Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković je saopštio da Izvještaj o stanju u Istražnom zatvoru Podgorica predstavlja prvu opštu ocjenu Zaštitnika kao Nacionalnog preventivnog mehanizma. Podśetio je da je donošenjem novog Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Zaštitnik ustanovljen kao Nacionalni preventivni mehanizam (NPM), čime su njegova ovlašćenja proširena na prevenciju torture, tako da je ovlašćen da preduzima mjere za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. Takođe, Zaštitnik radi sagledavanja stanja u organima, organizacijama i ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode ili lica kojima je ograničeno kretanje i radi davanja stručnog mišljenja obrazuje savjetodavno tijelo, sastavljeno od stručnjaka iz oblasti penologije, psihijatrije, psihologije, defektologije, sudske medicine i drugih odgovarajućih oblasti. Zaokruživanjem zakonodavnog okvira i jačanjem administrativnih kapaciteta Institucije, stvoreni su preduslovi za rad i funkcionisanje Nacionalnog preventivnog mehanizma.

Govoreći o metodologiji rada, Zaštitnik je istakao da je u cilju sagledavanja stanja u Istražnom zatvoru Podgorica, kao Nacionalni preventivni mehanizam sačinio upitnike za pritvorena lica i Upravu zatvora kako bi prikupio neophodne podatke, a u neposrednom razgovoru sa pritvorenim licima, na osnovu unaprijed pripremljenih i sistematizovanih pitanja, evidentirani su svi pojedinačni odgovori i konstatovano je činjenično stanje.

Za Upravu Istražnog zatvora, službu obezbjeđenja i zdravstvenu službu koja funkcioniše na nivou ZIKS-a prilagođeni su posebno pripremljeni upitnici. Na početku je obavljen razgovor sa upravom ZIKS-a, a zatim sa upravom Istražnog zatvora, a nakon toga se pristupilo obilasku prostorija gdje su smještena ili mogu biti smještena pritvorena lica, prostorija za zajednički boravak pritvorenih lica i prostorija u kojima rade i borave službenici Zatvora.

U cilju sagledavanja poštovanja ljudskih prava pritvorenih lica smještenih u Istražnom zatvoru Podgorica, Nacionalni preventivni mehanizam je izvršio pregled smještajnih i drugih uslova, u periodu od 3 - 31. decembra 2012. godine. Posebna pažnja posvećena je pitanjima zdravstvene zaštite, vodi za piće, ishrani, higijeni, ventilaciji, osvjetljenju, kupatilima i toaletima, veličini i kapacitetu soba i samica, režimu aktivnosti van prostorija za boravak i disciplinskom postupku.

Zaštitnik je ocijenio da nedostatak prostora i prenaseljenost u Zatvoru predstavljaju ključni problem koji je potrebno riješiti. Takođe, zabrinutost izazivaju neadekvatna opremljenost kupatila, nedostatak tuševa i loša higijena, loše stanje toaleta u većem dijelu soba i samica, vlaga u većem dijelu prostorija za spavanje i hodnicima, neadekvatno i dotrajalo grijanje, dotrajali dušeci i jastuci, kao i u jednom dijelu, dotrajali metalni kreveti. Budući da je Istražni zatvor Podgorica smješten u klimatskom području poznatom po velikoj vlažnosti i ekstremno visokim temperaturama, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković je istakao da je, kao Nacionalni preventivni mehanizam, na osnovu ocjene stanja, a u cilju unapređenja postojećeg stanja u Istražnom zatvoru Podgorica, uputio oko trideset Preporuka nadležnom Ministarstvu pravde i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.

Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Miljan Perović je saopštio da je pored Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore koji je kao Nacionalni preventivni mehanizam vršio monitoring nad radom ZIKS-a, monitoring sprovodio i Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) svojom pośetom u februaru ove godine, kao i nevladin sektor. Ukazano je na određene nedostatke u zatvorskom sistemu radi čijeg rješavanja se u kontinutitetu preduzimaju brojne aktivnosti.

Naglasio je da Uprava ZIKS-a u saradnji sa Direkcijom za javne radove vrši adaptaciju stare zatvorske kuhinje, tako da će do kraja godine biti osposobljena nova kuhinja. Takođe, saopštio je da je nabavljen značajan broj jastuka, dušeka i posteljine čime je poboljšano stanje u ovoj oblasti. Istakao je da posebno ohrabruje činjenica da su pritvorenici u razgovoru sa predstavnicima institucije Zaštitnika naglasili da je odnos službenika prema njima korektan i profesionalan, na osnovu čega se zaključuje da u Istražnom zatvoru Podgorica nema slučajeva zlostavljanja i mučenja, što potvrđuje i podatak da Institucija Zaštitnika nije primila nijednu pojedinačnu pritužbu po ovom osnovu..

