Teme koje su na dnevnom redu Konferencije posvećene su pitanjima osnovnih ustavnih prava i sloboda, demokratije, suvereniteta i bezbjednosti u Evropi, kao i uspostavljanja demokratskog balansa izmedju vlasti i opozicije.

Predśednik Krivokapić se učesnicima Konferencije obratio na temu “Temeljna ustavna prava i slobode – učešće i povjerenje javnosti kao preduslov za demokratiju” i ovim povodom naglasio da je građanski koncept ustrojstva države u čijem središtu je građanin kao nosilac suverenosti, jedno od fundamentalnih obilježja svih modernih Ustava.

On je kazao da demokratija, da bi bila potpuna, sem prostog zbira prava i sloboda, mora da garantuje adekvatne procedure koje će da obezbijede punu transparentnost i participativnost u obavljanju javnih poslova.U tom smislu je naglasio da je upravo to ona linija nadogradnje reprezentativne demokratije sa participativnom demokratijom, čiji je fundamentlani iskaz otvoreno društvo.

„Otvoreno društvo podrazumjeva razvoj institucija uz visoki stepen participativnosti i produktivno angažovanje  građanina, kao nosioca suvereniteta u savremenim društvima. Razvoj institucije suverenog građanina postao je osnova naše civilizacije, dok je partnerstvo demokratski izabrane vlasti, nevladinih organizacija, medija i građana temeljni postulat otvorenog društva” naveo je Krivokapić. 

On je na kraju istakao, da je otvorenost vlasti krucijalna za opšte zdravlje demokratije i da je važna neposredno za ljudska prava svakog pojedinca i građanina, ali  isto tako  i za privredni razvoj jedne zemlje.

Predśednik Krivokapić je tokom Konferencije imao bilateralne susrete sa predśednicima parlamenata Slovačke Pavelom  Paškom, Austrije Doris Bures, Izraela Juli Joel Edelstajnom, Srbije Majom Gojković, Gruzije Davidom Usupašvilijem, Grčke Evangelosom Meimarakisomi, Doma lordova Velike Britanije baronesom de Souzom. Na ovim sastancima razgovarano je o bilateralnoj saradnji i u tom smislu je predśednik Krivokapić posebno potencirao parlamentarnu saradnju, imajući u vidu sve prisutniji trend jačanja uloge parlamenata.

On je naglasio, da je uporedo sa tim trendom, potrebno iskoristiti dobre parlamentarne kontakte, kako bi se pomoglo unaprjeđenju međudržavne saradnje i pomoglo rješavanju eventualnih otvorenih pitanja.

On je upoznao sagovornike sa prioritetima Crne Gore u procesima EU i NATO integracija, koji bi tokom 2015. godine trebali da imaju i svoje konkretne iskaze I rezultate, kako bi Crna Gora obezbijedila dalji progres i opravdala ulogu regionalnog lidera na putu integracija.