Śednici su prisustvovali: Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva pravde, Ministarstva prosvjete, Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Savjeta za građansku kontrolu rada policije, međunarodnih organizacija sa śedištem u Crnoj Gori: Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, UNICEF-a i UNHCR-a i predstavnici nevladinog sektora sa kojima Odbor ima kontinuiranu saradnju.

Učesnici śednice su uputili pohvale za rad Odbora za ljudska prava i slobode u prethodnom periodu i iskazali očekivanje da će Odbor i u ovoj godini nastaviti realizaciju brojnih aktivnosti značajnih za afirmaciju, poštovanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda svih građana Crne Gore.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da je Odbor realizovao 26 aktivnosti utvrđenih Planom za 2014.g., kao i 21 dodatnu aktivnost. Određeni broj aktivnosti koje iz objektivnih razloga nije bilo moguće realizovati u 2014.g, uvršten je u Plan aktivnosti Odbora za 2015.g..

Naglasio je da su predmet razmatranja na śednicama Odbora, u navedenom izvještajnom periodu, u skladu sa članom 137 Poslovnika Skupštine, bili značajni propisi iz oblasti ljudskih prava i sloboda, među kojima osam predloga zakona, a u okviru kontrolne uloge, u skladu sa članom 162 Poslovnika Skupštine, devet godišnjih izvještaja i, u skladu sa članom 68 Poslovnika, takođe u okviru kontrolne uloge Skupštine, tri informacije.

Nevenka Stanković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je komentarisala poglavlje „Postupanje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore po predstavkama“, sadržano u Izvještaju u radu Odbora za ljudska prava i slobode za 2014. g. i prvi kvartal 2015.g. Saopštila je da je institucija Zaštitnika samostalna i nezavisna, a svojim godišnjim izvještajima Zaštitnik izvještava Skupštinu o predstavkama, dok Odbor za ljudska prava i slobode, u skladu sa Poslovnikom Skupštine, razmatra određene predstavke koje se tiču ljudskih prava. Navela je da je u Izvještaju Odbora za 2014.g., u dijelu koji se odnosi na predstavke, obuhvaćen period od 2012. do 2015.g.. Smatra da se na ovakav način Odbor direktno miješa u nezavisnost i samostalnost institucije Zaštitnika, naglašavajući da Skupština, putem izvještaja koje Zaštitnik, u skladu sa Zakonom podnosi Skupštini, može da ocjenjuje rad Ombudsmana. Smatra da uvođenje drugostepenosti od strane Odbora po pojedinačnim predstavkama građana nije korektno. Mišljenja je da se navedenim djelovanjem Odbora kojem je Poslovnikom Skupštine definisano da „razmatra i zauzima stavove po predstavkama građana“, propisano ne ostvaruje, jer je u Izvještaju na navedeni način prikazano postupanje Zaštitnika koji vrši nadzor nad ostvarivanjem ljudskih prava, a ne postupanje Odbora po predstavkama. Sugerisala je da ubuduće Odbor svoje nadležnosti vrši u skladu sa Poslovnikom i da predstavke koje dobije razmotri i zauzme stavove, kako građani ne bi bili uskraćeni za reakciju i stav Odbora, jer u većini dostavljenih predstavki Zaštitnik nije bio nadležan.

Zamjenica Zaštitnika je istakla da kada Ombudsman završi svoj postupak i da mišljenje, Odbor može da primi to na znanje, a u samom postupanju, načinu vođenja postupka, davanju stručnog mišljenja Zaštitnik je, u skladu sa Ustavom Crne Gore, samostalan i nezavisan. Zamolila je, ukoliko je moguće, da se promijeni naziv Poglavlja u Izvještaju i da to bude Postupanje Odbora za ljudska prava i slobode po predstavkama građana u 2014.g. ili u periodu od 2012. do 2015. g., dok će Zaštitnik ljudskih prava i slobodao svom postupanju izvijestiti u svom Izvještaju.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je saopštio da je razmatranje predstavki obaveza koja je Odkukom Skupštine utvrđena Odboru-izmjenama Poslovnika Skupštine iz maja 2012.g. Da bi zaštitili instituciju Ombudsmana i da ne bi ulazili u njene nadležnosti kao nezavisne institucije, Odbor za ljudska prava i slobode je donio Zaključak u junu 2012.g. prema kojem se sve predstavke koje se dostave Odboru proslijeđuju institituciji Zaštitnika na dalje postupanje u skladu sa Zakonom, dok Odbor povodom predstavki reaguje jedino ukoliko podnosilac predstavke nije zadovoljan načinom na koji je postupila institucija Ombudsmana. Smatra da je ovakav način reagovanja jedini način da se zaštiti institucija Zaštitnika, a da Odbor vrši nadležnost utvrđenu Poslovnikom. Takodje, intencija je bila da se izbjegne situacija da građani predstavke istovremeno dostavljaju i Odboru za ljudska prava i slobode i instituciji Ombudsmana. Mišljenja je da nije sporno da Odbor zahtjeva od Zaštitnika informaciju o njegovom postupanju po predstavkama. Naglasio je da je iz Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda vidljivo da se veliki broj predstavki građana odbijaju kao nesnovane.