Poslanik dr Srđa Popović smatra da stanje u Istražnom zatvoru Podgorica nije loše. Mišljenja je da bi veću pažnju trebalo posvetiti drugim kategorijama stanovništva, prvenstveno đeci i omladini, na način što će se veća finansijska sredstva izdvajati za izgradnju vrtića i škola. Istakao je da pritvorena i osuđena lica treba uposliti kako bi bili korisni članovi društva.

Poslanik mr Dritan Abazović, izražavajući uvjerenje da je Uprava ZIKS-a napravila napredak u poboljšanju uslova u prostorijama ZIKS-a, saopštio je određene probleme na čijem poboljšanju treba raditi u narednom periodu, a odnose se na higijensko dopremanje hljeba, obezbjeđivanje adekvatne ventilacije sanitarnih prostorija, obezbjeđivanje adekvatnih higijenskih uslova za zdrav život u svim sobama i samicama, stvaranje funkcionalnog i adekvatnog sezonskog grijanja soba i samica. Mišljenja je da će se time obezbijediti neophodni humani uslovi za lica lišena slobode, jer država treba jednako da brine o svim kategorijama društva.

Poslanik Kemal Zoronjić je pohvalio Izvještaj Zaštitnika, ali je ocijenio da su određeni podaci zabrinjavajući, navodeći da nijesu obezbijeđeni uslovi za pranje veša, ne postoje posebne prostorije za ispovijedanje vjere i da ishrana nije u potpunosti prilagođena za pripadnike islamske vjeroispovijesti, s obzirom na to da se određeni broj lica na to žalio, a značajan broj njih koristi hranu koju im dostavljaju od kuće. Pohvalno je da nema nijedan prijavljen slučaj zlostavljanja.

Zamjenica predśednika Odbora, dr Ljiljana Đurašković je uputila pohvale Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na iscrpnom i detaljnom Izvještaju. Mišljenja je da pritvorenim licima treba obezbijediti elementarne (humane) uslove, a da nedostatak prostora i prenaseljenost u zatvorima treba rješavati. Naglasila je da najprije treba obezbijediti potrebne količine posteljine, dušeka, jastuka, obezbijediti smještajne uslove za pritvorenike sa invaliditetom, obezbijediti adekvatno vještačko osvjetljenje u sobama koje omogućava pritvorenicima da čitaju, a u sanitarnim prostorijama obezbijediti adekvatnu ventilaciju. Takođe, u svim sobama i samicama treba obezbijediti adekvatne higijenske uslove za zdrav život i obezbijediti adekvatne uslove za povjerljiv razgovor sa advokatom. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, neophodno je uvesti dnevnu evidenciju medicinske terapije i obezbijediti potreban broj izvršilaca shodno utvrđenoj sistematizaciji u zdravstvenoj službi.

Direktor ZIKS-a Miljan Perović je saopštio da od početka aprila ove godine u svim prostorijama postoji centralno grijanje i vještačko osvjetljenje, a ventilacija je obezbijeđena u prostorijama gdje je bilo tehnički izvodljivo, dok su u ostalim prostorijama postavljeni prozori. Saopštio je da su nabavljena kolica za higijensko dopremanje hljeba. S obzirom da su dva pritvorenika u invalidskim kolicima, za njih su obezbijeđena invalidska kolica, a dobar dio prostorija je prilagođen osobama sa invaliditetom. U planu je izgradnja ulazne i izlazne rampe prilagođene osobama sa invaliditetom. Podśetio je da u ZIKS-u trenutno boravi oko 1300 osuđenih i pritvorenih lica, a mišljenja je da značajan dio građana Crne Gore nema hranu takvog kvaliteta kakvu imaju zatvorenici. Zatvorenicima koji traže poseban režim ishrane na raspolaganju je devet dijeta, kao i ishrana prilagođena vjerskim uvjerenjima. Saopštio je da se vjerski život u zatvoru odvija i zatvorenici svih konfesija, na osnovu pisanog zahtjeva, ostvaruju pravo na vjerski život, što često i redovno koriste, s tim što još ne postoji posebna prostorija za te namjene.

