSSE, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva pravde, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova, Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica, međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori: Delegacije Evropske unije u CG, UNDP-a, UNICEF-a i UNHCR-a, kao i predstavnik NVO „Građanska alijansa“, koja se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda i monitoringom rada Odbora za ljudska prava i slobode. 
S obzirom da je Odbor za ljudska prava i slobode svoje aktivnosti u ovoj godini fokusirao, u okviru Poslovnikom Skupštine utvrđenih nadležnosti, na zadatke koji su u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2012. godinu, posebno akcentirani na dio koji se odnosi na oblast ljudskih prava, a u vezi sa „osnaživanjem aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode“, to je posebnu pažnju usmjerio na  praćenje UPR procesa (Opšteg periodičnog pregleda) koji sprovode Vlada Crne Gore, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i NVO sektor. 
Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović, navodeći da je Crna Gora od 1. januara 2013. godine, članica Savjeta za ljudska prava UN-a, podnio je uvodno obrazloženje o Nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru drugog ciklusa Opšteg periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija, predstavljenom 28. januara 2013. godine na sjednici Savjeta za ljudska prava UN-a, u Ženevi. 
Ocijenjeno je da je Crna Gora postigla izvanredan napredak u zaštiti ljudskih prava u periodu između 2008. i 2012. godine.  Crnoj Gori su upućene 124 Preporuke, a njihov broj je veći u odnosu na 2008. godinu kada ih je bilo 54, iz razloga što je sada svaka zemlja pojedinačno dostavljala Preporuke i instistirala da se sve te Preporuke zadrže, bez objedinjavanja istih ili sličnih Preporuka, što je bila praksa i metodologija u prethodnom periodu. Ministar je istakao da je od 124 Preporuke, 96 Crna Gora odmah prihvatila, 13 je podržala i navela da su preduzete aktivnosti na njihovoj realizaciji, a za 15 će se izjasniti do juna        2013. godine. Poređenjem Preporuka iz 2008. godine i ovih iz 2013. godine uočava se da su se ranije Preporuke odnosile na donošenje zakona, a sadašnje na primjenu i implementaciju usvojenih zakona. 
Ključne oblasti na koje su usmjerene Preporuke su: međunarodno pravna dokumenta o ljudskim pravima i slobodama, borba protiv diskriminacije, rodna ravnopravnost, prava osoba sa invaliditetom, posebno djece sa teškoćama u razvoju, prava manjinskih naroda, posebno pripadnika RAE populacije, prava raseljenih i interno raseljenih lica, jačanje administrativnih kapaciteta i nezavisnosti  Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, prava djece, zaštita od nasilja u porodici i seksualnog iskorišćavanja djece i unapređenje rada pravosuđa, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
 U svim ovim oblastima Vlada Crne Gore i nadležni državni organi preduzimaju brojne aktivnosti, koje, između ostalog, podrazumijevaju: izradu predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, efikasnu primjenu Zakona o zabrani diskriminacije, donošenje Strategije za unapređenje položaja pripadnika LGBT populacije, nastavak aktivnosti na unapređenju prava žena, njihovom ekonomskom osnaživanju i zaštiti od nasilja u porodici. Usvojen je Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti za period  2013-2017, a preduzimaju se aktivnosti na unapređenju prava lica sa invaliditetom, podsticanju inkluzivnog obrazovanja, unapređenju socijalnih servisa za djecu sa teškoćama u razvoju, kao i aktivnosti na zaštiti prava manjina, posebno pripadnika RAE populacije, a u toku je izbor savjeta manjina, u skladu sa usvojenim pravilima. Pored toga, u skladu sa Preporukom, Vlada je Programom rada za 2013. godinu, utvrdila donošenje zakona o vjerskim zajednicama. U vezi sa rješavanjem položaja raseljenih i interno raseljenih lica, istaknuto je da se aktivnosti realizuju kroz Sarajevski proces, Beogradsku inicijativu, a da će projekat biti završen do 2015. godine. U oblasti prava djeteta, donešen je Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, a Vlada je, na sjednici održanoj 28. marta 2013. godine utvrdila Predlog zakona o socijalnoj  i dječjoj zaštiti. Takođe, značajni napori se ulažu u borbi protiv sajber kriminala i seksualnog nasilja nad djecom, a u toku su izmjene Krivičnog zakonika kojim će kao krivično djelo biti obuhvaćeno i prikazivanje pornografskog materijala maloljetnicima. Veoma važne su aktivnosti u oblasti reforme pravosuđa, u cilju jačanja nezavisnosti pravosuđa. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedan od prioriteta u radu Vlade Crne Gore i ostalih državnih organa.  Sloboda izražavanja i istraživanje prijetnji novinarima takođe su važni i preduzete su aktivnosti na rasvjetljavanju i procesuiranju svih dosadašnjih slučajeva.
