Delegacija Odbora za ljudska prava i slobode u sastavu: Vuk Roćen, šef Delegacije i članovi- Rešad Sijarić, Zoran Miljanić i mr Dritan Abazović učestvovala je na Interparlamentarnoj konferenciji „Imigraciona politika EU i politika azila: implikacije na parlamente zemalja proširenja“ koju je organizovao Odbor za spoljne poslove i Odbor za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta.

Konferencija je održana u Briselu, 20. i 21. juna 2016. godine.

Na Interparlamentarnoj konferenciji učestvovali su poslanici Evropskog parlamenta i poslanici parlamenata zemalja koje su u pretpristupnim pregovorima sa Evropskom unijom i Parlamenta Grčke.

Prvog dana Konferencije, koja je upriličena baš na Međunarodni dan izbjeglica, 20. jun 2016. godine, pored delegacije iz crnogorskog Parlamenta, učestvovale su i delegacije iz Parlamenata Bosne i Hercegovine, BJR Makedonije, Kosova, Albanije i Turske. Srbiju je, zbog izbora Vlade predstavljao njihov ambasador u EU, zbog pada hrvatske Vlade nije bio prisutan predstavnik Hrvatske, Andrej Plenković, predśednik Odbora za spoljne Poslove EP-a iz Grupe slobodne i direktne demokratije EP, dok je  Grčku, zbog krize u toj zemlji, predstavljao jedan poslanik.

U pozdravnim riječima predśedavajuće, Iliane Jotove, potpredśednice Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, potpredśedavajuće parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i asocijaciju EU i Crne Gore (Grupa progresivne alijanse socijalista i demokrata) istaknuto da se Interparlamentarna konferencija organizuje sa ciljem da se povodom aktuelne izbjegličke krize pomogne zemljama tzv. proširenja i da Konferencija posluži  kao platforma za do sada naučene lekcije- kako pomoći tim ljudima koji, ostavljajući sve, bježe na veoma opasan put, kako razviti sistem prijema, azila i  kako biti fleksibilan i izbjeći da se bude strog.

Ska Keler, član Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, član delegacije zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Turska (Grupa zelenih/Evropska alijansa) je govorila o velikom broju kriznih žarišta pored Sirije (Avganistan Eritreja, Somalije) iz kojih ljudi bježe već decenijama i problemima zemalja čiji su predstavnici prisutni na Interparlamentarnoj konferenciji, a koje se suočavaju sa prilivom izbjeglica, napominjući da svega 10 % ide u EU, dok 90% ostaje u nekim drugim zemljama. Postavila je pitanje da li smo svi zajedno spremni da odgovorimo na tako zahtjevna pitanja. Sada kada je mnogo više izbjeglica postavlja se pitanje unapredjenja postojećih pravila, unapredjenja sistema azila kako bi se život izbjeglicama učinio podnošljivijim.

Govoreći na temu o politici azila i imigracionoj politici Evropske unije, iz perspektive Evropske komisije, Oliver Onidi, pomoćnik generalnog direktora u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove je ukazao da se na jednoj strani suočavamo sa velikim brojem medjunarodnih konflikata i kriznih žarišta od kojih ljudi bježe tražeći zaštitu,  a sa druge strane prostorom i kretanjem naših gradjana čemu se s ozbiljnošću mora prići zbog vrijednosti koje su do danas  izgradjene u Evropi. Potrebno je ojačati sveukupnu solidarnost u EU kako bi podijelili teret prijema azilanata, zbog čega se radi na reformi Dablinske uredbe da bi se uspostavio što efikasniji mehanizam u zavisnosti od broja izbjeglica. Takodje, kako ojačati FRONTEX u zaštiti granica, kako bi se izbjegla ilegalna migracija, za šta je ova emotivna tema najčešće iskorišćena. Pitanje je ko može da dobije zaštitu i zato je potrebno raditi na unapredjenju tih medjunarodnih standarda. Takodje je onima koji dobiju zaštitu potrebno dati uputstva da se dobrovoljno vrate u zemlju porijekla.

