Takođe, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2015. godinu, članovi Odbora su jednoglasno donijeli Odluku o Kontrolnom saslušanju Koordinatora Koordinacionog odbora za praćenje implementacije Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na Kamp Konik I i II, ministarke rada i socijalnog staranja Zorice Kovačević, na temu: “Implementacija Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na Kamp Konik”, koje će se održati 29. februara 2016. godine.

Uvodno obrazloženje o Akcionom planu za sprovođenje Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godina, za 2015. i 2016. godinu dao je Goran Kuševija, generalni direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Saopštio je da je izrada Izvještaja o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije, za 2015. godinu, planirana Planom rada Ministarstva za I kvartal 2016. godine, i da su aktivnosti na njegovoj izradi u toku. Pored pravilnika donijetih u 2013. i 2014. godini, zajedno sa 2015. donijeto je 10 pravilnika u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Takođe je urađeno mapiranje i analiza usluga socijalne zaštite u svim crnogorskim opštinama i kreirana baza lokalnih usluga socijalne zaštite, a u 16 opština usvojeni su lokalni planovi socijalne inkluzije. Podržane su 23 usluge socijalne zaštite u Crnoj Gori, a u okviru Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu uspostavljena je Direkcija za razvoj usluga, koja će se baviti pitanjima finansiranja usluga na lokalnom i državnom nivou, što će doprinijeti unapređenju zaštite ugroženih kategorija stanovništva. Budžetom za 2016. godinu je za razvoj usluga na lokalnom nivou opredijeljeno 910.000 eura.

Izvršena je i revizija Plana transformacije Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj, kojom je brisana usluga prihvatilištva za djecu uzrasta od 0 do 3 godine. U novembru 2015. donešen je novi Plan transformacije. U cilju unapređenja usluga dječje zaštite Planom transformacije predviđeni su servisi: prelazna stambena jedinica, prihvatilište za zaštitu djece od nasilja u porodici, dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, nacionalna dječja SOS linija, telefonska linija. Implementaciji navedenih servisa prethodiće izrada programa rada i jasno definisanje procedura, uz istovremenu realizaciju programa edukacije zaposlenih. Generalni direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu je podśetio da se već nekoliko godina sprovode aktivnosti u cilju smanjenja broja djece smještenih u ustanovama, kroz podršku biološkoj porodici i razvoj hraniteljstva. Naveo je podatak da je u 2010. godini u hraniteljskim porodicama bilo smješteno 313, a 2014. godine 373 djece, što je porast za 19,17 %. 2010. godine u Dječjem domu „Mladost“ boravilo je 154 djece, a u 2014. godini 94 djece, što je smanjenje za oko 38 procenata.

Goran Kuševija je podśetio da je Vlada Crne Gore Zaključkom od 31. oktobra 2013. usvojila Akcioni plan prilagođavanja 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. U toku 2014. izrađeni su projekti u vrijednosti 450.000 eura, i to za: Skupštinu Crne Gore (prva faza), Centar za socijalni rad Podgorica, Poresku upravu, Dom zdravlja u Beranama, Službu izabranog doktora za žene (prva faza), Dom zdravlja u Pljevljima i zgrada laboratorije i rendgena. U 2015. završeno je prilagođavanje navedenih objekata, sa izuzetkom Centra za socijalni rad, gdje su radovi u završnoj fazi.

Generalni direktor Direktorijata za socijalnu i dječju zaštitu je podśetio da je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, u skladu sa Zakonom, uspostavljen u Zavodu za zapošljavanje i da je Zakonom utvrđeno uplaćivanje posebnog doprinosa ukoliko poslodavac ne zaposli lice sa invaliditetom, kao i da su definisane svrhe za koje se koriste sredstva Fonda.  Zakonom o Budžetu Crne Gore za 2014. godinu po prvi put je u okviru budžeta Zavoda za zapošljavanje izdvojena posebna pozicija Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Za ovu namjenu 2014. i 2015. godine bila su opredijeljenja budžetska sredstva od po 2 miliona eura, dok je za 2016. godinu opredijeljeno 3 miliona eura.