Zdenka Perović, sekretar Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštila da iako institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore nije prošla odgovarajuću akreditaciju i nije uspostavljena u skladu sa Pariškim principima, podnijela je Izvještaj u sklopu UPR procesa, a njime je analizirano deset ključnih oblasti. Posebno zadovoljstvo je izrazila zbog podatka da je u Izvještaju Visokog komesara čak 35 puta citiran Izvještaj  Zaštitnika.
Predstavljajući Izvještaj koji je sačinila grupa nevladinih organizacija, Rajka Cica Perović, direktorica Centra za prava djeteta, je saopštila da su njime obuhvaćene ključne teme koje se odnose na prava djeteta, a da su na inicijativu NVO sektora dodate teme koje se odnose na zaštitu prava djeteta u medijima i pravo djeteta na smještaj u drugu  porodicu. Od ukupnog broja preporuka oko 40 se odnosi na prava djeteta, u oblastima koje se odnose na zaštitu djeteta od nasilja u porodici, djecu sa teškoćama u razvoju, registraciju djece pripadnika RAE populacije, a one su jasne, realne, ostvarive, samo treba preduzeti konkretne aktivnosti. 
Benjamin Perks, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, saopštio je da su Ujedinjene nacije pružile značajnu pomoć Ministarstvu pravde i licima sa invaliditetom. Ove godine će Crna Gora predati po prvi put Izvještaj o licima sa invaliditetom koji će se razmatrati, smatrajući to važnim za UPR proces. Prema Planu UNICEF-a koji se realizuje u Crnoj Gori, Vlada je uradila mnogo  po pitanju zaštite prava Roma, ali je potrebno ojačati rad Vlade na prevazilaženju kulturoloških prepreka unutar ove populacije i u vezi sa tim obavijestio da UNICEF zajedno sa Ministarstvom prosvete radi na analizi pohađanja romske djece  obrazovnih ustanova. Istakao je da je u Crnoj Gori ostvaren napredak u oblasti prava djeteta, ali više aktivnosti bi trebalo usmjeriti na prava djeteta sa teškoćama u razvoju. Oko 1700 djece sa invaliditetom je u osnovnim školama, što je polovina ukupnog broja djece sa invaliditetom u Crnoj Gori.  Ne zna se tačan broj ove djece, zbog čega je potrebno utvrditi tačan procenat djece sa invaliditetom, koji, za sada, imaju samo razvijene zemlje. Postoje različiti procenti o invalidnosti djece: statistički, zdravstveni i iz sistema socijalne zaštite. Crna Gora će biti prva zemlja koja će pilotirati projekat pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija kojim će se omogućiti, do ljeta 2013. godine, dobijanje preciznih podataka o brojnosti ove populacije. Takođe, smatra važnim rano otkrivanje invaliditeta kod djeteta, za šta zadatak ima zdravstveni sektor, u cilju saznavanja  i evidentiranja invaliditeta još u porodilištima gdje treba ojačati kapacitete u tom pravcu, kao i vezu sektora zdravstva i socijalne zaštite. 
UNICEF je pozdravio Izvještaj o stanju ljudskih prava koji je uradilo deset nevladinih organizacija koje je okupio Centar za prava djeteta, slažući se sa svim opservacijama u njihovom Izvještaju. Diskutabilan im je samo podatak o broju djece apatrida, za koji nijesu sigurni da je tačan, ali je ukazano da više od polovine apatrida čine djeca. Ocijenio je da mediji ne vode mnogo računa prilikom izvještavanja o djeci. UNICEF će naredne sedmice održati predavanje na Fakultetu političkih nauka “Izvještavanje medija o djeci”, s ciljem da pomognu budućim mladim novinarima. Takođe, za izvještavanje o djeci iz institucija bi trebalo napisati kodeks sa pravilima na osnovu kojih bi se vodilo računa kada novinari pišu, izlažući djecu javnosti. Broj djece u institucijama se smanjuje, što je pozitivno, ali treba raditi na jačanju sistema socijalne i dječje zaštite.  Najavio je sprovođenje istraživanja o nasilju nad djecom koje će realizovati u saradnji sa Delegacijom Skupštine Crne Gore u PSSE, čiji rezultati će biti do kraja aprila 2013. godine, što će biti značajno za preduzimanje konkretnih aktivnosti u cilju zaštite djece od svih vidova nasilja. Dodatne aktivnosti treba usmjeriti na zaštitu djeteta žrtve nasilja. 
Uputio je sve pohvale na račun razmatranja tri UPR izvještaja u kome svi učestvuju, kao kvalitetan proces, zaključujući  da će se tekuće reforme najbolje odraziti na poboljšanje stanja.