Izrazio je zahvalnost Turskoj za postignuti sporazum za prihvat izbjeglica iz Sirije koji daje značajne rezultate, jer je prekinut ogroman priliv izbjeglica. Evropska komisija je predložila novi dogovor- pomoći ekonomije tih zemalja da se ljudi ne bi upuštali u rizik napuštanja, kao i onima koji su otišli da se dobrovoljno vrate.

Evropska komisija radi na unapredjenju sistema azila.

U debati je tim povodom predstavnik Turske izrazio nezadovoljstvo, da nasuprot datoj podršci ne smatra da je dobro riješena situacija, zbog tri odobrene milijarde koje još uvijek nijesu dobili. Dobili su 300 000 eura za nešto što vrijedi 600 000. Najviše su ugroženi Sirijci. Sporazumi postoje, ali je, istakao je, neophodno da se ima djelotvorna saradnja, zbog neophodnih sredstava koja još uvijek ne stižu.

Alija Asko, poslanik u Parlamentu Turske je podśetio da Turska sa 80 miliona stanovnika i        1 300 km granice sa Sirijom ima 2 700 000 izbjeglica iz Sirije, a sa onima iz Irana, preko 3 000 000 izbjeglica. To je veliko opterećenje za Tursku zbog čega očekuju obećanu djelotvornu pomoć, naglašavajući da moraju imati odgovarajuću implementaciju sporazuma da bi zaštitili izbjeglice na turskoj teritoriji i stvoriti tampon zonu sa Sirijom gdje bi se izbjeglicama omogućio život. Najvažnije je da se obezbijedi preživljavanje tih ljudi, pa iako Turska ima primarnu ulogu, neophodno je da svi zajedno ulože napor u tom cilju.

Evangelina Karakosta, poslanica Parlamenta Grčke je ocijenila važnim pružanje podrške za Evropljane ali i za suśedne zemlje, ističući nezavidnu ulogu Grčke koja se zbog geografskog položaja našla na izbjegličkoj ruti i, pored sopstvene ekonomske krize, u 2015. god. primila 875 000 izbjeglica, a u 2016. god. 150 000, pokazavši solidarnost. Trenutno ih je u Grčkoj 57 000 i to o trošku Grčke, jer nijesu dobili sredstva. Sada sve izbjeglice od marta mjeseca traže azil jer na taj način produžavaju boravak  s obzirom da sa manjkom grčke administracije ne uspijevaju da obrade administrativno toliki broj izbjeglica za šta je grčkoj potrebna podrška EU. Zajedno sa poslanikom turskog Parlamenta podśetila je da je ovo tragedija i ljudska patnja o kojoj se govori na brojnim skupovima i konferencijama ali da je bitno zajednički učestvovati u uklanjanju uzroka koji su svima poznati. Na državama je bitna uloga na usvajanju politika u ovoj oblasti, a urgentnost problema nalaže zajedničko djelovanje svih i donošenjem zajedničke strategije doći do rešenja. Isključiti zatvaranje granica, jer to nije slika Evrope kojom se predstavljamo.

To je tragedija, ljudska katastrofa, koja  nije samo pitanje finansija nego i pitanje humanosti zbog ljudske patnje, zbog čega je poslanica Bosne i Hercegovine Nermina  Kapetanović, potpredśednik Odbora za spoljne poslove, Član Zajedničkog odbora za ljudska prava (Partija demokratske akcije) predložila donošenje zajedničke deklaracije u cilju udruživanja u regionalnoj i medjunarodnoj saradnji u zaštiti od diskriminacije jer se ovoj populaciji, medju kojima je najviše djece i žena krše osnovna ljudska prava-pravo na život. Sramota je da se 10 000 ljudi utopilo u Sredozemlju. Istakla je takodje da je nepoštovanje Sporazuma sa Turskom neprincipijelno.

Olivier Onidi se složio da treba i oni u EU da podijele odgovornost tako što će prihvatiti u EU one kojima je potrebna zaštita, iako još postoje razlike po pitanju javnog mnjenja. Do kraja mjeseca Turskoj će biti uplaćena jedna milijarda kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa, dok je jedna milijarda već proslijedjena Grčkoj za potrebe zdravstva.

