Radi sveobuhvatne analize stanja u ovoj oblasti i sagledavanja aktivnosti koje je neophodno preduzeti u narednom periodu u cilju postizanja opšteg obuhvata predškolskim obrazovanjem za svu djecu u Crnoj Gori, do 2020. godine, na śednici su, pored poslanika i predstavnika UNICEF-a, učestvovali predstavnici: Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja, UNHCR-a i nevladinih organizacija „Građanska alijansa“ i „Naša inicijativa“.
Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je podśetio da Odbor za ljudska prava i slobode u skladu sa Planom aktivnosti za 2015. godinu i ove, kao i prethodne tri godine, naročitu pažnju posvećuje pravima djeteta kroz brojne aktivnosti koje se odnose na različite oblasti djelovanja u cilju poboljšanja položaja djece u njihovom najboljem interesu i radi podizanja stepena poštovanja njihovih prava u Crnoj Gori. Naveo je da prema podacima iz „Studije o ulaganju u rano obrazovanje djece u Crnoj Gori“, koju je Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori realizovalo u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, kao i podacima istraživanja koje su sproveli Monstat i UNICEF, u Crnoj Gori manje od polovine djece uzrasta od 3 do 6 godina (40%) pohađa predškolsko obrazovanje, iako je ono od presudnog značaja za njihov pravilan rast i razvoj. Takođe, na međunarodnoj konferenciji „Kvalitet obrazovanja- važnost ulaganja u predškolsko vaspitanje i obrazovanje“, održanoj u julu 2014. godine u Podgorici zaključeno je da je „Dugoročno ulaganje u rano obrazovanje od suštinske važnosti za individualni i društveni razvoj.“ Ukazao je da predškolsko obrazovanje ima veoma važnu ulogu u razvoju djeteta i značajne pozitivne socio-ekonomske efekte na društvo u cjelini, što potvrđuju rezultati brojnih istraživanja, a je važnost ulaganja u predškolsko obrazovanje prepoznata i u strateškim dokumentima Crne Gore. U Strategiji ranog i predškolskog obrazovanja i vaspitanja za period od 2010. do 2015. godine kao vodeće načelo ističe da za svu djecu u Crnoj Gori, od rođenja do polaska u osnovnu školu, treba obezbijediti kvalitetne usluge za rani razvoj i učenje kako bi ostvarili svoj puni potencijal. U tom pravcu, u Crnoj Gori se preduzimaju brojne aktivnosti, a podaci iz Studije biće od velike koristi, zato što predlaže način na koji se usluge predškolskog obrazovanja mogu proširiti na što veći broj djece, naročito one iz marginalizovanih grupa.
Benjamin Perks, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, prezentovao je Studiju o ulaganju u rano obrazovanje djece u Crnoj Gori, koju je objavilo Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. On je istakao suštinu Studije - koja šalje tri ključne poruke:
- ulaganje u predškolsko obrazovanje je najbolja moguća investicija za svako društvo i od presudnog je značaja za ostvarivanje ljudskih prava svih građana i garancija dugoročnog ekonomskog razvoja društva;
- cilj je da se postigne opšti obuhvat predškolskim obrazovanjem u Crnoj Gori za djecu uzrasta od tri do pet godina, što je ostvarivo u narednom petogodišnjem periodu, a čemu je Ministarstvo prosvjete, uz podršku UNICEF-a, posvećeno i
- nijesu potrebna dodatna budžetska izdvajanja, već samo minimalne kapitalne investicije za ostvarenje navedenog cilja.