Predstavnica UNHCR-a, otpravnica poslova Indumathi Mohandas, je saopštila da je ohrabrujuće da se ulažu značajni napori na rješavanju statusa raseljenih i interno raseljenih lica, zbog čega je neophodno što prije usvojiti izmjene Zakona o strancima kojima će se produžiti rok za prijavu raseljenih i interno raseljenih lica za regulisanje njihovog pravnog statusa do decembra 2013. godine. Istakla je da treba još pojednostaviti procedure za aplikaciju za regulisanje pravnog statusa za pojedine kategorije raseljenih i interno raseljenih lica, posebno djecu i starije osobe. Po podacima koje imaju u UNHCR-u, oko 4000 lica u Crnoj Gori je bez državljanstva, što bi odmah trebalo rješavati, smatrajući da je regulisanje pravnog statusa vrlo značajno za integraciju u društvo i najavila spremnost UNHCR-a da pomogne. Zahvajući Vladi Crne Gore i postavljanju kontejnera poboljšano je stanje u Kampu Konik i čine se napori da se uvede struja. 
Konačno, što se tiče osnovnih prava, potrebno je da sve usluge: zdravstvene, bezbjedonosne i zdrava životna sredina budu obezbijeđene na Koniku.
Željko Šofranac, direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica je saopštio da je Crna Gora za rešavanje statusa raseljenih i interno raseljenih lica uradila mnogo i da je  u tom djelovanju lider na Balkanu. Naglasio je da broj apatrida u Crnoj Gori koji navode predstavnici UNHCR-a nije ispravan. Važna priča je priča o dokumentima koji su problem za 3000 Roma (2100 na Koniku), lica koja su došla samo sa Kosova, od kojih su 90% su Romi. Dobijanjem statusa stranca, sva prava ovih lica bi se ukinula, dolaskom pod jurisdikciju Crne Gore i zbog toga ova lica ne apliciraju. Istakao je da su pojednostavljene procedure za rješavanje pravnog statusa raseljenih i interno raseljenih u Crnoj Gori, da se organizuju posjete, kojih je do sada bilo 15, u cilju pribavljanja neophodnih dokumenata, da će u okviru projekata, biti riješeni stambeni problemi ovih lica, izgradnjom oko 90 stambenih jedinica u Podgorici i 62 u Nikšiću.  Takođe, 100 novih kontejnera stiže za Konik II, tako da će imati mnoga prava koja nema domicilno stanovništvo. Za Kamp Konik u kojem živi oko 2100 lica pripadnika RAE populacije preduzimaju brojne aktivnosti u cilju njegovog zatvaranja,.
Milan Radović, predstavnik NVO “Građanska alijansa” je ocijenio da bi osim integracije u crnogorsko društvo i mogućnosti povratka u zemlju porijekla, za raseljena i interno raseljena lica trebalo više aktivnosti usmjeriti na obezbjeđivanje njihovog odlaska u treće zemlje.
Poslanica Snežana Jonica je saopštila da treba preduzeti konkretne aktivnosti na jačanju kapaciteta i finansijske samostalnosti i nezavisnosti institucije Ombudsmana, ekonomskom osnaživanju žena, njihovom većem učešću u političkom životu, suzbijanju nasilja u porodici, punom poštovanju prava osoba sa invaliditetom, zaštiti prava djeteta, posebno zaštiti od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja, kao i na stvaranju uslova za efikasnu implementaciju Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. 
Poslanik prim. dr Izet Bralić je govorio o pravu na povraćaj imovinskih prava i obeštećenje, navodeći da bi trebalo preduzeti dodatne mjere i aktivnosti na rješavanju ovog pitanja i uskladiti rad komisija na sjeveru, jugu i u centralnom dijelu Crne Gore. 
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je najavljeno da će, pored izmjena i dopuna sitemskih Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pripremaju i izmjene Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, kao i reforma siocijalnih centara.
Direktorica NVO Centar za prava djeteta najavila je izradu studije o zaštiti djece migranata u Crnoj Gori .
Na kraju rasprave, ministar Numanović je iznio pohvale za tri UPR izvještaja i njihovo objedinjeno razmatranje. Ocijenio je da imamo dobar zakonski okvir, ali da ga posle dobre i kvalitetne analize treba doraditi i obezbijediti implementaciju, doživljavajući ovo kao proces. Istakao je da u svim ovim oblastima postoji obaveza da se na krajnje efikasan i naročito transparentan način da doprinos na unapređenju zaštite ljudskih prava.
Odbor za ljudska prava i slobode ocijenio je da nadležni državni organi i institucije preduzimaju brojne aktivnosti u kontinuitetu u cilju poboljšanja zakonske i institucionalne infrastrukture za zaštitu ljudskih prava. 
Iz samih izvještaja i rasprave na današnjoj sjednici Odbora zaključeno je da je u periodu od 2008. do 2012. godine Crna Gora ostvarila značajan napredak u sistemu zaštite ljudskih prava i sloboda, što je potvrda posvećenosti Crne Gore najvišim vrijednostima demokratije i principima i načelima proklamovanim u Povelji Ujedinjenih nacija, Univerzalnoj deklaraciji i međunarodnopravnim dokumentima u oblasti ljudskih prava.