 Svjesni su da sistem azila treba da se revidira i uspostave jedinstveni kriterijumi na čemu intenzivno rade. Takodje vrlo intenzivno rade na obezbjedjivanju novih boravišta, radeći jako puno na relociranju i obezbjedjivanju pristojnog života za izbjeglice i sada je za 80 000 obezbijedjena zaštita i dostojan život. U tom cilju svake sedmice imaju koordinacione sastanke sa predstavnicima Turske i Grčke, kao i predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, sve ih okupljajući radi dogovaranja za preduzimanje radnji i što efikasnijeg djelovanja.

Po riječima Laure Ferrara, člana Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove (Grupa slobodne i direktne demokratije Evrope) nacionalni parlamenti igraju značajnu ulogu u rešavanju migrantske krize za čije rešavanje je potrebno brzo i koordinisano djelovanje zasnovano na principima  solidarnosti i odgovornosti svih. Naročito što svi ovi principi nijesu sprovedeni u svim zemljama do kraja. Zato su migranti sve više izloženi krijumčarenjima. U tom cilju je neophodno unaprijediti Uredbu iz Dablina (član 80) –solidarnost mora da bude zagarantovana u svim zemljama. Uočeno je da nedostaje volja za sprovodjenjem tih politika. Granice su opet zatvorene što dovodi u pitanje Šengenski sistem. Italija i Grčka, kao zemlje u kojima migrant prvo ulazi, suočene su sa ljudskim finansijskim nedovoljnostima, a zapravo je prva zemlja u koju udje migrant najvažnija. Za sistem azila koji ne funkcioniše zatražena je revizija kako bi taj sistem centralizovali i zadržali program readmisije, uz poštovanje ljudskog dostojanstva. S druge strane, potrebna je pomoć zemljama iz kojih migranti dolaze kako bi obezbijedili političku stabilnost. Treba prestati sa pomaganjem diktatorskim režimima, jer su svi oni uzroci migrantske krize. Sporazum EU i Turske nije dovoljan, jer je tretman u Turskoj nehuman. EU je obećala tri milijarde eura kako bi zaustavili migrantski priliv. Takodje nemaju dovoljan dijalog sa Libijom. S druge strane postoji organizovani kriminal koji hoće da iskoristi situaciju i izvuče korist. Evidentna je i eksploatacija djece. Postavlja se veliko pitanje: kako primijeniti sva pravila koja postoje.

Učesnicima Interparlamentarne konferencije na kojoj su se njeni učesnici bavili temom koja je u posebnom fokusu interesovanja cijele Evrope, obratio se i član Delegacije iz Parlamenta Crne Gore, poslanik Vuk Roćen u okviru prvog panela, na temu: “Uloga parlamenata u vezi sa migracionom krizom: cjelovit pristup migracijama, azilu i granicama”.

Obraćajući se u ime Skupštine Crne Gore i Odbora za ljudska prava i slobode, Vuk Roćen je  podśetio da  se Evropa danas suočava sa najvećom humanitarnom krizom od Drugog svjetskog rata, a efekti izbjegličke krize izazivaju zabrinutosti u svim zemljama pojedinačno, ali i u Evropskoj uniji, kao cjelini. 

On je iskoristio priliku da, s tim u vezi, istakne punu posvećenost Crne Gore da na principima solidarnosti i saradnje doprinese ublažavanju posljedica izbjegličke krize. Naglasio je da je naša država spremna da preduzme sve mjere kako bi ostvarila blisku saradnju sa suśednim zemljama, zemljama moguće destinacije, kao i sa zemljama porijekla izbjeglica.       

Takodje je podśetio Crna Gora ima iskustvo u izbjegličkim krizama iz vremena raspada bivše Jugoslavije kada je prihvatila preko 100000 izbjeglica, što je u tom momentu predstavljalo skoro petinu njenog stanovništva. To iskustvo čini Crnu Goru spremnom i za nove izazove koje naša država nije čekala, već im je išla u susret, temeljno se pripremajući za eventualni priliv migranata.