Kuševija je izvjestio Odbor da je 23.000 majki sa troje ili više djece podnijelo zahtjev za ostvarivanje naknade, a do sada je za oko 7.000 majki donijeto rješenje o ostvarivanju ovog prava za šta treba izdvojiti oko 1.716.000 eura. Smatra da ovo pravo nije trebalo definisati pomenutim Zakonom, jer se na neki način narušava smisao socijalne zaštite, te da pomenute norme treba izmijeniti. Podśetio je da je u skladu sa članom 6 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti svako dužan da radom, prihodima i imovinom stvori uslove za zadovoljavanje životnih potreba i sprječavanje socijalne isključenosti. Povodom norme da nakon navršene  27. godine lica sa teškoćama u razvoju i dalje mogu da borave u dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju istakao je da, u skladu sa međunarodnim konvencijama ovo nije prihvatljivo, jer se od 18 do 27 godina života lica smatraju omladinom. Smatra da se ovakvim zakonskim odredbama stvara novi „Komanski most“ i podśetio je da su djeca izmještana iz ove ustanove prije sedam-osam godina, shodno evropskim standardima, kao i nalazima evropskog Komitetaza prevenciju torture i nehumanog i ponižavajućeg tretmana i kažnjavanja (CPT) po kojima djeca i odrasla lica ne bi trebalo da borave u istoj ustanovi. Trenutno u Crnoj Gori ne postoji nijedno lice starije od 27 godina koje boravi u dnevnom centru. Najavio je otvaranje dnevnog centra u Nikšiću za lica sa invaliditetom starija od 27 godina, informišući da je prostor za ove namjene obezbijeđen i da se aktivno radi na njegovoj adaptaciji. Kuševija je zaključio da će Ministarstvo i u narednom periodu sprovoditi aktivnosti iz svoje nadležnosti u skladu sa svojim mogućnostima i opredijeljenim sredstvima.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je saopštio da su dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti izazvale veliko interesovanje javnosti, pogotovo u pogledu naknada za majke sa troje ili više djece. Značajno je istaći da je, imajući u vidu ekonomsku situaciju, Zakon omogućio da veliki broj majki ostvari pravo na doživotnu naknadu. Postoje polemike o tome da li se ovim Zakonom krše ljudska prava, odnosno da li je diskriminatorski prema drugima ili nije. Mišljenja je da se svi pribojavaju da pravilno tumače ovaj Zakon iz straha od populizma i naglasio je da sve institucije treba profesionalno da izvršavaju aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Namjera Odbora za ljudska prava i slobode čestim razmatranjem donešenih akcionih planova ima za cilj poboljšanje postojećeg stanja. Napredak postoji, o čemu svjedoče nalazi međunarodnih organizacija kojima se u Crnoj Gori često više vjeruje od domaćih institucija.

Iako je dosta aktivnosti realizovano u cilju unapređenja stanja, predstoje brojne aktivnosti koje treba sprovoditi u narednom periodu. Razmatranje akcionih planova nema za cilj da se kritikuje ili hvali rad neke institucije, već da se realno sagleda situacija. Podśetio je da su jedna od ciljnih grupa Odbora za ljudska prava i slobode djeca sa teškoćama u razvoju, kao i osobe sa invaliditetom. Zaključio je da je realizacija Akcionog plana za sprovođenje Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godina, za 2015. i 2016. godinu proces i da će Odbor u Zaključku povodom njegovog razmatranja posebno istaknuti nerealizovane aktivnosti, sa namjerom da se podstaknu nadležne institucije da ih ostvare. Predśednik Odbora se osvrnuo i na pitanje obezbjeđivanja pristupačnosti objektima licima sa invaliditetom. Podśetio je da iako je Vlada izdvojila sredstva, nijedna od 13 prioritetnih ustanova nije prilagodila svoje objekte licima sa invaliditetom u utvrđenom roku. Sada je veliki broj ustanova prilagođen, ali još uvijek nije u potpunosti riješeno ovo pitanje. Kao što Odbor za ljudska prava i slobode pruža podršku nevladinim organizacijama, posebno onim koji se bave pitanjima osoba sa invaliditetom, kao i nezavisnim institucijama, najavio je da će Odbor podržati i one institucije koje treba da realizuju pomenuti zadatak.

