Predśednik Odbora dr Halil Duković je podśetio da je riječ o šestom godišnjem Izvještaju Agencije o stanju zaštite ličnih podataka, a trećem godišnjem Izvještaju o stanju u oblasti pristupa informacijama, ukazujući da je ove, kao i prethodne godine, Agencija dostavila objedinjeni Izvještaj za dvije oblasti koje su joj u nadležnosti. Saopštio je da se uporednom analizom podataka sadržanih u godišnjim izvještajima Agencije može konstatovati da je u objema oblastima ostvaren napredak.  

Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama se saglasio sa ocjenom predśednika Odbora napominjući da ostvareni napredak još ne predstavlja stanje koje svi žele i očekuju.

 Naglašavajući da je važnost pitanja kojima su se bavili važnija od same statistike, Lacmanović je saopštio da su se u okviru zaštite ličnih podataka posebno bavili podacima koji se prikupljaju u oblasti finansija i socijalne i dječje zaštite, kao i onima koji se prikupljaju u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. U 2015. su uradili 86 nadzora što je manje u odnosu na 2014. godinu kada ih je bilo 122, iz razloga što su imali jednog kontrolora manje s obzirom da je kontrolor Gjokaj u decembru 2014. godine izabran za predśednika Savjeta Agencije. U izvještajnoj godini su zabilježili manje interesovanje rukovalaca zbirkama ličnih podataka da se prijave Agenciji i registruju zbirke ličnih podataka tako da je registrovano 42 rukovaoca sa 105 zbirki ličnih podataka, dok je u 2014. registrovano 98 rukovalaca sa 196 zbirki. Na 40 zahtjeva za davanje mišljenja (33  u vezi sa primjenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i sedam u vezi sa primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama) Agencija je u 12 slučajeva dala pozitivno mišljenje, u sedam mišljenje da se obrada ličnih podataka ne vrši u skladu sa odredbama Zakona, u četiri slučaja ukazala da je potrebno precizirati zakonske norme kako bi iste bile usklađene sa Zakonom, dok je u sedam  predmeta upućeno obavještenje da se neće izdavati mišljenja po zahtjevima koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a u dva slučaja podnosioci su povukli svoje zahtjeve.

U oblasti zaštite ličnih podataka tokom 2015. godine Agencija nije podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka iz razloga što su rukovaoci i subjekti nadzora uglavnom postupali po njihovim preporukama u cilju rješavanja ukazanih nepravilnosti.

I dalje je evidentan problem video nadzora, s tim što je sada mnogo izraženiji problem njegovog postavljanja od strane fizičkih lica na način da se nadzorom pokrivaju i javne površine. Iako je Presudom Suda u Luksemburgu konstatovano da se pokrivanje javnih površina video nadzorom od strane fizičkih lica ne može smatrati obradom ličnih podataka za sopstvene potrebe, Agencija kao nadzorni organ ima velikih problema da djeluje u ovoj oblasti. Da bi Agencija izvršila inspekcijski nadzor i konstatovala nepravilnosti trebalo bi da izvrši uvid u ruter u koji se pohranjuju svi video zapisi, utvrdi koliko se podaci čuvaju, ko im pristupa i na koji način se čine dostupnim drugima, što nije moguće uraditi sa javne površine. S druge strane, Ustavom Crne Gore zagarantovana je nepovredivost stana, pa Agencija ne može kontrolisati porodične stanove i objekte, niti vršiti nadzor u tom dijelu bez saradnje sa nadležnim državnim organima zbog čega im je Lacmanović uputio apel da zajedno rade, uspostave kontrolu i rješavaju slučajeve u kojima se javne površine snimaju od strane fizičkih lica.

Radenko Lacmanović je saopštio da su u izvještajnom periodu zabilježili povećano interesovanje od strane Skupštine Crne Gore, njenih radnih tijela, kao i ministarstava da prilikom izrade i razmatranja predloga zakona ili podzakonskih akta konsultuju Agenciju i traže mišljenja koja kasnije u značajnoj mjeri prihvataju.

Kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama, Lacmanović je naveo da su u 2015. godini primili i riješili 1412 predmeta, a u 1083 slučaja ustanovili da su organi vlasti povrijedili odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama na štetu podnosilaca zahtjeva. U 869 slučajeva zabilježeno je “ćutanje administracije” odnosno neodgovaranje u zakonskom roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva. U 214 slučajeva Savjet Agencije je donio meritornu odluku i obavezao prvostepeni organ da podnosiocu zahtjeva dostavi traženu informaciju. U 193 slučaja postupak su obustavili Zaključkom jer je u međuvremenu organ vlasti dostavio traženu informaciju, pa je podnosilac žalbe odustao. U devet slučajeva Agencija je donijela Zaključak o nenadležnosti, a u 125 slučajeva, odnosno 9 % od svih riješenih, odbili su žalbu kao neosnovanu.

Ocijenio je da podaci ukazuju da su snažno afirmisali pravo javnosti da zna, što su činili kako zbog podnosilaca zahtjeva za slobodan pristup informacijama i demokratske kontrole vlasti, tako i zbog nastojanja da rad državnih organa učine što transparentnijim, jer smatraju da takav pristup povećava i kvalitet njihovog rada. Navodeći da su brojni načini na koje organi vlasti pokušavaju da izbjegnu poštovanje odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Lacmanović je saopštio da je u ovoj oblasti Savjet podnio 53 inicijative za pokretanje prekršajnog postupka, a prema nezvaničnim podacima koje posjeduju u 11 slučajeva postupak je okončan i organi vlasti novčano kažnjeni. Tokom 2015. godine Upravna inspekcija je na zahtjeve Agencije za vršenjem kontrole kancelarijskog poslovanja insistirala da Agencija ponovo zahtijeva izjašnjenje od prvostepenog organa da li ima traženu informaciju, što je usporavalo postupak i dovodilo do kašnjenja i nepoštovanja zakonskih rokova za odlučivanje po žalbama. Dodao je da je to imalo i pozitivnu stranu, jer se dešavalo da prvostepeni organ nakon ponovljenog zahtjeva Agencije pronađe informaciju i dostavi je podnosiocu zahtjeva.

Pozitivnim je ocijenio što je u 2015. godini zabilježen porast slučajeva u kojima građani podnose zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i žalbe Savjetu, jer su u prethodnom periodu to uglavnom radile nevladine organizacije. Zaključio je da to ukazuje na jačanje svijesti građana o njihovom pravu da vrše kontrolu onih koje su demokratski birali i koji treba da obavljaju povjerene im poslove.

Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama u 2015. godini izazvao je i veliko interesovanje članova Odbora.

Poslanik Zoran Miljanić je komentarisao postavljanje kamera u Kotoru od strane organizovanih kriminalnih grupa i slučaj Atlas banke u Kolašinu. Podśetio je da je upotrebu kamera u Kotoru otkrio medij, a nakon toga kamere su pronađene i u pojedinim djelovima Podgorice. Smatrajući da je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u saradnji sa drugim nadležnim organima dužna da se bavi takvim kršenjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, upitao je šta je urađeno u konkretnom slučaju i šta se planira raditi ubuduće.

Osvrnuo se i na slučaj Atlas banke u Kolašinu navodeći da je preko 300 građana Kolašina, mimo njihove volje, postalo žirant za kredite u ovoj banci, jer su njihovi lični podaci došli u posjed neovlašćenih osoba. Upitao je ko je službenicima banke omogućio da dobiju lične podatke građana, da li je to uradio neko ko je imao uvid u biračke spiskove i jesu li birački spiskovi zloupotrebljeni.  

Poslanica Ljerka Dragičević je ocijenila da se stanje u vezi sa upotrebom jedinstvenih matičnih brojeva građana poboljšava, ali još uvijek ima nekih problema, posebno prilikom određenih kupovina koje obavljaju građani koji još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati da ne treba lako da daju svoj matični broj. Predložila je da Agencija opet intenzivira aktivnosti na informisanju građana o ovom važnom pitanju.