Da li će postupanje po predstavkama biti nadležnost nekog posebnog odbora, kao što je predlagano ili i dalje nadležnost Odbora za ljudska prava i slobode, ili će pak postupanje po predstavkama biti isključivo nadležnost Ombudsmana, biće zaključeno nakon dobijanja mišljenja eksperta TAIEX-a.

Dr Halil Duković je podśetio da je Evropska komisija 2013.g. tražila Izvještaj o postupanju po predstavkama, zbog čega postoji ovaj segment u Izvještaju o radu Odbora za 2014.g. Istakao je da je Evropska komisija zahtijevala da se oformi tijelo koje će razmatrati predstavke građana. Shodno Poslovniku Skupštine predstavke koje se tiču ljudskih prava se upućuju Odboru za ljudska prava i slobode. Smatra da to rješenje nije ispravno jer ovaj Odbor pored ove ima i niz drugih nadležnosti. Međutim, stav Skupštine se poštuje, ne ulazeći u ingerencije bilo koje druge institucije i štiteći samostalnost ne samo institucije Ombudsmana, već i svih drugih institucija. Odbor je uvijek spreman za dijalog i traženje najboljeg adekvatnog rješenja. Smatra da dobru saradnju koju Odbor za ljudska prava i slobode ima sa institucijom Ombudsmana treba i nastaviti.

Napomenuo je da ovom Odboru, koji možda i najviše radi u ovom Parlamentu, dodata još jedna nadležnost, nadzor nad primjenom i poštovanjem Etičkog kodeksa poslanika. Zaključio je da se predstavke građana moraju riješavati radi dobrobiti svih građana koji se žale ili Instituciji Ombudsmana ili Parlamentu.

Poslanik Husnija Šabović je saopštio da je ovo pitanje predmet polemike u Odboru za ljudska prava i slobode od samog početka. Slaže se da bi trebalo naći način da građani koji upućuju predstavke ovom Odboru dobiju odgovor, iako Odbor ne treba da preuzima Ustavom definisane ingerencije drugog organa i da se miješa u nadležnost Zaštitnika, već treba definisati odgovarajući model. Podśetio je da su postojali predlozi za osnivanje pododbora ili komisije za predstavke građana. Smatra da na Odboru ili potencijalnom pododboru ili komisiji ne treba donositi odluke o predstavkama, ali bi mogli sa mnogo više autoriteta tu predstavku usmjeriti nadležnom organu i s tim u vezi, zamolio da se pronađe način kako da se građanima omogući da „dođu“ do ovog Odbora. Istakao je da građanin koji uputi predstavku Odboru za ljudska prava i slobode ne gubi pravo i mogućnost da putem nadležnih organa u redovnoj proceduri ostvari neko svoje pravo.

Podśetio je da je upućivanje predstavki parlamentima praksa koja funkcioniše u većini evropskih država, navodeći da Bundestag ima Odbor koji se bavi predstavkama građana. Mišljenja je da bi se stvorilo veće povjerenje građana u Parlament i ovaj Odbor kada bi Odbor jednom mjesečno ili tromjesečno, uz prisustvo stručnih lica, davao odgovore, preporuke i uputstva licima koja su se obratila Odboru predstavkom.