Iako u osnovi tranzitna zemlja, Crna Gora ispunjava sve standarde u pogledu zaštite migranata, a s obzirom na ośetljivu geopolitičku poziciju, kao država koja se nalazi na vanjskoj granici Evropske unije, posvećena je borbi protiv neregularnih migracija kroz ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost.

Obavijestio je prisutne da je od početka migracione krize Vlada Crne Gore izabrala  proaktivan pristup kako bi se obezbijedila adekvatna zaštita i pomoć onima u nevolji i pokazala spremnost da se, u granicama svojih mogućnosti, suoči sa situacijom velikog priliva migranata i izbjeglica.

Vlada Crne Gore je 13. novembra 2015. usvojila Plan aktivnosti u slučaju velikog priliva migranata i izbjeglica na granice Crne Gore, koji ima za cilj da obezbijedi najveće moguće poštovanje ljudskih prava izbjeglica i migranata. Njime su planirane i mjere za ostvarivanje bliske saradnje sa suśednim zemljama, zemljama moguće destinacije, kao i sa zemljama porijekla, tamo gdje se to smatra potrebnim i u skladu sa medjunarodnim obavezama Crne Gore. Formirani su Koordinacioni odbor i Operativni tim za implementaciju Plana u čemu će Crnoj Gori podršku dati UNHCR i Medjunarodna organizacija za migracije, u skladu sa njihovim mandatom.

Planom su obuhvaćeni svi aspekti eventualnog priliva migranata: lokacije mogućih prelaza na granicama Crne Gore, logistički centri u Podgorici i Bijelom Polju, evidencija, ljudski resursi, smještajni kapaciteti, bezbjednosna pitanja, zdravstvena i socijalna zaštita, pravna pomoć i transport.

Definisana su mjesta mogućeg ulaska (iz pravca Republike Albanije, Kosova i Republike Srbije) i mjesta mogućeg izlaska migranata sa teritorije Crne Gore (prema Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj).

I pored toga što ne postoje konkretne naznake da se bilo kakav talas izbjeglica trenutno kreće ka Crnoj Gori našoj državi bi bilo potrebno svega nekoliko sati da ih spremno dočeka od momenta kad eventualno stigne informacija da su izbjeglice krenule prema našoj državi.   Procjene su da je Crna Gora spremna za prihvat do dvije hiljade ljudi dnevno.

U fokusu pažnje nadležnih organa biće ljudska prava migranata, a sva lica koja budu radila na terenu biće obavezna da poštuju humanitarne principe, posebno načela nepristrasnosti, neutralnosti, nezavisnosti i humanosti. Posebna pažnja mora biti posvećena majci i djetetu, za koje će biti formiran poseban ugao, što korespondira sa preporukama Foruma ministara pravde i unutrašnjih poslova Evropske unije i Zapadnog Balkana, održanog u Sarajevu.

Poslanik Roćen je podśetio na zajedničku ocjenu ministara pravde i unutrašnjih poslova Evropske unije od 8. oktobra 2015. u Luksemburgu, na kojoj su učestvovali i ministri država Zapadnog Balkana kada je saopšteno da svi moramo biti spremni na krizu koja će potrajati i deceniju.  U tom smislu, Crna Gora spremno dočekuju eventualni priliv izbjeglica i migranata. U ovoj spremnosti, ne treba gubiti iz vida potrebu za podrškom Evropske unije državama našeg regiona koje su pogodjene izbjegličkom krizom, jer im je neophodna osnovna humanitarna pomoć, ali i pomoć u izgradnji prijemnih i smještajnih kapaciteta, na način zaključen u Deklaraciji ministarskog sastanka u Luksemburgu.