Podsjećajući na cifre koje je saopštio generalni direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u vezi sa naknadama za majke sa troje i više djece i da je juče saopšteno da je potreban mnogo veći iznos novca i za ove namjene nedostaje čak oko 26 miliona eura, poslanik Zoran Miljanić je upitao da li Ministarstvo rada ima ukupan presjek stanja- koliko majki je ostvarilo pravo na naknadu, koliko njih se odreklo penzije radi prijave za naknadu i koliko će budžet na mjesečnom nivou biti opterećen po ovom osnovu. Takođe, interesovalo ga je i koliko je zaposlenih majki napustilo radno mjesto radi ostvarivanja prava na naknadu.

Goran Kuševija iz Ministarstva rada je ponovio da je do sada centrima za socijalni rad podnešeno 23.000 zahtjeva, u kojima po službenoj dužnosti pribavljaju neophodnu dokumentaciju od Zavoda za zapošljavanje i Poreske uprave. Ministarstvo je uputilo oko  11.000 zahtjeva Zavodu za zapošljavanje da bi utvrdili da li žene ostvaruju pravo u Zavodu i da li su 15 godina na evidenciji, odnosno da li imaju 25 godina staža osiguranja. S obzirom da je Zavod za zapošljavanje do 2000. godine ručno vodio evidenciju nezaposlenih lica, ne postoji mogućnost da brzo daju neophodne podatke, već iste prikupljaju razvijanjem mikrofilmova iz arhivske građe. Za sve majke za koje su dobili povratnu informaciju i kompletirali dokumentaciju za pokretanje upravnog postupka, donijeli su rješenja, njih oko 7.000 što u ovom trenutku zahtijeva sredstva u iznosu od                1.716.000 eura za prvu isplatu. Naglasio je da se ovaj iznos ne može množiti sa 12 mjeseci iz razloga što sve žene nijesu podnijele zahtjeve u decembru 2015, a naknada će se računati od dana podnošenja zahtjeva, tako da očekuje da će u martu ili aprilu 2016. godine imati preciznije podatke o sredstvima potrebnim za isplatu. Na račun odricanja majki od prava na penziju radi primanja naknade u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja uštedjeće oko 5 miliona eura, što će biti preusmjereno Ministarstvu za ovu namjenu, a majkama koje su ostvarivale pravo na materijalno obezbjeđenje, a koje će ubuduće primati naknade ukidanjem prava na materijalno obezbjeđenje, ta sredstva usmjeriće se na isplatu naknada majkama. Pretpostavka je da će, nakon ovih preusmjerenja,  za isplatu faliti 25-26 miliona eura. Kada dobiju neophodne podatke od Zavoda za zapošljavanje, majkama koje budu ispunile zakonske uslove isplatiće naknadu od dana podnošenja zahtjeva.

Na pitanje poslanice Ljerke Dragičević koliko je nesrodničnih hraniteljskih porodica u Crnoj Gori, Goran Kuševija je kroz podsjećanje da je tokom prethodne dvije godine realizovana kampanja „Svako dijete treba porodicu“ u kojoj je učestvovao i Odbor za ljudska prava i slobode, kada je u Crnoj Gori bilo 14 nesrodničkih porodica. Na kraju 2015. bilo je 43 nesrodničke porodice za razliku od vremena prije kampanje. I u narednom periodu će raditi na jačanju svijesti o važnosti hraniteljstva kako bi bio što veći broj nesrodničkih hraniteljskih porodica. Jedna od mogućnosti koju razmatra Ministarstvo rada i socijalnog staranja je uvođenje određenih naknada hraniteljima, u smislu uplate za staž i osiguranje kako bi hranitelji mogli ostvariti pravo na penziju i zdravstveno osiguranje.