Takođe, poslanik Šabović smatra da bi Odbor trebalo da ima kvalitetniju ulogu u normiranju, organizaciji i kontroli rada Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjinskih naroda. Navodeći da je u toku izrada izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama i da su i dva člana Odbora učestvovala u radu radne grupe za pripremu nacrta zakona, smatra da bi više pažnje i vremena trebalo posvetiti tim aktivnostima. Takođe, mišljenja je da više pažnje treba posvetiti ustanovama u kojima su smještena lica lišena slobode, sa posebnim akcentom na prostorije Uprave policije za zadržavanje lica lišenih slobode koje je Odbor i u prethodnom periodu redovno obilazio.

Poslanik Šabović je istakao da na brojne pozitivne aspekte rada Odbora za ljudska prava i slobode neće ukazivati, jer je to primijećeno od strane svih relevantnih subjekata, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora i naglasio da je jedna od glavnih odlika ovog Odbora diskusija članova Odbora koja se ne zasniva na njihovom političkom opredjeljenju, već je usmjerena na zaštitu ljudskih prava i sloboda svih građana.

Poslanik prim. dr Izet Bralić smatra da je primjedba Zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da je trebalo obuhvatiti samo jednogodišnje postupanje po predstavkama opravdana, kao i postoji preplitanje ingerencija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Odbora za ljudska prava i slobode. Mišljenja je da Odbor treba da iskaže spremnost da ne ulazi u nadležnosti Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali i da u nekom od slučajeva zatraži informaciju, samo da to ne bude pravilo. Naglašava da je ovo specifičan slučaj, jer Zaštitnik treba da ima potpunu samostalnost, tako da bi trebalo definisati predloge djelovanja u Odboru, a da Zaštitnik da primjedbe gdje smatra da Odbor ulazi u njegove ingerencije kako bi se ubuduće to svelo na minimum. Naveo je da se ponekad predstavka uputi Odboru prije nego Zaštitniku, pa je Odbor neosnovano postao servis tim građanima koji su upućivali predstavke. Misli da Odbor ne bi trebalo to da radi i prihvati, već da stranku koja traži takvu uslugu, Odbor treba da uputi da se obrati nadležnom organu.

Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj o radu Odbora za 2014.g.

Takođe, Odbor za ljudska prava i slobode je razmotrio Predlog plana aktivnosti Odbora za 2015.g., sačinjen na osnovu: Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015.g., Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore iz oktobra 2014.g., Rezolucije PSSE 2030 (2015), Programa rada Vlade Crne Gore za 2015.g., aktivnosti Skupštine Crne Gore i jednog broja nerealizovanih aktivnosti iz Plana aktivnosti Odbora za 2014.g..

U Planu aktivnosti za 2015.g. akcenat će biti usmjeren na aktivnosti koje se odnose na:

- implementaciju donešenih zakona, jačanjem kontrolne uloge Odbora (čl.68, 73, 75 i 162 Poslovnika Skupštine Crne Gore);

- prava djeteta, sa posebnim naglaskom na prava djece sa teškoćama u razvoju;

- ostvarivanje prava raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori, u skladu sa preporukama Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Savjeta Evrope (ECRI);

- zaštitu od diskriminacije, praćenjem sprovođenja Zakona o zabrani diskriminacije;

- prevenciju torture i drugih oblika nečovječnog, surovog ili ponižavajućeg postupanja, u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT);

- zaštitu ličnih podataka;

- intenziviranje međunarodne saradnje sa subjektima koji se bave pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda, savjetodavnim tijelima Savjeta Evrope i Evropske unije, daljim jačanjem konstruktivne uloge koju Crna Gora ima u regionalnoj i međunarodnoj saradnji. 

Svi učesnici rasprave istakli su značajnim donošenje Plana, ocijenivši ga ambicioznim, kvalitetnim, realnim, sveobuhvatnim i sadržajnim.

Predstavnici nevladinog sektora su iznijeli mišljenje da Plan obuhvata sve ključne oblasti ljudskih prava i sloboda i izrazili nadu da će Odbor nastaviti saradnju sa civilnim sektorom. Pohvalnom je ocijenjena činjenica da je Plan aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2015. godinu sačinjen na osnovu preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014.g. i Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015.g..