Perks je, takođe, ukazao i na važnost ranog obrazovanja djece za postizanje pozitivnih socio-ekonomskih efekata za cijelo društvo, na šta ukazuju nedavna brojna istraživanja. Ulaganje u rano obrazovanje je veoma značajno jer se formiranje kognitivnih i nekognitivnih funkcija u najvećoj mjeri vrši u prvih četiri godine života i 85% razvoja ljudskog mozga se dešava do pete godine života. Takođe, uočeno je da razvoj kapaciteta za govor i sluh vrhunac dostiže u uzrastu do tri godine, pa je i stimulacija ljudskog mozga najoptimalnija ukoliko se dešava u ranom djetinjstvu. Podśetio je da je ekonomista Džejms Hekman utvrdio da se najveća stopa povraćaja ulaganja u jednom društvu odnosi na ulaganja u obrazovanje, jer stopa povrata za svaki dolar uložen u djecu od rođenja do pete godine iznosi oko 17 dolara, što kasnije doprinosi produktivnosti i blagostanju društva. Takođe, rezultati istraživanja ukazuju da rano obrazovanje doprinosi smanjenju kriminala i bolesti zavisnosti. PISA testiranja i rezultati u oblasti naučne, matematičke i čitalačke pismenosti ukazuju na povezanost pohađanja predškolskog obrazovanja i uspjeha djeteta tokom daljeg školovanja, jer djeca koja su ga pohađala postižu značajno bolje rezultate u uzrastu od 15 godina i znatno su ispred svojih vršnjaka koji nijesu pohađali predškolsko obrazovanje, tako da dijete koje pohađa predškolsko obrazovanje dok se ne upiše u osnovnu školu u prosjeku je čulo 90 miliona riječi više nego dijete koje svo vrijeme provodi sa porodicom. Zaključio je da je zbog svega navedenog predškolsko obrazovanje važno za razvoj svakog djeteta pojedinačno, ali i društva kao cjeline.
Govoreći o trenutnom stanju u oblasti predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori, Perks je naveo da od 52% djece upisane u vrtić, svega 40% pohađa predškolske ustanove. Naglasio je da postoji velika regionalna razlika u tom pogledu pa, primjera radi, djeca koja su rođena u Budvi imaju deset puta veću šansu da pohađaju predškolsko obrazovanje od djece rođene u Rožajama. Prema istraživanjima u evropskim državama, opštine sa najnižom stopom upisa djece u predškolsko obrazovanje imaju najniži nivo razvoja po mjeri čovjeka i da najsiromašnijih 20% djece imaju deset puta manje šanse da pohađaju predškolsko obrazovanje od 20% najbogatije djece. U Crnoj Gori bogatije opštine imaju veću stopu upisa djece u predškolsko obrazovanje od siromašnih. Ukazao je da jaz između djece koja su pohađala predškolsko i one koja nijesu može dovesti do međugeneracijskog ciklusa siromaštva i regionalne nerazvijenosti.
U poređenju sa zemljama Evropske unije i OECD-a koje u predškolsko obrazovanje ulažu 0,5 % svog bruto-društvenog proizvoda i Srbijom koja ulaže 0,43% BDP, Crna Gora ulaže 0,38% svog BDP u predškolsko obrazovanje, što je, po ocjeni UNICEF-a, u narednom periodu potrebno povećati. Interesantni su podaci da distribucija ukupnih godišnjih troškova po djetetu u predškolskim ustanovama za 2012. godinu pokazuje da se najviše izdvaja za plate vaspitačima i ostalom kadru u predškolskim ustanovama (78,40%) i troškove ishrane (8,60%). S toga podatak da se 0,20% sredstava distribuira na obrazovanje nastavnog kadra koji radi sa djecom Perks ocjenjuje alarmantnim i ova izdvajanja je neophodno uvećati, jer globalna istraživanja o predškolskom obrazovanju u proteklih 15-ak godina ukazuju da postignutim rezultatima predškolskog obrazovanja veoma mnogo doprinosi kvalitet nastave zbog čega nastavnici moraju biti upućeni u najnovija pedagoška dostignuća.