Koje mjere Vlada planira da sprovede u cilju bolje zaštite prava potrošača?

Mislim da je opštepoznato da su kršenja prava potrošača učestala u našem društvu i da je to primjetno na šta ukazuje činjenica da kontrola u toj oblasti nije na potrebnom nivou. Sami potrošači imaju neka svoja udruženja, ali nivo ingerencije tih udruženja jeste prije svega savjetodavni i upozoravajući. Zato bih zamolio za odgovor informaciju na koji način Vlada namjerava, ili već to radi, i šta misli da treba unaprijediti u smislu zaštite prava potrošača u Crnoj Gori.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministre, imate riječ. Izvolite.

VLADIMIR KAVARIĆ:

Zahvaljujem uvaženom poslaniku Banoviću.

Odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Vlada Crne Gore kontinuirano radi na unapređivanju zaštite prava potrošača u Crnoj Gori kako u dijelu utvrđivanja legislative tako i u dijelu efikasne implementacije ove politike. U toku 2012. i 2013. godine aktivno je rađeno na izradi novog zakonodavnog okvira to jeste na izradi novog zakona o zaštiti potrošača, koji će od strane resornog ministarstva biti proslijeđen Vladi Crne Gore na razmatranje u aprilu ove godine i Predloga zakona o potrošačkim kreditima, koji se nalaze u skupštinskoj proceduri.

Takođe, u ovoj godini planirana je izrada predloga zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja. Predloženim zakonom o zaštiti potrošača vršiće se usklađivanje sa relevantnim izvorima prava Evropske unije i omogućiti efikasna zaštita potrošača na tržištu kroz uvođenja obaveza trgovcima, koje se odnose na adekvatno informisanje potrošača o robama i uslugama, isticanje cijena, izdavanje računa i davanje prava potrošačima na ulaganje prigovora.

Takođe, predloženim zakonom riješiće se problemi uočeni u praksi koji se odnose na prodajne pogodnosti, prava potrošača vezana za usluge od javnog interesa saobraznost robe ugovoru i garanciji, zatim na situacije u kojima mogu biti ugrožena prava potrošača prilikom zaključenja ili ispunjenja ugovora zaključenih na daljinu, ugovora o finansijskim uslugama zaključenim na daljinu i ugovora o turističkim uslugama.

S obzirom da se zakonom štite prava potrošača kao fizičkih lica, posebna pažnja usmjerena je na efikasna pravna sredstva koja se daju na raspolaganje potrošačima i organizacijama za zaštitu potrošača, kao i državnim organima nadležnim za nadzor nad sprovođenjem ovoga zakona, naročito kroz mogućnost podnošenja kolektivnih tužbi i vansudskog rješavanja sporova. Takođe želimo da naglasimo da je predlogom ovoga zakona predviđena stroža kaznena politika u odnosu na postojeći zakon, tako da će se kazne za prekršaje moći izricati u iznosu do 40.000,oo eura.

Zakonom o potrošačkim kreditima će se prvi put urediti specifičnosti u odnosu između potrošača kao fizičkog lica kao i kreditora. Predlogom zakona o potrošačkim kreditima uređuju se ugovori o kreditu u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač, informacije i prava vezana za ove ugovore, pristup kreditnom registru, kao i nadzor nad sprovođenjem zakona. Radi zaštite od nepoštenog ili zavaravajućeg oglašavanja, propisane su informacije koje mora sadržati oglašavanje koje se odnosi na ugovore o potrošačkom kreditu. S tim u vezi predlog zakona propisuje određene standardne informacije koje se pružaju potrošačima u cilju omogućavanja oporezivanja različitih ponuda.