Drago Spaić, direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu je informisao članove Odbora da je Zavod za socijalnu i dječju zaštitu 21. decembra 2015. donio Etički kodeks za zaposlene u socijalnoj i dječjoj zaštiti, čime je realizovana obaveza utvrđena Akcionim planom. Etički kodeks je objavljen na web sajtu Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i svih centara za socijalni rad.  

Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da je Odbor za ljudska prava i slobode velika podrška radu institucije Zaštitnika bez obzira da li upućuje kritike ili pohvaljuje rad institucije. Naveo je da je instituciji Zaštitnika dostavljen veliki broj pritužbi koje se tiču diskriminacije po osnovu materinstva i po osnovu pola. Samohrani očevi se interesuju zbog čega su oni izuzeti iz Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Podsjetio je da Zaštitnik nije bio u prilici da da mišljenje i komentar na Predlog zakona, ali se sada suočavaju sa pritužbama od strane onih koji smatraju da su trebali biti korisnici ovog prava, zbog čega se smatraju diskriminisanim. U prethodnoj godini su imali 5-10 ovakvih pritužbi, dok ih je sada oko 50. Naglasio je da se Zaštitnik ne bavi apstraktnom kontrolom ustavnosti i zakonitosti, već individualnim pritužbama. Zaštitnik donosi mišljenja koja nijesu pravno obavezujuća i usmjerava stranke na institucije u kojima bi u najkraćem mogućem roku trebalo da ostvare svoja prava. Zaštitnik je sa stanovišta ostvarivanja prava, odnosno zabrane diskriminacije u konkretnim slučajevima već zatražio podršku međunarodnih eksperata u vezi sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. S obzirom da postoji inicijativa za ocjenu ustavnosti ovog Zakona, zamjenik Zaštitnika je upitao šta će se desiti ako se ovaj Zakon proglasi neustavnim, da li postoji neka izlazna strategija. Drugo važno pitanje tiče se statusa onih koji su dali otkaz ugovora o radu da bi koristili pravo na naknadu za majke, što je posebno problematično u privatnom sektoru.

Takođe, zamolio je sve resorne organe da posebnu pažnju posvete pravu na pristupačnost za lica sa invaliditetom s obzirom da je to pravo utuživo i može prouzrokovati ozbiljne posledice po materijalni status pravnih i fizičkih lica koja ne budu odgovorila ovoj zakonskoj obavezi. Ocijenio je da je do sada postojao vrlo kooperativan odnos lica sa invaliditetom i organizacija koje se bave zaštitom prava ovih lica.

Zamjenik Zaštitnika je informisao da se u poslednje vrijeme 50% pritužbi upućenih instituciji Zaštitnika odnosi na socijalnu pomoć i zahtjevi su veoma različiti, a Zaštitnik pokušava da usmjeri stranke na adrese nadležnih organa kod kojih bi se eventualno isto moglo ostvariti. Najčešće se to završava dodjelom jednokratnih pomoći i smatra da bi ovu oblast trebalo detaljnije analizirati. Takođe, mišljenja je da je neophodno utvrditi finansijski okvir koji bi bio prva pomoć da se u ovakve situacije ne dolazi.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je najavio da će članovi Odbora za ljudska prava i slobode biti pozvani na Konferenciju o antidiskriminaciji koju će institucija Zaštitnika, uz podršku Konrad Adenauer fondacije i OEBS-a, organizovati 19. i 20. aprila 2016. u Podgorici. Razgovaraće se o 20 tema, među kojima i o onima koje su od interesa za Odbor. Takođe, biće riječi i o novoj nadležnosti Zaštitnika u oblasti porodičnog nasilja, kao obliku diskriminacije zasnovane na rodu.

Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u NVO „Građanska alijansa“ je zahvalio članovima Odbora za ljudska prava i slobode na korektnom odnosu prema predstavnicima nevladinog sektora. Smatra da Odbor treba da uputi preporuku u pravcu zaštite Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, jer je to značajan fond koji bi trebalo da doprinese većoj integraciji lica sa invaliditetom.

Kristina Ljuljđuraj, predstavnica Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ je saopštila da je Strategija razvoja sistema socijalne i dječje zaštite veoma važna za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju. Navodeći da na sajtu Ministarstva rada i socijalnog stranja nije uspjela pronaći Akcioni plan za 2015-2016. godinu, niti Informaciju ili Izvještaj o realizaciji ovog Akcionog plana, saopštila je da je upoznata sa Akcionim planom za 2013. i 2014. godinu i istakla da jedan broj mjera planiranih za realizaciju u ovim dvjema godinama nije realizovan ni do 2016.

Ukazala je da je Akcionim planom za 2013/2014. bilo planirano da se preispita i unaprijedi visina materijalnih davanja i s tim u vezi, saopštila da ne zna da li je preispitana njihova visina, ali stanje nije unaprijeđeno, jer njega i pomoć drugog lica i u 2016. godini iznosi 63 eura, a lična invalidnina, kao i 2011. godine iznosi 109 eura, dok su dječji dodaci i u 2016. kao i 2011. godine u iznosu od 19 do 30 eura što zavisi od stepena invaliditeta djeteta.

U vezi sa pojednostavljivanjem procedura za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, mišljenja je da nije učinjen značajan napredak, jer se korisnici svakodnevno susreću sa brojnim barijerama i veoma složenim postupcima za ostvarenje svojih prava. Nerijetko se dešava da i kada određeno lice u potpunosti ispunjava uslove za ostvarivanje određenog prava mora voditi dugotrajne postupke, jer se dešava da Centar za socijalni rad odbije zahtjeve, pa roditelji moraju voditi drugostepeni postupak pred Ministarstvom rada i socijalnog staranja, a povremeno i pred Upravnim sudom da im se prizna određeno pravo.

U vezi sa mjerom kojom je planirano da se uspostave usluge socijalne i dječje zaštite u lokalnim zajednicama, podśetila je da je 2010. tadašnji ministar rada i socijalnog staranja dr Suad Numanović najavljivao da će dnevni centri biti otvoreni u svim opštinama u Crnoj Gori. Naglasila je da ni sada ne postoje dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju u više od pola opština, jer prema podacima iz Izvještaja o sprovođenju Akcionog plana za realizaciju Strategije za razvoj socijalne i dječje zaštite za 2014. godinu, osnovano je devet dnevnih centara, i to u: Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima, Herceg Novom, Plavu, Ulcinju, Cetinju, Beranama i Mojkovcu, dok isti ne postoje u Baru, Budvi, Kotoru, Rožajama, Kolašinu, Andrijevici, Žabljaku, Tivtu, Danilovgradu, Gusinju i Petnjici. Predstavnica „Naše inicijative“ je zaključila da cijene to što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja mnogo uradilo na širenju mreže dnevnih centara, ali je neophodno veće uključivanje lokalnih samouprava. Predložila je da se uradi kvalitetna analiza svih nerealizovanih mjera iz prethodnog perioda kako bi se uložili dodatni napori da se iste realizuju do 2017. godine, do kada i važi sadašnja Strategija razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori.