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je saopštio da u saradnji sa Ministarstvom prosvjete nastoje riješiti neke od uočenih problema, naglašavajući da je sada pravo vrijeme za to, jer se aktivnosti na postizanju univerzalnog obuhvata predškolskim obrazovanjem poklapaju sa globalnim ciljevima Ujedinjenih nacija o kojima se trenutno pregovara, kao i sa Strategijom “Evropa 2020” kojom je definisano da u zemljama Evropske unije do 2020. godine obuhvat djece predškolskim obrazovanjem bude 95%. Države Evropske unije su blizu zacrtanog cilja jer je sada u njima 92-93% obuhvat djece predškolskim obrazovanjem, a ukoliko Crna Gora ne preduzme mjere u ovoj oblasti, moglo bi doći do velikog raskoraka sa ekonomskim tržištem Evropske unije. Pohvalio je aktivnosti Ministarstva prosvjete navodeći da je proširenje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem glavni cilj Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Benjamin Perks je istakao je da svako dijete bez obzira gdje živi ima pravo da pohađa predškolski pripremni program koji bi trajao tri sata dnevno, pet dana nedjeljno, deset mjeseci, odnosno 600 sati godišnje što je minimalni zahtjev za optimalni razvoj u ranom djetinjstvu. Taj pedagoški rad sa djecom bi se odvijao uglavnom kroz igru i zabavne aktivnosti. Predloženo je da ovim programom budu obuhvaćeni petogodišnjaci 2015. godine, četvorogodišnjaci 2017. godine i trogodišnjaci 2019. godine. I ono najvažnije- princip je da taj trosatni program bude besplatan za svu djecu, a može se ostvariti bez dodatnih budžetskih izdvajanja.
Perks je saopštio da je prvo urađena analiza trenutnih izdvajanja po jednom djetetu u sistemu predškolskog obrazovanja, a prilikom procjene uzeti su u razmatranje troškovi: zarada zaposlenih i njihove edukacije, ishrane, redovnog održavanja i komunalija, rente i drugi troškovi. Naglasio je da su uračunali i troškove prevoza koji bi trebalo obezbijediti djeci koja žive udaljeno od predškolskih ustanova. Utvrđeno je da cjelodnevni boravak djeteta u predškolskoj ustanovi u Crnoj Gori na godišnjem nivou iznosi 1066 eura. Trosatni program po djetetu bi iznosio 266,5 eura godišnje, jer bi djeca boravila u vrtićima u popodnevnim časovima, a boravak od tri sata ne bi zahtijevao troškove ishrane i održavanja kuhinja i spavaona. Prihodi predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori koji iznose 17,5 miliona eura se sastoje od 80% sredstava iz državnog budžeta i 20% izdvajanja roditelja za troškove ishrane. Problem je što se uglavnom 2,5 miliona eura od roditelja ne naplati, jer ne vode redovno djecu u vrtić i ne uplaćuju sredstva, a ukoliko bi se ovaj iznos neprikupljenih sredstava umanjio za polovinu, obuhvat predškolskim obrazovanjem sa sadašnjih 52% mogao bi se povećati na 75%.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je saopštio da Studija predlaže tri scenarija za povećanje učešća, odnosno naknade roditelja za predškolsko obrazovanje. Planirano je da se naknada za cjelodnevni program koji je sada najjeftiniji u Jugoistočnoj Evropi minimalno poveća. Ako se naplata te naknade ostvari u 100% iznosu i poveća nekoliko eura na mjesečnom nivou, u petogodišnjem periodu mogli bi postići opšti obuhvat i svu djecu upisati u predškolsko obrazovanje.
Prvi scenario podrazumijeva da je iznos učešća roditelja isti u svim gradovima u Crnoj Gori, kao i da cijena učešća roditelja bude ista za jaslice i vrtić. Za prvi scenario je predviđeno postepeno povećanje učešća roditelja - 40 eura u 2015. godini, 44 eura do 2017 i 46 eura do 2019. godine.