Uz ocjenu da je Izvještaj Agencije sadržajan i sveobuhvatan, prim. dr Izet Bralić je saopštio da u njemu nije posvećena pažnja problemu u vezi sa naknadama za majke sa troje ili više djece. Dodao je da je u Mojkovcu, Pljevljima, a posebno Rožajama prisutan problem u vezi sa primjenom Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jer je, po njegovim riječima, nestala cijela dokumentacija žena koje posjeduju lične i medicinske kartone da su bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Mišljenja je da nijedna institucija koja bi trebalo time da se bavi nije zaštitila ove žene i podśetio da je juče održan sastanak sa predstavnicima Zavoda za zapošljavanje na kojem nije bilo pravog odgovora za njihov problem. Ističući da je čuvanje tih ličnih podataka bila obaveza Zavoda za zapošljavanje i da su nadležni organi bili u obavezi da podatke na zakonom propisan način pohrane elektronski i na mikrofilmovima, kao i u vidu kartona koji su paralelni sa onima koje dobijaju nezaposlena lica, poslanik Bralić je mišljenja da postoji prostor, a i obaveza Savjeta Agencije da se aktivno uključi u navedeni problem, jer je Zakon donešen i mora se poštovati. Pojasnio je da su kartoni nestali pa majke imaju problem da dokažu da su bile na evidenciji, iako su se uredno prijavljivale što je ovjereno od strane nadležnog službenika potpisom i pečatom organa, jer se pojavljuju informacije da su te žene navodno istovremeno bile zaposlene. Mišljenja je da se radi o smišljenoj zloupotrebi  podataka zbog čega Agencija  treba da  izvrši vanredan nadzor.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je podśetio da je u 2015. godini Agencija podnijela 53 prekršajne prijave u oblasti slobodnog pristupa informacijama ocjenjujući da je kazna nekad jedno od  najdjelotvornijih sredstava za poboljšanje stanja. Iako “ćutanje administracije” i dalje zabrinjava, svakako je ohrabrujuće što je u 2015. manje izraženo nego u 2014.  Predśednika Odbora je interesovalo da li banke imaju pravo da od klijenata koji apliciraju za kredit zahtijevaju dostavljanje elektronskih zdravstvenih kartona, jer je u poslednje vrijeme ta praksa prisutna. Iako nijedna zdravstvena ustanova ne izdaje elektronski karton bez zahtjeva i saglasnosti pacijenta, pitanje je da li je zahtjev banaka opravdan i da li one mogu biti u posjedu zdravstvenih kartona.

Poslanik mr Dritan Abazović smatra da bi Agencija trebalo aktivnije da djeluje po pitanju kontrole instaliranja kamera i da pozove druge državne organe da se uključe u ovu oblast. Podśetio je da prilikom sprovođenja istraživanja o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u organima državne uprave i lokalne samouprave, mnogi organi ne dostavljaju podatke, uz obrazloženje kako to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, pa je zamolio da Agencija na odgovarajući način, putem edukacije ili javnog apela, reaguje i pojasni situaciju, jer se jedino na taj način mogu prikupiti statistički podaci o srazmjernoj zastupljenosti koja je predstavnicima manjina garantovana članom 79 Ustava Crne Gore. Pojasnio je da ne traži nacionalno prebrojavanje jer to i ne želi, već izjašnjavanje na dobrovoljnoj osnovi, uz zadržavanje prava svakog lica da se ne izjasni. Ukazao je na primjer JP Radio i televizija Crne Gore koje ima oko 750 zaposlenih, a nikad ne dostavi podatke o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih neophodne za statističke svrhe radi praćenja stanja u pogledu srazmjerne zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda.