Direktor ZIKS-a je pozvao Odbor za ljudska prava i slobode da pośeti ZIKS i uvjeri se u stanje u ovoj ustanovi, a predśednik Odbora za ljudska prava i slobode, dr Halil Duković je podśetio da je Odbor Planom aktivnosti za 2013. godinu utvrdio posjetu ZIKS-u i istakao da je i u prethodnom sazivu, Odbor bio u posjeti ZIKS-u.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je istakao da je država dosta uradila na unapređenju zaštite prava lica lišenih slobode. I pored toga postoji problem prenatrpanosti koji je moguće riješiti ili izgradnjom novih objekata ili razvijanjem alternativnih sankcija. Značajnom je ocijenio i najavljenu izgradnju zatvora za duge kazne i zatvorske bolnice. Zajedničkim aktivnostima svih nadležnih subjekata u narednom periodu se može mnogo uraditi na poboljšanju uslova u zatvorima, iako je djelovanje djelimično ograničeno nedostatkom finansijskih sredstava.

Odbor za ljudska prava i slobode jednoglasno je prihvatio Izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore kao Nacionalnog preventivnog mehanizma o stanju u Istražnom zatvoru Podgorica sa Zaključkom kojim je podržao Preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore upućene Ministarstvu pravde i ZIKS-u. Odbor je odlučio da Zaključak dostavi Kolegijumu predśednika Skupštine Crne Gore, Delegaciji Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, Ministarstvu pravde i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.

Govoreći o Izvještaju o zloupotrebi đece putem interneta, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za prava đeteta, Nevenka Stanković je saopštila da je Institucija Zaštitnika u okviru treće faze Projekta “Unaprjeđenje položaja đeteta u cilju zaštite od svih vidova eksploatacije”,koji sprovodi regionalna mreža Ombudsmana za đecu za jugoistočnu Evropu (CRONSEE), uz podršku Save the Childrena, sprovela istraživanje o zloupotrebi đece putem interneta.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za prava đeteta je naglasila da je cilj istraživanja bio da se prikaže poznavanje i prepoznavanje opasnosti i rizika koje savremene informacione tehnologije nose sa sobom, kao i načini zaštite đece od zloupotreba. Predstavila je istraživanje navodeći da je realizovano putem upitnika upućenih nadležnim subjektima i organizacijama, organizovanih fokus grupa sa profesionalcima i neposrednim intervjuima sa đecom. Informacije su prikupljene putem upitnika, upućenih svim institucijama i pojedincima koji imaju ulogu u sprječavanju i prevenciji zloupotrebe đece putem informacionih i komunikacionih tehnologija, uključujući i đecu, medije, profesionalce u obrazovnom i socijalnom sistemu, policiju, pravosuđe, savjete roditelja, predstavnike NVO-a, predstavnike interneta i telefonskih kompanija.

Podśetila je da zvanična statistika ukazuje da su đeca, uzrasta od deset do trinaest godina, žrtve zloupotrebe putem interneta, kao i da je svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak bio na neki način seksualno uznemiravan putem interneta. S obzirom da je internet sa svim svojim prednostima i manama sastavni dio života velikog dijela stanovništva, problemi sa kojima se suočavaju su veći i dalekosežniji.

Zamjenica Zaštitnika je saopštila da su sačinjeni tipski upitnici za sve relevantne subjekte koji se u okviru svojih djelatnosti i nadležnosti bave zaštitom đece i njihovih interesa i upućeni su nadležnim državnim organima koji se bave ovom problematikom.

Za potrebe istraživanja ,,Zloupotreba đece putem interneta” kao metod korišćene su fokus grupe koje su sprovedene sa đecom, starosne dobi od deset do trinaest godina i od četrnaest do osamnaest godina i sa roditeljima i profesionalcima. Ukupno je sprovedeno devetnaest fokus grupa. Pitanja i smjernice vođenja razgovora sa đecom su koncipirani tako da se od đece prikupe informacije, mišljenja i stavovi o tome koliko vremena provode na internetu, koje sadržaje koriste, kolika je njihova svijest o eksploataciji i zloupotrebi putem interneta, da li prepoznaju određena ponašanja kao zloupotrebu ili eksploataciju, kakva su njihova iskustva, koliko o ovom problemu razgovaraju sa roditeljima.

Sprovedeni su intervjui sa nevladinim organizacijama koje se u svom radu bave temom zaštite djece na internetu, a takođe je izvršena analiza o načinima korišćenja interneta i mogućim zloupotrebama đece.

Zamjenica Zaštitnika je istakla da je za potrebe ovog istraživanja izvršena pravna analiza relevantnih odredbi nacionalnog zakonodavstva i njihova usklađenost sa međunarodnim dokumentima u ovoj oblasti.