Drugim scenarijom se predlaže 20% viša naknada u opštinama sa visokom stopom obuhvata (Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi) i 20% niža naknada u opštinama sa niskom stopom obuhvata (Bijelo Polje, Berane, Šavnik, Andrijevica, Plužine i Rožaje), dok u opštinama koje imaju prosječnu stopu obuhvata djece predškolskim obrazovanjem (Podgorica, Cetinje, Kolašin, Danilovgrad, Bar, Pljevlja, Žabljak, Nikšić, Mojkovac, Ulcinj i Plav) roditelji izdvajaju prosjek od pomenutih naknada.
Treći scenario podrazumijeva da troškovi za jaslice budu veći od troškova za vrtić.
Trenutno je 60% djece koja nijesu u predškolskom obrazovanju, a do kraja ovog programa bi bili uključeni svi, za šta bi trebalo samo 17% uvećati postojeća izdvajanja. Saopštio je da u Crnoj Gori postoje veoma kvalitetno urađene predškolske ustanove, čije održavanje mnogo košta, a kapaciteti su pritom nedovoljno popunjeni. Mišljenja je da takav model nije primjenljiv u ruralnim područjima gdje je potrebno izgraditi manje vrtiće bliže selima ili adaptirati i prilagoditi namjeni postojeće zgrade osnovnih škola, zdravstvenih ustanova, mjesnih kancelarija.
Benjamin Perks je zaključio da je, u cilju poboljšanja i unapređenja stanja u predškolskom obrazovanju u narednom period, potrebno: utvrditi akcioni plan za svaku opštinu, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i UNICEF-om; izvršiti pojedine izmjene zakonodavnih i strateških dokumenata; angažovati novi nastavni kadar koji će realizovati predškolski pripremni program; pripremiti programe edukacije za nastavni kadar; unaprijediti kurikulum kratkog programa da odgovara budućem predškolskom pripremnom programu; pripremiti plan poboljšanja realizacije prihoda od strane roditelja; sprovesti kampanju podizanja svijesti među roditeljima i inicirati povećanje procenta izdvajanja iz državnog budžeta za predškolsko obrazovanje.
Podśetio je da su rezultati istraživanja pokazali da roditelji sa sjevera u velikom broju slučajeva ne smatraju da je predškolsko obrazovanje važno za razvoj njihovog djeteta i da su ukazali da su udaljenost i siromaštvo glavni razlozi zbog kojih ne šalju djecu u vrtić. Takođe, istakao je da je više od 90% roditelja sa sjevera izjavilo da bi poslali djecu u vrtić ukoliko bi tročasovni program bio besplatan i ukoliko se riješe problemi prouzrokovani udaljenošću i siromaštvom. Zbog toga su UNICEF i Ministarstvo prosvjete pokrenuli Kampanju „Svi u vrtić!“ u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Plavu i Andrijevici, izražavajući nadu da će Kampanja doprinijeti jačanju svijesti o važnosti ulaganja u predškolsko obrazovanje.
Arijana Vučinić Nikolić, generalna direktorka Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje lica sa posebnim potrebama u Ministarstvu prosvjete, je saopštila da je riječ o humanoj Kampanji koja se realizuje u pravom trenutku radi dobrobiti djece i dostizanja evropskih standarda u ovoj oblasti. Ministarstvo prosvjete priprema Strategiju ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja za period od 2016. do 2020. godine čije ciljeve će definisati na osnovu analiza i rezultata Kampanje. Mišljenja je da se do 2020. godine može dostići cilj od 95 % obuhvata djece uzrasta od 3 do 6 godina predškolskim obrazovanjem. Podśetila je da je u 2014/2015. godini u predškolske ustanove upisano 15.871 dijete koji borave u 21 predškolskoj ustanovi sa 103 vaspitne jedinice, u okviru kojih je organizovano 515 vaspitnih grupa. U periodu od 2008. do 2015. godine u Crnoj Gori je izgrađeno devet novih vrtića, a u narednom periodu biće još sedam, čime će se kapaciteti povećati, čime će se doprinijeti povećanju broja djece upisanih u vrtiće. Saopštila je da u Crnoj Gori postoji 14 privatnih vrtića, ali i određeni broj njih koji nijesu licencirani. Pozvala je nevladine organizacije koje se bave obrazovanjem i vaspitanjem djece da se licenciraju, a javnost da nadležnoj inspekciji prijave eventualne zloupotrebe u ovoj oblasti. Ministarstvo prosvjete će raditi na unapređenju predškolskih programa kako bi se djeci ponudilo najbolje obrazovanje koje će im kasnije koristiti.
Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja, istakao je da su činjenice navedene u Studiji nesporne, a da je njena najveća korist spoznaja da svakom djetetu treba pružiti jednake šanse za rani razvoj. Zdravstveni sistem može dati doprinos stavljanjem svojih prostornih i ljudskih kapaciteta u funkciju ranog dječijeg razvoja u dijelu predškolskog obrazovanja, pogotovo u ruralnim dijelovima gdje zdravstveni sistem ima razvijene kapacitete. Naveo je mogućnost da se određeni prostori namijenjeni zdravstenoj zaštiti, u vremenu kada se ne koriste, upotrebe za tročasovni program predškolskog obrazovanja, istakavši da u mnogim ruralnim sredinama rade zdravstveni radnici koji tu borave 24 časa i mogu biti dobra podrška aktivnostima koje se tiču ranog dječijeg razvoja.
Svetlana Sovilj, savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, je istakla da se aktivnosti ovog Ministarstva prevashodno odnose na zaštitu osjetljivih kategorija stanovništva, pogotovo djece bez roditeljskog staranja, djece ometene situacijom u porodici, djece sa posebnim obrazovnim potrebama, zlostavljane i zanemarene djece, kao i one iz porodica koje primaju materijalno obezbijeđenje. Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisuje prava na usluge socijalne i dječije zaštite, kao i materijalna prava koja se odnose na zaštitu djece, kao što su naknada za novorođeno dijete, dodatak za djecu, troškovi ishrane u predškolskim ustanovama, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama, refundacija naknada zarade i naknada zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo. Istakla je da Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisuje da troškove ishrane djece bez roditeljskog staranja i djece čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja plaća centar za socijalni rad na čijoj je teritoriji prebivalište djeteta, odnosno roditelja. Mjesečni broj korisnika oko ovog prava je oko 1100, što zavisi od perioda godine.
Dejan Obradović, savjetnik za programska pitanja u Komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) je saopštio da je UNHCR, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom rada i socijalnog staranja podržavao izbjeglice da do kraja 2014. godine apliciraju za status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori. Za 2500 lica još uvijek se nije dobio odgovor na zahtjev, a UNHCR će nastaviti sa praćenjem ovog procesa dok sva ova lica ne dobiju dozvole boravka. UNHCR se takođe fokusira na dostupnost prava za izbjegla lica, među kojima je i pravo na obrazovanje. Konstatovao je da je svoj djeci iz ove populacije, o kojima UNHCR vodi brigu, obezbijeđen nesmetan pristup obrazovanju, iako je ranije postojao problem prilikom upisa u školu za djecu bez izvoda iz matične knjige rođenih, što je sada riješeno. Ukazao je na podatak da nijesu sva djeca obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja, posebno romska djeca sa sjevera države. Prema podacima kojima raspolaže UNHCR nijedno od 30 djece uzrasta od 3 do 6 godina iz romskog naselja u Beranama ne pohađa predškolske ustanove. Sa druge strane, od 190 djece pripadnika RAE populacije koja su nastanjena u naselju Konik, oko 150 djece ili 80% je obuhvaćeno nekim od oblika predškolskih aktivnosti, koje sprovode Crveni krst i Fond za edukaciju Roma u saradnji sa predškolskim ustanovama. Ovo je rezultat kontinuiranih aktivnosti Vlade Crne Gore, Delegacije EU, UNHCR i ostalih, koji su prepoznali romsku populaciju kao ugroženu.