Značajno se pojačava informisanost potrošača u samoj pregovaračkoj fazi, propisivanjem informacija koje ponuđaču moraju biti stavljene na uvid prije zaključivanja ugovora, kao i kroz definisanje same forme i obavezne sadržine kreditnog ugovora. Osim u dalji razvoj zakonodavnog okvira, Vlada usmjerava značajne napore i u implementaciju ove politike kroz usvajanje nacionalnih programa zaštite potrošača. Do sada su usvojena tri programa od kojih su se prva dva odnosila na periode 2008-2010, 2010-2012, a trenutno važeći program pokriva period od tri godine, 2012-2015. U pravcu poboljšanja informisanja svih učesnika u politici zaštite potrošača, predstavnici NVO za zaštitu potrošača uključeni su u obuke i radionice koje se organizuju u okviru IPA projekta Zaštita potrošača i tržišni nadzor. Takođe, NVO Cezap je ostvario saradnju sa bugarskim nacionalnim udruženjem aktivnih potrošača i aplicirao za projekat Evropski potrošački most koji je odobren od strane Evropske komisije. U okviru ovog projekta planirane su aktivnosti koje će omogućiti potrošačima da na što efikasniji i lakši način budu upoznati sa svojim pravima, kao i mehanizmima koji su im dostupni u ostvarivanju istih.

Na kraju naglašavamo da se ulažu ogromni napori u pravcu zaštite potrošača koji se ostvaruju kroz inspekcijski nadzor, tako da je samo od strane tržišne inspekcije u oblasti zaštite potrošača u prethodnoj godini izvršeno 7.446 kontrola u kojima je utvrđeno 5.164 nepravilnosti, izrečeno 3.319 prekršajnih naloga u iznosu od 735.000 eura. Takođe je u ovom periodu privrednim subjektima kroz mjeru ukazivanja naloženo povlačenje robe iz prometa i trajno zabranjen promet za 9068 komada robe, dok je do usklađivanja proizvoda sa zahtjevom bezbjednosti privremeno zabranjen promet za 2780 komada.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala.

Kolega Banoviću, izvolite.

BORISLAV BANOVIĆ:

Zahvaljujem se ministru na iscrpnom odgovoru.

Da li je ovim novim zakonom koji pravite predviđeno da se, pored nevladinih organizacija za koje ste rekli da su se uključile u izradu zakona i evropske projekte na podizanju nivoa kvaliteta zaštite, unutar državne uprave, unutar Vlade i resornih ministarstava predvidi neka kancelarija, neko tijelo, neki referat koji će ipak biti kao prvi na usluzi građanima prilikom potrebe da ih neko posavjetuje, da im ukaže kojim putem da zaštite svoja prava. Nije baš lako doći do same nevladine organizacije a i njihov autoritet, moramo priznati, u ovoj fazi kod nas nije toliki da građani uvijek očekuju od njih pomoć u tom smislu.

Drago mi je što smo dobili informaciju da je ono što se prvenstveno očekuje od državne uprave ovaj inspekcijski dio, po meni najvažniji u izgradnji te svijesti prodavaca usluga i roba, da ih natjera da ta roba bude skladna deklarisanoj cijeni i kvalitetu. Imamo čestih slučajeva kod goriva, benzina, nafte i kod drugih proizvoda i to ostaje prilično dugo kao problem. Ove cifre su značajne iz dva razloga. Pokazuju da je zaista mnogo problema, a drugo, ako je to stvarno tako efikasno, pokazuje da se dobro radilo u inspekcijskim službama, dakle 5.164, ako sam dobro zapisao ispisanih i preko 700.000 naplaćenih ili zaprijećenih kazni.

Dakle, poenta je zaista na ovome i da je dobro da inspekcije rade što ažurnije i da rade što kvalitetnije i da se zaštite potrošači, to jeste da se zaštiti vrijednost koju oni daju za robe i usluga. U tom smislu nastavićemo ovaj dijalog u narednom periodu. Mene je i ranije interesovalo, posebno u ovoj oblasti goriva i mislim da je tu nešto napravljeno, ali ne dovoljno da se kvalitet i kontrola standarda goriva popravi i da se dovede na nivo koji je nužan. Kada bi se izvela računica i kada bi se uporedile te analize, kada bi se došlo do toga da je tu zaista ... u odnosu na druge zemlje i kada bi se to pretvorilo u euro, vidjelo bi se koje je to uzimanje novca od građana i onih koji voze automobile, bilo privatne ili poslovne. Zaista su razlike ogromne i nužno je tu da napravimo dalji iskorak.