Nela Krnić Brković, predstavnica Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori je saopštila da UNICEF mora reagovati na izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima je definisano da i odrasla lica mogu boraviti u dnevnim centrima za djecu sa smetnjama u razvoju. Ukazala je da je Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori podržalo izradu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Strategije o razvoju sistema socijalne i dječje zaštite. Sa aspekta zaštite prava djeteta, uputili su Mišljenje Ministarstvu rada i socijalnog staranja i ukazali da takva zakonska odredba predstavlja presedan zbog kojeg se mora reagovati, uz svo uvažavanje prava i potreba odraslih lica sa invaliditetom koji treba da imaju određene aktivnosti na dnevnoj osnovi. Zaključila je da se Zakon u tom dijelu mora mijenjati, jer saglasno međunarodnim standardima, u istom prostoru na dnevnoj osnovi ne mogu da borave djeca do 18 godina i lica iznad 18 godina. Zaključila je da su deset godina podržavali osnivanje svakog dnevnog centra u Crnoj Gori i da su sada svi eksperti koje je UNICEF konsultovao reagovali i ocijenili da takva odredba Zakona predstavlja problem u ukupnoj reformi socijalne i dječje zaštite koja je realizovana.

Član Odbora Husnija Šabović je saopštio da Ministarstvo rada i socijalnog staranja sada trpi posledice izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima su propisane naknade majkama sa troje i više djece, uz ocjenu da je to iznuđen Zakon. Upitao je ko vrši nadzor nad radom dnevnih centara za djecu sa teškoćama u razvoju s obzirom da su, po njegovoj ocjeni, to postale ustanove za partijsko zapošljavanje i da u pojedinim ima više zaposlenih nego korisnika, a u nekima nijesu zaposleni logopedi, defektolozi, psiholozi. Smatra da treba izvršiti nadzor nad radom tih ustanova i o istom izvijestiti Odbor.

Član Odbora Zoran Miljanić je saopštio da nije riječ o iznuđenom Zakonu, već o Zakonu koji je donešen u regularnoj skupštinskoj proceduri, te ga je potrebno poštovati kao i sve ostale zakone. Ne poznaje termin iznuđenog zakona i ne želi da prejudicira odluke Ustavnog suda ili drugih institucija sistema.

Član Odbora Husnija Šabović je pojasnio da je termin iznuđeni Zakon upotrebio iz razloga što se isti, po njegovom mišljenju, ne oslanja na fiskalnu održivost budžeta.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je podśetio da je Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti donešen u Skupštini, ali bez procjene fiskalnog uticaja, što treba da obezbijedi svaki predlagač uz predlog zakona. Naglasio je da je sada Zakon u pravnom sistemu Crne Gore i da se mora poštovati.

Goran Kuševija iz Ministarstva rada je odgovorio da bi predlagač Zakona trebalo da ponudi izlaznu strategiju u slučaju da Zakon bude proglašen neustavnim. U vezi sa evidencijama Zavoda za zapošljavanja, ukazao je i na postojanje arhivske građe i pokušaje da se na svaki mogući način dođe do kvalitetnih dokumenata neophodnih za obradu zahtjeva za naknade majkama. Ocjenio je da će ogromna sredstva trebati za naknade majkama i da zbog toga ne mogu obezbijediti povećanje sredstava za materijalna davanja, iako su prošle godine povećali iznos usluga.

Trenutno u Crnoj Gori postoji deset dnevnih centara, a u toku ove godine planira se otvaranje još tri -  u Tivtu, Budvi i Kotoru. Ministarstvo rada i socijalnog staranja participira sa 150 eura za boravak svakog korisnika pojedinačno u dnevnom centru, a sve ostalo je u nadležnosti lokalnih samouprava. Svako ko smatra da neki dnevni centar ne radi u skladu sa zakonom, može se obratiti Upravi za  inspekcijske poslove radi vršenja inspekcijskog nadzora, a postoji i socijalna inspekcija kako bi se ispitalo stanje sa aspekta socijalne zaštite. Podśetio je da je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti pružio mogućnost nevladinim organizacijama, vjerskim udruženjima i pojedincima da pružaju usluge socijalne zaštite, što znači da oni mogu da otvore dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i u vezi sa tim participiraju za sredstva kod države.