U svom izlaganju je  ukazao  i na važnost jačanja regionalne i medjunarodne saradnje, naročito u oblasti borbe protiv krijumčarenja izbjeglica i trgovine ljudima, razmjene informacija, te policijske i pravosudne saradnje. U Crnoj Gori važnim se smatraju i regionalne inicijative kao što je Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice (MARRI inicijativa) za koju je jednogodišnje predśedavanje Crna Gora preuzela 10. juna 2015. godine, te Brdo proces i saradnju s relevantnim agencijama EU i medjunarodnim organizacijama. Značaj pitanja vezanih za migraciju prepoznat je i u Zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na Forumu MARRI 10. juna 2015. godine u Skoplju i u tom kontekstu je potrebno raditi na jačanju veze MARRI-ja s Evropskom unijom, u cilju efikasnijeg rješavanja ovih pitanja.

Takodje, podśetio da je Crna Gora Zajedničkom izjavom o povezanosti i migracijama usvojenoj  u Ohridu, 15. juna 2015. potvrdila posvećenost povezivanju, dobrosuśedskim odnosima, regionalnoj saradnji i evropskoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana i prepoznala značaj preuzimanja pune odgovornosti za efikasan odgovor na migratorne i bezbjednosne izazove za bolju povezanost regiona.

Važnim u Crnoj Gori smatraju i  zakonodavni okvir u oblasti migracija koji unaprijedjen donošenjem novog Zakona o strancima  (stupio na snagu 1. aprila 2015), a tokom ove godine biće donešen novi Zakon o azilu, uskladjen s evropskim standardima utvrdjenim u pravu Evropske unije, a koji je jula 2015. dostavljen Evropskoj komisiji na mišljenje.

Sa novim zakonom će se uspostaviti efikasan i jedinstven sistem azila u kome se tražiocima garantuju, kao i u zemljama EU, jednake šanse za uspjeh u postupku, kao i garancije za isti tretman, propisivanjem bržeg, djelotvornijeg i ekonomičnijeg postupka, kao i mogućnost sprečavanja zloupotrebe postupka i sankcionisanje takvog postupanja. Novi zakon prepoznaje potrebu da se uspostavi i primjenjuju pravične i ekspeditivne procedure azila, kako bi se pravovremeno identifikovali oni kojima je potrebna medjunarodna zaštita i oni za koje to nije slučaj, čime će se izbjeći duga razdoblja nesigurnosti za tražioce azila, obeshrabrila zloupotreba sistema azila i olakšali ukupni zahtjevi u sistemu prijema.

Crna Gora je donijela novu Strategiju za reintegraciju lica vraćenih na osnovu sporazuma o readmisiji za period  2016-2020. Izradjen je Nacrt Šengenskog akcionog plana i dostavljen Evropskoj komisiji na komentare, a isti će pored pitanja bezbjednosti granica po šengenskim standardima, na adekvatan način obraditi planove za suzbijanje i prevenciju neregularnih migracija, kao i pitanja azila.   

Posmatrano s aspekta ljudskih prava i sloboda, veoma je značajno što je Crna Gora kao članica i potpisnica konvencija i protokola o statusu izbjeglica uglavnom uskladila svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije.

Značajna pažnja je posvećena i administrativnim kapacitetima i infrastrukturi u ovoj oblasti. U cilju stvaranja uslova za obavljanje poslova kontrole kretanja i boravka stranaca u skladu sa standardima i preporukama EU, otvaranjem Prihvatilišta za strance, kapaciteta 46 lica, u decembru 2013, stvoreni su odgovarajući prihvatni kapaciteti za smještaj neregularnih migranata.

Od otvaranja do 31. decembra 2015. smještajem u Prihvatilište, sloboda kretanja je ograničena za 158 neregularnih migranata. Od ovog broja najviše je bilo državljana Srbije (40), BiH (24) i Bangladeša (15).  U periodu od 1. januara do 1. maja 2016. u Prihvatilištu za strance smješteno je ukupno 43 lica, dok je izvršena repatrijacija 24 lica.

Centar za tražioce azila, kapaciteta 65 mjesta  stavljen je u funkciju 3. februara 2014. godine. U slučaju popunjenosti smještajnih kapaciteta Centra ili u slučaju iznenadnog priliva velikog broja tražilaca azila, obezbijediće se alternativni smještaj za lica iz sistema azila.