Naglasila je da je na osnovu analize rezultata koji su prikupljeni putem upitnika utvrđeno da je u Crnoj Gori u 2011. i 2012. godini registrovano ukupno četiri slučaja eksploatacije đece putem interneta, a da su u sva četiri slučaja žrtve, bile maloljetne osobe ženskog pola.

Ocijenjeno je da ni đeca, ni njihovi roditelji nijesu dovoljno informisani o načinima zloupotrebe putem interneta i ne postoje precizne i jasne procedure postupanja po prijavljenim slučajevima. Zbog toga je neophodno obezbijediti kontinuiranu edukaciju đece od najranijeg uzrasta o bezbjednim načinima korišćenja interneta i preduzeti radnje i mjere na sprovođenju kampanje u cilju podizanja svijesti stručne i šire javnosti o ovoj tematici.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za prava đeteta je saopštila da su na osnovu ocjene stanja, dali konkretne Preporuke nadležnim državnim organima koje se, između ostalog, odnose na iniciranje usaglašavanja Krivičnog zakonodavsta, u dijelu koji se odnosi na zaštitu đeteta od zloupotreba putem informacionih tehnologija sa međunarodnim obavezama i standardima međunarodnog prava. Takođe, preporučeno je da se formira jedinstvena i sistematična baza podataka o svim slučajevima zloupotrebe đece putem interneta i preduzmu mjere i radnje na uspostavljanju koordinirane saradnje između resornih organa u cilju utvrđivanja efikasnih politika i zajedničkog djelovanja na suzbijanju i sprječavanju različitih vrsta zloupotreba đece putem interneta.

Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović je saopštila da Ministarstvo prosvjete preduzima brojne aktivnosti na edukaciji đece i njihovih roditelja o bezbjednom korišćenju interneta. Navodeći da đeca u osnovnim i srednjim školama imaju časove Informatike, saopštila je da nastavno osoblje obučava djecu o svim prednostima, ali i nedostacima interneta, odnosno mogućim zloupotrebama putem interneta. Takođe, istakla je da je Ministarstvo prosvjete, u saradnii sa Ministarstvom za informaciono društvo i telekomunikacije, Telenorom i uz podršku NVO sektora, realizovalo projekte o bezbjednom korišćenju interneta. Pilot projektom je bilo obuhvaćeno pet škola i promovisano je deset ambasadora bezbjednog korišćenja interneta, dok je u toku ove godine angažovano 60 ambasadora bezbjednog korišćenja interneta i održano preko 200 radionica vršnjačke edukacije, a uključeno je bilo preko 4000 učenika. Naglasila je da Ministarstvo prosvjete u saradnji sa kompanijom Microsoft Montenegro realizuje aktivnosti na zaštiti računara u školama kako bi se obezbijedio sistem koji neće dozvoljavati đeci da preko školskih računara imaju pristup određenim sadržajima.

Poslanica dr Draginja Vuksanović, član Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE je saopštila da zabrinjava podatak o tome koliko đeca provode vremena na internetu i mišljenja je da bi roditelji puno više vremena trebali posveti đeci i kontrolisati na koji način njihova đeca koriste internet.

Predśednik Odbora je ocijenio da Izvještaj o zloupotrebi đece putem interneta prikazuje realno i objektivno stanje u ovoj oblasti. Pohvalio je sve aktivnosti koje je preduzimalo Ministarstvo prosvjete, navodeći da sa njima treba nastaviti i u narednom period. Saopštio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da preduzme radnje i mjere na uspostavljanju jedinstvene i sveobuhvatne baze podataka o slučajevima zloupotrebe đece putem interneta. Takođe, važnim je ocijenio uspostavljenje većeg povjerenja između đece i roditelja kako bi se razgovaralo o ovom problemu, kao i saradnju svih državnih institucija i nevladinog sektora u cilju prevazilaženja problema u ovoj oblasti.

Odbor za ljudska prava i slobode jednoglasno je prihvatio Izvještaj o zloupotrebi đece putem interneta sa Zaključkom kojim je podržao Preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore upućene nadležnim državnim organima koji treba da preduzmu aktivnosti u cilju stvaranja sigurnijeg virtuelnog okruženja u najboljem interesu đeteta. Odbor je odlučio da Zaključak dostavi Kolegijumu predśednika Skupštine Crne Gore, Delegaciji Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i nadležnim ministarstvima na koja se preporuke odnose: Ministarstvu pravde, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije i Ministarstvu prosvjete.