Poslanik Rešad Sijarić je upitao koliko Agencija ima zaposlenih i da li imaju podatke o njihovoj nacionalnoj pripadnosti s obzirom da tih podataka nema u Informaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u NVO „Građanska alijansa“ je saopštio da imaju odličnu saradnju sa Agencijom, a u slučajevima kada su sumnjali da je prekršeno pravo na privatnost obraćali su se Agenciji koja je u zakonskom roku ispitivala njihove navode i najčešće utvrđivala da postoji kršenje prava. Još uvijek je ogroman prostor u kojem se dešava kršenje prava na slobodan pristup informacijama, kao i prava na privatnost, pa bi Agencija trebalo proaktivnije da djeluje. Mišljenja je da su  neke državne institucije kršile ljudska prava građana, o čemu su iz „Građanske alijanse“ obavještavali Agenciju. Neophodno je da Agencija realizuje mnogo više programa edukacije kako bi se preventivno djelovalo. Problem Agencije su i njeni kapaciteti, a neprihvatljivo je da na śednici Odbora na kojoj se razmatra Izvještaj Agencije bude samo jedan član Savjeta iako su ostali službeno odsutni. Smatra da komunikacija i saradnja Agencije sa drugim državnim institucijama nije na zadovoljavajućem nivou i istu je neophodno unaprijediti. Problemi u procedurama koje su spore i ne dozvoljavaju efektivnije djelovanje moraju biti prepoznati i od strane Agencije koja bi trebalo da uputi određene inicijative za izmjene zakonskih rješenja kako bi ista bila unaprijeđena, a i rad Agencije efikasniji.

Odgovarajući na postavljena pitanja, član Savjeta Radenko Lacmanović je saopštio da su za postavljanje kamera u Kotoru saznali iz medija, navodeći da kad bi Agencija „jurila“ po svim opštinama gdje su kamere morala bi u svima imati filijale. U slučajevima kada postoje osnovi sumnje ili osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo iz člana 176 Krivičnog zakonika bitnije je da postupaju drugi nadležni državni organi, a shodno članu 137 Zakona o opštem upravnom postupku u takvim slučajevima postupak Agencije ili drugih organa mora biti obustavljen. Agencija nije vršila nadzor u Kotoru, jer je prema podacima iz medija riječ o fizičkim licima koja su postavljala kamere na javnoj površini, pa Agencija ne bi mogla utvrditi gdje se nalaze uređaji za pohranjivanje tih snimaka. O tome su obaviješteni i od strane Vrhovnog državnog tužilaštva.

U vezi sa kamerama u Podgorici saopštio je da su od Uprave policije dobili informaciju o kamerama u ulici IX crnogorske u Zagoriču i na brdu Gorica, gdje su izvršili nadzor i utvrdili da su u Zagoriču kamere bile postavljene na stubu na privatnom posjedu, pa je u postupku nadzora utvrđeno i da su kamere u ulici IX crnogorske uklonjene. Takođe su nadležnim komunalnim službama ukazali na nepravilnosti u postavljanju kamera na brdu Gorica, a one su prihvatile da ih otklone.

Lacmanović je naglasio da je Agencija izdala samo tri saglasnosti za uspostavljanje video nadzora na javnim površinama u opštinama Berane, Pljevlja i Nikšić gdje je u sklopu međunarodnog projekta koji su realizovale nevladine organizacije sniman javni prostor radi sprječavanja nelegalnog odlaganja otpada. Konstatovali su da tamo ne postoji opasnost da će biti narušena nečija privatnost, a nepravilnim odlaganjem otpada mogu biti ugrožene rijeke koje protiču kroz te krajeve.

Podśetio je da je Agencija uputila cirkularno pismo svim opštinama u kojem ih poziva da gdje god utvrde da postoji snimanje javne površine sa javne površine, a da se ne zna lice ili rukovalac koji je to uradio, isto prijave Komunalnoj policiji koja je nadležna za dalje postupanje shodno čl. 25 i 26 Zakona o komunalnoj policiji, jer u tim slučajevima Komunalna policija može da reaguje i ukloni kamere sa javnih prostora bez potrebe da obavještava Agenciju. U slučajevima kad su kamere postavljene da snimaju javnu površinu, a zna se ko je rukovalac zbirke ličnih podataka- Agencije je nadležna da postupi. U članu 74 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti kojim su propisane kaznene odredbe nije prepoznata kazna za slučaj kada privredno društvo, preduzetnik ili neko drugo pravno lice sa svog posjeda pokriva javnu površinu, a na to nema pravo, zbog čega bi bilo dobro dopuniti navedeni član Zakona.