Milan Radović, koordinator Programa ljudskih prava u NVO „Građanska alijansa“ je pohvalio Odbor za ljudska prava i slobode zbog toga što na dnevni red śednica stavlja važne teme za crnogorsko društvo. Smatra da sve aktivnosti koje će Ministarstvo prosvjete i ostale nadležne institucije planirati u ovoj oblasti treba da obuhvate i programe podrške ugroženim kategorijama stanovništva, jer veliki broj građana nema dovoljno sredstava da upiše dijete u predškolsku ustanovu. Neophodno je da se razvijaju i drugi sistemi podrške porodici za upis djece, pogotovo za pripadnike romske populacije, socijalno ugrožene i djecu sa teškoćama u razvoju. Pozvao je Ministarstvo prosvjete da sprovede adekvatne aktivnosti za suzbijanje, odnosno sankcionisanje rada nelicenciranih vrtića.
Nataša Anastasov, predstavnica Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa” je istakla da se planirani procenat obuhvat djece u predškolskim ustanovama do 2020. ne može ostvariti ukoliko se ne uključe djeca sa teškoćama u razvoju i posebnim obrazovnim potrebama. Iako je pohađanje predškolskih ustanova za djecu sa teškoćama u razvoju besplatno, mali broj njih pohađa predškolsko, jer se suočavaju sa problemima nepristupačnosti ustanova. Takođe, nedovoljno je edukovan kadar za rad sa ovom djecom, a djeca sa teškoćama u razvoju mogu pohađati obrazovne ustanove samo uz prisustvo asistenta u nastavi.
Mr Branka Tanasijević, predśednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport se saglasila sa ocjenama o značaju ulaganja u rano obrazovanje, jer se time utiče na razvoj kognitivnih i nekongitivnih sposobnosti kod djece. Naglasila je da su škole vaspitno-obrazovne ustanove u kojima se osim kognitivnih vještina razvijaju i socijabilnost, solidarnost, sklonost ka dijalogu i timskom radu, što je posebno važno za djecu sa teškoćama u razvoju. Zabrinjavajućim ocjenjuje podatak da se 30 % roditelja izjašnjava da pohađanje predškolske ustanove nije najbolje rješenje za njihovo dijete, već da je bolje da ona borave sa bakom i djedom. Istakla je da se u situacijama kada djeca borave isključivo sa odraslim licima mogu javiti deformacije- hiperstimulacija i infantilna regresija. Pored roditeljske brige i njege, neophodno je da djeca borave u predškolskim ustanovama, makar tri sata dnevno.
Poslanica mr Branka Tanasijević je ocjenila da je dobra ideja da se prostorije udaljenih seoskih škola iskoriste za svrhu predškolskog obrazovanja. Saopštila je da Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju predviđa mogućnost pojedinačnog rada sa djecom kroz interaktivne službe koje vrše kućne posjete porodici i djeci u udaljenim seoskim područjima i preporučila da se razmotri mogućnost njenog korišćenja.