Takođe, naglasio je da su u izradu svih strategija i akcionih planova uključeni predstavnici nevladinog sektora. Zaključio je da treba realno koncipirati akcione planove kako bi se što bolje realizovali.

Povodom prilagođavanja objekata licima sa invaliditetom, saopštio je da su u toku tenderi za izbor najpovoljnijeg ponuđača za obezbjeđivanje pristupačnosti za Fond za zdravstveno osiguranje, Osnovni sud, Ekonomski fakultet u Podgorici i Opštu bolnicu u Nikšiću. Saopštio je da je veliki broj zahtjeva za jednokratne novčane pomoći i da veoma oprezno postupaju  u vezi sa tim, a kada budu raspisani izbori neće isplatiti nijednu jednokratnu novčanu pomoć.

Povodom norme da lica sa invaliditetom starija od 27 godina mogu boraviti u dnevnim centrima za djecu i omladinu, predśednik Odbora je saopštio da je uslijed nedostatka drugačijeg rješenja, ona ustanovljena kao privremeno rješenje, na insistiranje nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava lica sa invaliditetom. Međutim, neophodno je ispoštovati ustanovljene standarde, u čemu očekuje razumijevanje nevladinih organizacija koja se bave ovom tematikom, sa kojima će se raditi na prevazilaženju problema u ovoj oblasti. Pozdravio je najavljeno otvaranje u Nikšiću prvog dnevnog centra za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina i izrazio nadu da će u narednom periodu broj ovakvih centara biti veći.

Zaključeno je da su nadležne institucije realizovale brojne aktivnosti predviđene Akcionim planom za sprovođenje Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godina, za 2015. i 2016. godinu, a da u narednom periodu akcenat treba da bude na ispunjavanju neostvarenih obaveza, čiju će realizaciju Odbor u kontinuitetu pratiti.

Takođe, članovi Odbora su se saglasili da, u skladu sa Planom aktivnosti Odbora za 2015. godinu, u narednom periodu posjete Malu grupnu kuću u Bijelom Polju, koja je zvanično počela sa radom u novembru 2015. godine.

Povodom razmatranja Akcionog plana za sprovođenje Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori 2013-2017. godina, za 2015. i 2016. godinu Odbor je jednoglasno usvojio Zaključak koji će dostaviti Kolegijumu Predśednika Skupštine na upoznavanje i nadležnim organima radi njegove realizacije.

Povodom Zahtjeva Ministarstva za ljudska i manjinska prava za imenovanje članova Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, Odbor za ljudska prava i slobode je odlučio da predstavnici Odbora budu Husnija Šabović i Rešad Sijarić, članovi Odbora. Takođe, povodom Zahtjeva Ministarstva za ljudska i manjinska prava za imenovanje člana Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, Odbor je odlučio da predstavnik Odbora bude Vuk Roćen, član Odbora.

Članovi Odbora su usvojili Izvještaj o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode Rešada Sijarića na Konferenciji “Sveobuhvatan humanitarni i politički odgovor na migracije i izbjegličku krizu u Evropi”, održanoj u Nacionalnoj skupštini Francuske u Parizu 16. decembra 2015. godine i Informaciju o učešću predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Međuministarskom sastanku na temu „Zaštita djece od nasilja i iskorišćavanja“, održanom u Vladi Crne Gore 29. januara 2016. godine.

Takođe, na danas održanoj śednici Odbor za ljudska prava i slobode se izjasnio o Informacijama razmotrenim na 59. śednici Odbora, održanoj 14. decembra 2015. godine, o kojima se tada nije glasalo usljed nedostatka kvoruma. S tim u vezi, Odbor je usvojio Zaključke povodom razmatranja Informacije o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 01.01.-31.07. 2015. godine  i Informacije o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, koju je dostavilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Odbor će Zaključke dostaviti na upoznavanje Kolegijumu Predśednika Skupštine i nadležnim organima radi njihove realizacije.