Velika povelja sloboda usvojena je 15. juna, 1215. godine i predstavlja engleski ustavni dokument kojim je ograničena moć engleskih kraljeva. Povelja je uticala na principe engleske ustavne slobode, ali je bila i model za ustave država širom svijeta.

Po pozivu, skupu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, predstavnici državnih organa i institucija, predstavnici NVO sektora, kao i članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.

Konferenciju je otvorila poslanica Snežana Jonica, zamjenica predeśdnika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koja je ujedno bila i moderator skupa. Tom prilikom, zahvalila se NVO Građanska alijansa na inicijativi za organizovanjem današnje konferencije.

Na skupu su govorili: Ranko Krivokapić, predśednik Skupštine Crne Gore, Desanka Lopičić, predśednica Ustavnog suda Crne Gore, Zoran Pažin, ministar pravde, Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, NJ.E. Ian Viting, Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori i Boris Raonić, predśednik NVO Građanska alijansa.  

Predśednik Skupštine Crne Gore,Ranko Krivokapić, u svom obraćanju, podśetio je na značaj koji Magna carta libertatum, i nakon osam vjekova od njenog donošenja, zauzima u savremenim ustavnim sistemima. Tim povodom, saopštio je da je u slovenskim jezicima smisao Ustava da „ustavi vlast“, spriječi svaku zloupotrebu i osigura da nijedan interes pojedinca ili vlasti ne bude iznad Ustava. Takođe je poručio da upravo vladavina prava obezbjeđuje stabilnost i sigurnost svakog građanina. Na kraju, naglasio je da samo puno poštovanje zakona i vladavine prava dovodi do održivog ekonomskog rasta i razvoja svake države.

Desanka Lopičić, predśednica Ustavnog suda Crne Gore, istakla je da je Magna carta libertatum pravno - politički dokument koji predstavlja temelj ustavnosti tj. pravni akt na kojem je izgrađena moderna pravna država. Pored toga, saopštila je da je navedenim aktom izvršena kodifikacija običajnog prava kao i da je zagarantovana pravda i sloboda za sve kategorije stanovništva. Kada je riječ o ulozi Ustavnog suda, Lopičić je ukazala da isti ispunjava nadležnosti predviđene Ustavom, naročito u pogledu utemeljivanja evropskih vrijednosti u domaći pravni poredak i težnje da se država zasniva i izgrađuje na principu vladavine prava.

Ministar pravde, Zoran Pažin, naglasio je da je Magna carta libertatum akt koji predstavlja evropski i svjetski svetionik slobode a ujedno i britanski doprinos kulturnoj mapi čovječanstva. Takođe je ukazao da vladavina prava proizilazi iz obaveze da se ograniči vlast naglašavajući da je pravna sigurnost osnovni atribut vladavine prava. Dalje je naglasio da taj proces ujedno prati i donošenje odgovarajućih propisa i da upravo Engleskoj pripada zahvalnost na putu ka savremenom konstitucionalizmu.   

Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, saopštio je da je Magna carta libertatum dokument koji garantuje tri ključne vrijednosti: život, slobodu i dostojanstvo, koje su univerzalne. Takođe je naglasio da se, u vršenju svoje nadležnosti, Ombudsman prvenstveno bavi zaštitom prava i sloboda svakog građanina, i da u tom dijelu primjenjuje pravne standarde.  

NJ.E. Ian Viting, Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, podśetio je na istorijski aspekat ovog dokumenta kojim je uveden princip jednakosti pred zakonom tj. stvoreni preduslovi da se svako pozove na odgovornost. Pored toga, saopštio je da Magna carta predstavlja kontrolni mehanizam i da zakoni gube smisao ukoliko se ne obezbijedi njihova puna primjena.

Boris Raonić, predśednik NVO Građanska alijansa, se na kraju osvrnuo na aspekte vladavine prava u savremenim pravnim sistemima, dodajući da Magna carta predstavlja kamen temeljac pravne države i da se posebna pažnja mora posvetiti razvoju kulture ljudskih prava a sve u cilju ekonomskog prosperiteta.           

Obilježavanjem ovog značajnog datuma Crna Gora se priključila globalnoj akciji proslave „Magna carta libertatum“.