Aleksandar Saša Zeković, predśednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, se osvrnuo na kredibilitet i imidž koji Odbor za ljudska prava i slobode ima u javnosti ocjenjujući da je Odbor prilično vidljiv u zajednici i ima kvalitetnu ulogu u promociji ljudskih prava i sloboda. Nije dobro da Parlament i druga radna tijela određena pitanja koja možda neće ili nemaju interesovanja da razmatraju, upućuju Odboru za ljudska prava i slobode, iako se Odbor sa njima kvalitetno nosi. Istakao je da se Odbor bavio pitanjima kojima se mnogi nijesu dugo bavili i dao izuzetan doprinos mentalitetskoj tranziciji naših građana. Ocijenio je da je u radu ovog Odbora primijetno odsustvo politizacije, što takođe zaslužuje pohvale. Uloga Odbora za ljudska prava i slobode je veoma važna u procesu demokratizacije društva, jer se insistira na vidljivosti i ulozi Parlamenta u čemu ovaj Odbor ima poseban značaj.

Svjestan je izazova sa kojima se Odbor suočava po pitanju individualnih predstavki građana, a razumije i zahtjeve evropskih partnera da se omogući komunikacija građana sa poslanicima, s tim što treba razmišljati da se iz mnoštva ne stvori opšta društvena konfuzija. Pitanje je da li Odbor, uz ovoliko tema kojima se bavi, ima mogućnosti i kapaciteta da se bavi i individualnim pritužbama. S obzirom na osjetljivost teme, smatra da bi možda trebalo Poslovnikom definisati da Odbor za ljudska prava i slobode primi te pritužbe, zatraži informaciju od građanina da li se istim povodom obratio Zaštitniku i ako od građanina dobije odgovor da nije, zatraži saglasnost za upućivanje pritužbe trećoj strani. Ne može da vjeruje da građani nijesu upoznati sa postojanjem institucije Ombudsmana, a ako je tako, ne treba to dozvoliti, jer je Zaštitnik Ustavna institucija koja postoji da bi omogućila kvalitetnu komunikaciju građana sa sistemom i spriječila kršenja ljudskih prava i sloboda. Kada bi Odbor sprovodio određeni postupak po predstavci i pribavljao mišljenja, na kraju bi bio u obavezi da građaninu koji je podnio pritužbu dostavi određeni odgovor, a pitanje je kako bi Odbor mogao donijeti konačnu odluku po pritužbi, jer uvijek postoji mogućnost politizacije, čega su svjesni i poslanici koji ne žele to.

Smatra da je izuzetno dobro što se Odbor bavi sistemskim pojavama i dovoljno je da se bavi svim onim pitanjima koja su Planom definisana, a ne individualnim predstavkama, jer su to možda i sporadični slučajevi koji nijesu ni kvalitetno objašnjeni. Odbor za ljudska prava i slobode može i treba da podrži procese, prepozna negativnu praksu i svoje napore usmjeri na rješavanje takvih pojava.

Podśetio je na nedavno održani sastanak sa Predśednikom Odbora za ljudska prava i slobode na kome je dogovorena saradnja i češća komunikacija sa Savjetom za građansku kontrolu rada policije. Predložio je da se razmotri mogućnost organizovanja zajedničke śednice Odbora za ljudska prava i slobode, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbora za evropske integracije i Odbora za rodnu ravnopravnost na temu ”Ljudska prava i policija u kontekstu evropskih integracija”. Smatra da bi śednicu najbolje bilo organizovati u septembru 2015. godine kako bi i nadležne institucije pripremile relevantne informacije.

Šef Kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori Mustafa Server Caylan je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da se obrati ovom uvaženom radnom tijelu. Komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) je počastvovan saradnjom sa Odborom za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore i podržava sve mjere koje su predviđene Predlogom plana aktivnosti Odbora za 2015.g. UNHCR pohvaljuje napredak koji su učinile državne institucije u rješavanju stalnog statusa izbjeglica iz bivše Jugoslavije kroz dodijeljivanje statusa stranca. Siguran je da će ovi napori rezultirati trajnim rješenjima za preostale neriješene slučajeve. UNHCR procjenjuje da će oko 1500 raseljenih i interno-raseljenih lica naići na pomoć prilikom pribavljanja dokumenata kako bi regulisali svoj status stranca, što je jedan od preduslova za lokalnu integraciju kroz pristup pravima i benefitima, među kojima je Regionalni stambeni projekat.