U periodu 2007-2015. zahtjev za azil su podnijela 9284 lica. U ovom periodu je zabilježen veliki rast broja tražilaca azila – tako je u 2007. bilo svega 3 zahtjeva, da bi u 2015. u Crnoj Gori azil zatražilo 1611 lica. Lica koja su tražila azil u Crnoj Gori su uglavnom državljani zemalja sa područja Afrike i Bliskog Istoka. Navedena lica u velikom broju zloupotrebljavaju institut azila u Crnoj Gori radi izbjegavanja odgovornosti za počinjene prekršaje, kao i da bi izbjegli vraćanje u zemlju porijekla odakle su nelegalno ušli u Crnu Goru po Sporazumima o readmisiji. U 2015. u Centru je ukupno zbrinjavano 1009 lica iz sistema azila.

Poslanik Roćen je ovom prilikom smatrao važnim ukazati da je nakon potpisivanja sporazuma EU – Turska o rješavanju migrantske krize i prekida Zapadno-balkanske rute, ośetno smanjen broj tražilaca azila u Crnoj Gori. Tako je od 1. januara 2016. do 1. juna 2016. podnijet 91 zahtjev za dobijanje azila. U ovom periodu, donijeto je 9 rješenja o odbijanju zahtjeva za dobijanje azila, 75 zaključaka o obustavi postupka, 5 rješenja o priznavanju statusa izbjeglice, 2 rješenja o odobravanju dodatne zaštite, 3 rješenja o produženju dodatne zaštite, 11 rješenja o ukidanju statusa izbjeglice i 1 rješenje o ukidanju dodatne zaštite, dok nema zahtjeva u postupku odlučivanja. Trenutno je na snazi 16 odobrenih zaštita u Crnoj Gori, od čega 8 statusa izbjeglice i 8 dodatnih zaštita.Prośečno trajanje procedure je deset dana, a u najvećem broju slučajeva donijeti su zaključci o obustavi postupka, jer su tražioci azila u toku trajanja postupka napustili Crnu Goru, te su postupci obustavljeni.

Kada je riječ o neregularnim migracijama, u Crnoj Gori u periodu od 1. januara do 31.decembra 2015, u nezakonitom prelasku državne granice spriječeno je 255 lica, a od 

1. januara do 1. maja 2016. godine 44 lica, od čega 17 na graničnim prelazima, a 27 van graničnih prelaza.

Ono što se sa sigurnošću može zaključiti jeste da su stabilnost, kvalitetno upravljanje i zajedničko djelovanje ključni pravci daljeg razvoja sistema upravljanja migracijama i izbjegličkom krizom na nivou Evropske unije, država Zapadnog Balkana i Istočnog Mediterana.

Svakako da je na ovom putu potrebna pomoć šire javnosti i donatorske zajednice u vezi sa potrebama migranata i zemalja koje se nalaze na ruti Zapadnog Balkana, a nemaju pristup postojećim fondovima namijenjenim za rješavanje ovakvih pitanja.

Kao što je poznato i kao što je istakao na početku, Vuk Roćen je podśetio da je Crna Gora u svojoj istoriji više puta pokazala visok nivo solidarnosti i humanosti primajući veliki broj izbjeglica, što će to činiti i u narednom periodu. 

Svakako, istakao je Roćen, da će  Crna Gora u suočavanju sa migrantskom krizom poštovati i pratiti politiku država članica Evropske unije, prilagodjavajući svoje mehanizme svim okolnostima koje ta situacija nosi sa sobom.

Predstavnik Turske, Hajati Tekin, član  Odbora za unutrašnje poslove (Republikanska narodna partija) se složio da ovaj problem mora da se riješi solidarnošću sa zemljama EU, a po njegovoj ocjeni postoje dvostruki standardi i u Turskoj i u EU.