Radenko Lacmanović je odgovorio da su izvršili nadzor nad Atlas bankom u Kolašinu i konstatovali da je došlo do zloupotrebe ličnih podataka građana koji čak nijesu bili ni klijenti te banke, a do njihovih podataka nijesu došli preko matičnog broja, već putem biračkog spiska. Nađeni su birački spiskovi i posredstvom video nadzora koji je na zakonit način bio postavljen u tom privrednom društvu utvrđeno je da su zloupotrijebljeni lični podaci iz biračkog spiska. Podśetio je da je Agencija prilikom donošenja Zakona o biračkom spisku predlagala da se onemogući kopiranje i dostavljanje biračkog spiska na teren čime bi se postigla efikasna kontrola biračkog procesa, a zaštita ličnih podataka bila na većem nivou, ali vlast i opozicija nijesu izrazili spremnost da prihvate to rješenje. Obavijestio je da je u konkretnom slučaju Više državno tužilaštvo pokrenulo krivični postupak, pa se Agencija povukla.

Lacmanović je saopštio da se u posljednje vrijeme matični brojevi manje koriste, ali ima zloupotreba kojih će biti sve dok se sistemski zakonom ne riješi da se matični broj može koristiti samo u slučajevima propisanim Zakonom. Privredni subjekti i društva traže matični broj, a građani nijesu svjesni njegovog značaja i podataka koji se na osnovu njega mogu prikupiti pa olako daju takve podatke.

Govoreći o „ćutanju administracije“ Lacmanović je naglasio da ukoliko se nastavi trend kakav postoji u prvih pet mjeseci 2016. godine, očekuje da će u ovoj godini biti mnogo manje slučajeva „ćutanja administracije“, jer su postupanja nadležnih državnih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama  mnogo ažurnija i efikasnija. U vezi sa zahtjevima banaka za dostavljanjem zdravstvenih podataka klijenata saopštio je postoji problem i kod osiguravajućih društava, pa je Agencija konstatovala da se radi o povećanom obimu korišćenja podataka i pokušaće da riješe taj problem jer su već dali određena uputstva bankama i osiguravajućim društvima.

Odgovarajući na pitanje poslanika Abazovića i Sijarića, Radenko Lacmanović je saopštio da nacionalna pripadnost spada u posebnu kategoriju ličnih podataka. U Agenciji nemaju podatke o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih niti ih traže prilikom prijave kandidata na oglase za slobodna radna mjesta. Nacionalna pripadnost se može voditi od strane poslodavaca ili drugih pravnih lica i privrednih društava samo uz napomenu da izjašnjavanje nije obavezno. Ako postoje podaci o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih mogu se dostaviti i koristiti samo u statističke svrhe, pri čemu se ne smije otkriti kako se svako od njih pojedinačno nacionalno izjašnjava. Saopštio je da u Agenciji imaju 23-24 zaposlena sa članovima Savjeta, ali ne vode podatke o njihovoj nacionalnoj strukturi, naglašavajući da Agencija nije smetnja da se ti podaci prikupljaju na zakonski način, ali u statističke svrhe.

Saopštio je da ovih dana rješavaju neke važne predmete, uz napomenu da je jedna od banaka 31. marta 2016. godine imala 324.000 klijenata koji su imali tekući račun u koji je generisan matični broj. Problem će uskoro riješiti na način što će banka biti u obavezi da u svojim poslovnicama istakne obavještenje da klijenti mogu da izmijene tekući račun na način da se više ne koristiti njihov matični broj. Ubuduće će bankama zabraniti da  na takav način klijentima otvaraju račune. Lacmanović je saopštio da su nakon izvršenog nadzora mobilnih operatera konstatovali da se u pojedinim slučajevima kada se izvrše krivična djela podaci po zahtjevu ili naredbi suda obrađuju u većem obimu nego što je potrebno, pa se dešavalo da se traže svi podaci iz telekomunikacionog saobraćaja za sve građane Crne Gore od jednog do 54 dana unazad. Tim povodom, danas su uputili preporuku Vrhovnom državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije i vjeruje da će izvršiti nadzor kod Uprave policije kao korisnika tih podataka, jer u svim slučajevima gdje nije pokrenut krivični postupak, a  nemoguće je da se za sve te građane pokrene krivični postupak,  takvi podaci se moraju brisati.