Poslanik prim. dr Izet Bralić je saopštio da je Studijom detaljno prikazano stanje u predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori. Mišljenja je da razlika u opštem razvoju i podijeljenost sjevera i juga Crne Gore postoji i u svim drugim oblastima. Iako je tri puta veći broj djece uzrasta od tri do šest godina u Rožajama od broja takve djece u Budvi, podaci pokazuju da je stopa upisa djece ovog uzrasta u predškolsko obrazovanje u Budvi 96%, a u Rožajama 10%. Mišljenja je da Ministarstvo prosvjete u dosadašnjem periodu u ovoj oblasti nije skoro ništa uradilo ili je veoma sporo preduzimalo određene aktivnosti, ocjenjujući da ni planirane mjere nijesu prilagođene potrebama na terenu, jer se planira izgradnja predškolskih ustanova u centralnom i južnom regionu, a ne na sjeveru, gdje ne postoje vrtići. Naveo je da u Rožajama postoji samo jedan vrtić izgrađen posle Drugog svjetskog rata. Takođe, podśetio je da se već četvrtu godinu sredstva planirana budžetom za izgradnju Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Rožajama prenose u narednu budžetsku godinu i zbog određenih administrativnih barijera nijesu iskorišćena za planiranu namjenu. Ocijenio je da je u oblasti predškolskog obrazovanja stanje na sjeveru jako loše zbog čega je neophodna hitna reakcija Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja, Direkcije javnih radova i svih drugih nadležnih subjekata. Zaključio je da nije začuđujuće što se stanovnici sjevera Crne Gore masovno iseljavaju, jer ne postoji mehanizam i volja da se reaguje na pravi način.
Poslanik Zoran Miljanić je ukazao da je jedna od karakteristika Crne Gore bogati Jug i siromašni Sjever, za razliku od većine mediteranskih i razvijenih evropskih država. Podśetio je na regionalne razlike u obuhvatu djece predškolskim obrazovanjem, ukazao na masovno iseljavanje građana sa sjevera Crne Gore i saopštio da je za očekivati da će se i zbog toga na sjeveru smanjiti broj djece koja pohađaju vrtiće. Evidentna je ekonomska kriza što ukazuje i podatak da 30% roditelja nema sredstva da šalje djecu u vrtiće. Takođe, velika udaljenost vrtića od mjesta boravka djece na sjeveru Crne Gore doprinosi da ova djeca još manje pohađaju predškolsko obrazovanje. Mišljenja je da se u skorijem periodu stanje u ovoj oblasti ne može značajnije poboljšati.
Predśednik Odbora dr Halil Duković je istakao da nije očekivao da će se o ovoj veoma važnoj temi raspravljati sa političkog aspekta, naglašavajući da je razvoj djeteta interes oko kojeg treba da postoji jedinstvo svih subjekata. Podśetio je da su ekonomske migracije stanovništva uvijek postojale i postoje u svim državama, ukazujući da se ne iseljavaju samo građani sa sjevera Crne Gore, već i sa juga, navodeći primjer stanovnika Gradske opštine Tuzi, čiji je istovjetan broj nastanjen u Njujorku.
Poslanik Rešad Sijarić je saopštio da kao prosvjetni radnik poznaje sve faze razvoja djece u obrazovnom sistemu. Naveo je da su u prethodne dvije godine u Bijelom Polju izgrađena dva vrtića i ocijenio da je Ministarstvo prosvjete uradilo dosta u ovoj oblasti. Istakao je da na sjeveru postoji mnogo škola udaljenih od centra grada, kao i da roditelji nijesu dovoljno edukovani o značaju predškolskog obrazovanja. Tačno je da se djeca koja su pohađala predškolske ustanove bolje socijalizuju u školi. U nekim seoskim školama u prvom razredu uz nastavnika postoji i vaspitač, čime se pravi spona između vrtića i osnovne škole. Imajući u vidu ekonomsku situaciju i probleme udaljenosti i nedostatka prostora, smatra da će se postavljeni cilj do 2020. godine teško dostići.