Eliza Vozenberg iz EP, zamjenica člana Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, član Delegacije Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Turska (Grupa evropske narodne partije) je podśetila da je ovaj akutan i ozbiljan problem pogodio najviše Grčku, Italiju i Maltu, ali to ne treba da bude samo njihov problem- to je evropski problem. Politika migracija i azila treba počivati na jednakom teretu i odgovornosti. EU je po svom duhu promovisana kroz solidarnost koja u ovom problemu do sada nije postojala. Solidarnost treba da ide u dva smjera-prema zemljama prihvata i zemljama porijekla. Iako bi zemlje članice EU trebale imati zajedničku politiku to se nije pokazalo, čak se u pojedinim nacionalnim parlamentima (Slovenija, Litvanija) glasalo da se odbiju odluke Vijeća EU. Zapravo pojedini nacionalni parlamenti djeluju nacionalno iako bi trebali pokazati solidarnost. Iako ne znači da, shodno Lisabonskom ugovoru, države članice mogu postupati samovoljno, nacionalni parlamenti moraju preduzeti radnje za implementaciju odluka EU. Tu postoje ozbiljni problemi jer zemlje na jugu nemaju infrastrukturu, npr. Grčka. Grčka ne može sama preuzeti odgovornost. Zato je neophodno da dodje do redistribucije izbjeglica u druge zemlje prema bruto proizvodu. Ukoliko nacionalni parlamenti to ne žele onda nema jedinstvene politike, niti solidarnosti, koja je ključna, a njen nedostatak će urušiti sistem EU. Zato predstavnici nacionalnih parlamenata moraju prenijeti poruku u svojim zemljama, jer sve jednostrane izjave zemalja da neće primati izbjeglice podrivaju EU. EU je preduzela mjere ekonomskog pritiska-150 000 eura kazne/sankcije za svakog ko odbije da primi izbjeglicu. Stoga su pozvali nacionalne parlamente da ozbiljno shvate ovaj problem, jer je ovo pitanje cijele EU, Turske, druge, treće zemlje-svi su suočeni sa ovim problemom i svi treba da pokažu ljudsku stranu EU.

Predstavnik kosovskog Parlamenta Fadil Demaku, potpredśednik Odbora za unutrašnje poslove, bezbjednost i nadzor nad kosovskim bezbjednosnim snagama (Demokratska partija Kosova PDK) ocjenjuje da je krajnja destinacija migranata EU i zbog toga treba da se nadje zajednički odgovor. Smatra da bi vizna liberalizacija doprinijela sprečavanju ilegalne migracije i trafikinga. Zemlje proširenja imaju ključnu ulogu u rešavanju ovog problema zbog čega treba usvojiti zajedničku politiku u cilju poboljšanja uslova života u ovom regionu.

Olta Xhaska iz Parlamenta Albanije, član Odbora za rad, socijalna pitanja i zdravstvo (Socijalistička partija) je ocijenila da migracije svakako doprinose širenju terorizma i Zapadni Balkan  ne treba biti kolateralna šteta, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje. Albanija je tranzitna zemlja, ne destinacije zbog čega treba zaštitu kako bi se izbjegli problemi na granici, zaštita od opasnih puteva kao i zaštita ranjivih grupa. Albanija ima plan za hitno djelovanje, ali je bitno obezbijediti saradnju i sa bezbjedonosnim snagama. Finansijski problem je ključni u rešavanju ovog problema ali je ipak potrebno djelovati kolektivno, jer se radi o našem problemu.

Mario Karamatić, iz Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, potpredśednik Zajedničkog odbora za ljudska prava, potpredśednik Odbora za trgovinsku i spoljnu politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, član Zajedničkog Odbora za odbranu i bezbjednost (Hrvatska demokratska partija) je uočio da se na ovoj Konferenciji priča samo o posledicama, ne i uzrocima. Uzrok svega je borba velikih zemalja za političke ili ekonomske interese. Nacionalni parlamenti bi po ovom pitanju trebali biti u zajedničkom djelovanju, a njegova koleginica Nermina Kapetanović je predložila da se napravi humanitarni koridor za sirijsku djecu kojima je potreban operativni zahvat, jer na Balkanu postoji iskustvo ratne hirurgije.