Lacmanović je zahvalio poslaniku Braliću na inicijativi i obećao da će Agencija postupiti po njoj i izvršiti nadzor nad Zavodom za zapošljavanje radi utvrđivanja načina na koji se podaci čuvaju, za koji period, ko ima pristup istima i nakon kog perioda se brišu i po kom pravnom osnovu.

Zahvalivši predstavniku „Građanske alijanse“ na brojnim inicijativama koje su uputili Agenciji, član Savjeta Agencije je saopštio da po prvi put ove godine mogu da izraze zadovoljstvo budžetskim sredstvima koja su dobili i vjeruje da će popuniti neophodna radna mjesta kako bi odgovorili Zakonom povjerenim poslovima. 

Očekivao je da će  biti veće interesovanje poslanika za slobodan pristup informacijama i naveo da imaju problem sa postupanjem Upravnog suda, ali vjeruje da će na sastanku sa predstavnicima Suda problem riješiti, a ukoliko ne uspiju o tome će informisati, jer Agencija ne može i ne treba da preuzme odgovornost za to što Upravni sud ima različitpristup prilikom odlučivanja o identičnim predmetima, što ne doprinosi ujednačavanju pravne prakse.

Predśednik Odbora je ocijenio da je tanka nit između upotrebe i zloupotrebe podataka posebno u oblasti video nadzora navodeći da bi video nadzor na raskrsnicama u Podgorici uticao na smanjenje saobraćajnih prekršaja, a snimanjem određenih javnih površina uticalo bi se na smanjenje nekih krivičnih djela, s tim što je neophodno utvrditi ko i na koji način može to raditi. Smatra da Agencija u narednom periodu treba da doprinese i jačanju svijesti o značaju video nadzora.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova, podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2015. godinu i u vezi sa tim predložiti Skupštini jedan broj zaključaka.

U okviru druge tačke, predśednik Odbora je podśetio da je rasprava o Izvještaju o radu Odbora za ljudska prava i slobode u 2015. godini i prvom kvartalu 2016. godine završena na 63. śednici, 13. aprila 2016. godine, a da je izjašnjenje o istom odloženo. U međuvremenu su članovima Odbora dostavljena  detaljna pojašnjenja povodom komentara na Izvještaj iznesenih na toj śednici. Predśednik je naglasio da do dana održavanja śednice nije dostavljena nijedna primjedba na Izvještaj o radu Odbora, a članovi Odbora nijesu imali primjedbi ni na samoj śednici, pa je Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode u 2015. godini i prvom kvartalu 2016. godine usvojen.

Članovi Odbora su usvojili i Informaciju o sastancima predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa ekspertkinjom Evropske komisije za oblast temeljnih prava, Ivanom Roanjom, održanim 20. i 21. aprila 2016. godine u Podgorici.

U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa Predstavkom Biljane Jerković iz Udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Puževa kućica” iz Budve koja moli da Odbor pomogne u rješavanju problema koji se odnosi na osnivanje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Odlučeno je da se ova Predstavka, kao i sve dosadašnje, shodno Zaključku Odbora o postupanju po predstavkama, od 5. juna 2012. godine uputi Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na postupanje u skladu sa nadležnošću, utvrđenom Zakonom o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, sa zahtjevom da po okončanju postupka, o istom obavijesti Odbor za ljudska prava i slobode.

Takođe, članovi Odbora su se upoznali sa Predstavkom Nenada Miletića kojom informiše Odbor sa zdravstvenim problemima i moli za finansijsku pomoć radi pokrivanja troškova liječenja i kontrole u zdravstvenim ustanovama u Beogradu. S tim u vezi, predśednik Odbora, koji je istovremeno član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje je informisao da se sa istom Predstavkom upoznao i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje i da je upućen Dopis Fondu za zdravstveno osiguranje s obzirom da Fond u skladu sa Zakonom refundira troškove nakon povratka osiguranika sa liječenja. Dogovoreno je da se sačeka odgovor Fonda Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, o čemu će predśednik Odbora dr Halil Duković informisati  članove Odbora za ljudska prava i slobode i u odnosu na koje bi, zajedno sa Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbor donio adekvatnu odluku.