UNHCR takođe ohrabruje napredak koji je učinjen u oblasti uspostavljanja funkcionalnog sistema azila koji je prepoznat u izvještajima i rezolucijama navedenim u predloženom Planu aktivnosti. Šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori je saopštio da je Crna Gora jedna od prvih država u regionu koja je potvrdila sve konvencije Ujedinjenih nacija i sve evropske konvencije koje se tiču lica bez državljanstva. Crna Gora je jedna od prvih država koja se pridružila UNHCR-ovoj Kampanji „Ja pripadam“ koja se bavi pitanjima lica bez državljanstva iz decembra 2014. godine. U pokušaju da se prikupi više informacija o licima bez državljanstva koja žive u Crnoj Gori, Ministarstvo za unutrašnje poslove je objavilo dvomjesečni Javni poziv 2014.g., na koji se odazvalo oko 550 lica koja su tvrdila da nemaju državljanstvo nijedne države. Iako postoji nekoliko zakona u crnogorskom zakonodavstvu koja priznaju lica bez državljanstva kao pojedinačni pravni status, ne postoji jasan kriterijum niti procedura za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva i s toga nikome u Crnoj Gori nije bio dodijeljen ovaj status do sada. Mustafa Server Caylan je podsjetio da većina ovih lica ne posjeduje nikakav identifikacioni dokument koji bi im omogućio da imaju pristup osnovnim ljudskim pravima i slobodama. S tim u vezi, UNHCR poziva Odbor za ljudska prava i slobode da se pozabavi ovim pitanjem ne samo u okviru svoje nadzorne uloge, već i kroz zalaganje za ovo pitanje i davanje svog ekspertskog mišljenja Vladinim tijelima koja se bave ovim pitanjem. UNHCR je spreman da podrži sve ovakve napore crnogorskih vlasti.

Ana Zec, koordinatorka programa u Predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori, je zahvalila na prilici da predstavnici UNICEF-a tokom 2014.g. prisustvuju svim śednicama Odbora za ljudska prava i slobode i mogućnosti da sve ono što UNICEF smatra važnim u oblasti prava djeteta bude predstavljeno na śednicama Odbora. Istakla je da se raduju nastavku saradnje u 2015.g. posebno imajući u vidu da su prava djeteta jedan od prioriteta u radu Odbora i u ovoj godini. Podśetila je da Crna Gora ima obavezu da ove godine predstavi svoj redovni Izvještaj o ispunjavanju Konvencije UN o pravima djeteta, kao i o ispunjavanju preporuka koje je Komitet Ujedinjenih nacija uputio Crnoj Gori 2010.g., pa bi bilo dobro da se u drugoj polovini godine Odbor time bavi. Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je ukazao da je Odbor za ljudska prava i slobode Planom aktivnosti za 2015.g. u IV kvartalu, planirao razmatranje Drugog izvještaja o sprovođenju Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta.

Učesnici rasprave su uputili određene predloge i sugestije, od kojih je jedan broj saglasnošću članova Odbora prihvaćen. Prihvaćen je predlog institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da se u Plan aktivnosti Odbora uvrsti razmatranje Izvještaja o postupanju policije sa djecom u II kvartalu 2015.g., kao i predlog poslanika prim. dr Izeta Bralića da Odbor razmotri Informaciju o realizaciji Strategije regionalnog razvoja Crne Gore, što je prihvaćeno, kao i da se realizuje u IV kvartalu kroz zajedničku aktivnost nadležnih radnih tijela.

Predlog predśednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije za organizovanje zajedničke śednice Odbora za ljudska prava i slobode, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbora za evropske integracije i Odbora za rodnu ravnopravnost na temu ”Ljudska prava i policija u kontekstu evropskih integracija” biće zapisnički evidentiran i razmotren sa predśednicima navedenih radnih tijela.

Veliki broj sugestija i predloga nije bio u Poslovnikom utvrđenoj nadležnosti Odbora za ljudska prava i slobode, pa je Predśednik Odbora predlagače uputio na nadležna radna tijela.

Nakon veoma sadržajne rasprave, Odbor je jednoglasno usvojio Plan aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2015.g.

Takođe, Odbor je jednoglasno usvojio izvještaj i devet informacija o aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode u periodu od januara do kraja marta 2015.g..