Eliza Vozemberg, iz EP, zamjena člana Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, član Delegacije Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Turska (Grupa evropske narodne partiije) je istakla da se ovdje radi o razumijevanju, humanom evropskom pristupu što je njihova moralna odgovornost da budu politički odgovorni.

Sesilija Vikstrom, iz EP, član Odbora za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove (Grupa saveza liberal i demokrata za Evropu) je rekla prisutnima da se taj sistem primijenjen prošle godine pokazao neuspješnim i nije pružio ljudima tražiocima azila efikasan pristup, niti je dobio povjerenje gradjana EU. Prošle godine uvedene hitne mjere nijesu funkcionisale. Sada smo za samo nekoliko dana postigli dogovor o premještanju rute u Grčkoj i Italiji i tek zadnjih nekoliko sedmica izvlačimo zaključke-Evropska komisija je dala preporuke za Lisabonski dogovor, za azil, za preseljenje, da bi se cijeli sistem reformisao na održiv način. Uspostavljena su tri kriterijuma za reformisanje sistema: -uspostaviti sistem azila koji će funkcionisati na odgovarajući način za ljude kojima treba medjunarodna zaštita,-ukoliko svu odgovornost prebacimo malim zemljama, nijesmo postigli ništa,-to mora biti sistem koji stvara pozitivne pristupe i pravi podsticaje. Stoga se mora izaći iz naših pozicija i naći zajedničko rješenje koje će vratiti povjerenje gradjana  EU u sistem azila i sistem vrijednosti EU. Zato, istakla je izvjestilac u Evropskom parlamentu za Uredbu iz Dablina, narednih dana trebamo svi raditi da bi se postiglo rešenje.

U polemici izmedju makedonskih predstavnika sa grčkim i sa predstavnicima EU, Petre Šilegov, zamjenik člana Odbora za politički sistem i odnose medju zajednicama (Socijaldemokratska unija makedonske partije- SDSM)  je skrenuo pažnju  da grčka i makedonska delegacija treba da ostave bilateralne odnose po strani i nije dobro da se ova tema iskoristi u političke svrhe. Mora postojati jedinstven pristup po pitanju migranata, azilanata i granica, a pitanje je šta Evropski parlament može da uradi sa nacionalnim parlamentima na Balkanskoj ruti. Mi moramo, po njegovoj ocjeni, bilateralno razmjenjivati informacije na ovu temu, upravljanje granicom i uskladiti svoje aktivnosti sa EU i primijeniti iste propise i iste standarde, zato što će ova migrantska kriza izazvati velike posledice narednih 10-15 godina.

Prvi dan Interparlamentarne konferencije završen je preporukama Evageline Karanoste, poslanice iz Parlamenta Grčke koja je rekla da svi moraju, uz sve poteškoće u svojim zemljama, primiti te ljude i pružiti im pomoć na putu do zemalja EU, a  Sesilija Vikstrom iz EP, da ovog  puta na pravi način treba formulisati propise koji će biti djelotvorni i efikasni, da se moraju vratiti na osnove i da treba uništiti zidove i izgraditi mostove, što je ujedno bila i poruka sa prvog dana Interparlamentarne konferencije u Evropskom parlamentu.

Drugog dana Interparlamentarne konferencije planirano je da Fabrice Leggeri, izvršni direktor FRONTEX-a  govori o migracionoj krizi EU i stanju na granicama EU sa zemljama proširenja.

Takodje, biće održane tri panel diskusije na teme: “Poboljšan nadzor izvršne vlasti i jačanje operativnih sposobnosti”, “Parlamenti kao forumi za stvaranje javnih politika koji okupljaju izvršnu vlast i civilno društvo” i “Jačanje interparlamentarne i regionalne saradnje nadležnih vlasti”.

Uvodna izlaganja u okviru ovih panela imaće: Manolis Kefalogiannis, Angel Dzhambazki, Ana Gomes, članovi Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, kao i po jedan poslanik iz parlamenata zemalja proširenja.