Odgovarajući na pitanja i komentare učesnika śednice, Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je ocijenio da se situacija u predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori od 2005. godine poboljšala, podsjećajući da je tada svega 24% šestogodišnjaka pohađalo predškolsko obrazovanje, dok ih je danas 40%. Uložen je novac u izgradnju nekoliko vrtića, čime će se smanjiti nedostatak kapaciteta u gradskim sredinama. Podśetio je da su u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja i direktorima osnovnih škola na sjeveru Crne Gore naišli na spremnost i volju da postojeće kapacitete i pojedine prostorije u osnovnim školama i zdravstvenim ambulantama na sjeveru Crne Gore ustupe i prilagode za predškolsko obrazovanje. Takođe, ukazao je da je moguće razvijati i interaktivne servise i mobilne službe na način što bi nastavnici odlazili da obučavaju djecu u njihovim kućama kada se ustanove standardi za ovaj način organizovanja predškolskog obrazovanja. S obzirom na izraženi problem u Rožajama, saopštio je da su zajedno sa Ministarstvom prosvjete, Opštinom i Centrom za socijalni rad utvrdili plan poboljšanja stanja kako bi se pripremio adekvatan prostor za predškolske aktivnosti. Naglasio je da će akcenat svih njihovih aktivnosti u narednom periodu biti usmjeren na opštine u kojima je obuhvat djece predškolskim obrazovanjem najmanji. Ukazao je da djeca sa teškoćama u razvoju po podacima Svjetske zdravstvene organizacije čine 5,2 % ukupnog broja djece, a u Crnoj Gori oko 2% ove djece je obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, što je prilično niska stopa. Kada je riječ o romskoj djeci, istakao je da je stanje u Kampu Konik pozitivno, jer je oko 80% djece iz Kampa obuhvaćeno nekim oblikom predškolskog obrazovanja.
Još jednom je ukazao na globalnu intenciju kojom se želi postići univerzalni obuhvat predškolskim obrazovanjem za svu djecu, pa i u Crnoj Gori, jer je to ključno za rani razvoj djeteta. Naglasio je da Vlada Crne Gore želi razviti sistem u kome će se voditi računa o razvoju djeteta od samog začeća, gdje će se organizovati prenatalne posjete patronažnih službi svakoj budućoj majci, a po rođenju djeteta organizovaće četiri postnatalne posjete, dok će majke iz ranjivih grupa imati postnatalne posjete sve dok dijete pođe u predškolsko.
Mišljenje da o djeci mogu brinuti djede i babe i da ih ne treba slati u vrtiće nije odraz crnogorskog mentaliteta, jer prije nekoliko decenija roditelji u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Italiji takođe nijesu bili svjesni važnosti predškolskog obrazovanja za razvoj djeteta, istakao je Perks. Crna Gora sada prolazi kroz taj period i ulaže velike napore kako bi se okupili svi nadležni subjekti i doprinijeli jačanju svijesti o važnosti predškolskog obrazovanja. S obzirom na postojanje detaljne analize i procjene situacije, Perks je zaključio da je sada prava prilika da se realizuju navedene aktivnosti koje će uticati na ekonomski, socijalni i demokratski preobražaj društva u cjelini.
Svi učesnici śednice su se saglasili da je ulaganje u rano obrazovanje djece najbolja investicija za svako društvo. Zaključeno je da je veoma važno da svi nadležni subjekti zajedno rade na podizanju svijesti i stepena informisanosti građana o značaju predškolskog obrazovanja, naročito imajući u vidu podatke iz istraživanja da u Crnoj Gori od ukupnog broja djece uzrasta 0–6 godina, 33,2% pohađa predškolsko obrazovanje, kao i da 30% roditelja smatra da je najbolji vid brige za djecu ako se o njima staraju članovi porodice ili dadilje.
Predsjednik Odbora, dr Halil Duković je podśetio da, kao što se priključio kampanjama „Govorimo o mogućnostima“, „Naučimo ih nešto drugo“, „Svako dijete treba porodicu“, Odbor za ljudska prava i slobode je odlučio da podrži i priključi se Kampanji “Svi u vrtić” kako bi se zajedničkim djelovanjem svih nadležnih subjekata povećala stopa upisa djece u predškolsko obrazovanje na sjeveru Crne Gore i doprinijelo poboljšanju položaja djece u skladu sa njihovim najboljim interesom.