Sastanak utvrđen Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za  2014. godinu održan je u cilju razmatranja nastavka saradnje Odbora i NVO „Naša inicijativa“ na planu promocije i zaštite prava djeteta, sa posebnim fokusom na poboljšanje položaja djece sa teškoćama u razvoju.

Predśednik Odbora dr Halil Duković, naglašavajući da djeca sa teškoćama u razvoju predstavljaju najranjiviju grupu, istakao je da Odbor za ljudska prava i slobode u kontinuitetu značajnu pažnju i brojne aktivnosti posvećuje poboljšanju njihovog položaja u društvu. Saopštio je da su značajne aktivnosti realizovane kroz saradnju sa NVO „Naša inicijativa“, uspostavljenu 2010. godine i saradnju sa nadležnim ministarstvima Vlade Crne Gore i naglasio da Odbor shvata težak položaj djece sa teškoćama u razvoju i njihovih roditelja i izražava spremnost da se ovim pitanjima bavi i u narednom periodu. Istakao je da će Odbor tokom  2014. godine, shodno Planu aktivnosti, razmotriti Informaciju o utrošku sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, a takođe će, u dijelu zakonodavne aktivnosti, razmatrati Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom koji priprema Vlada Crne Gore. Značajnim je ocijenio i Akcioni plan prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu kojim je definisano 13 prioritetnih objekata koje je potrebno prilagoditi, odnosno na kojima je potrebno izvršiti uklanjanje arhitektonskih barijera u cilju stvaranja pristupačnog okruženja za sve, među kojima je i Skupština Crne Gore.

Milisav Korać, izvršni direktor NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa”, je zahvalio na organizovanju sastanka i spremnosti Odbora za nastavak dosadašnje uspješne saradnje sa organizacijom koju predstavlja. Iako Odbor za ljudska prava i slobode nije matični odbor za problematiku djece sa teškoćama u razvoju, Milisav Korać je zahvalio Odboru na svim realizovanim aktivnostima posvećenim djeci. Činjenica je da postoje brojni problemi sa kojima se suočavaju djeca i omladina sa teškoćama u razvoju, ali je izrazio očekivanje da će se uz napore svih društvenih subjekata, u mjeri mogućeg i realnog, oni postepeno rješavati. Istakao je da bi bili veoma zadovoljni ukoliko bi se saradnja sa Odborom ojačala i produbila na način što bi Odbor konkretno podržao određene njihove predloge i inicijative. Istakao je da imaju dobru saradnju i sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Ministarstvom finansija i izrazio nadu da će zajedničkim djelovanjem, svako u skladu sa svojom nadležnošću, doprinijeti poboljšanju položaja djece sa teškoćama u razvoju.

Izvršni direktor NVO “Naša inicijativa” je ukazao na ključne oblasti i probleme  sa kojima se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju, a to su: oblast socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i vaspitno-obrazovna oblast. Jedan  od problema na koje ukazuju već duži vremenski period je nepostojanje stomatoloških ordinacija prilagođenih djeci sa posebnim potrebama i Milisav Korać je saopštio da su Ministarstvu zdravlja podnijeli prijedlog da se formiraju tri ordinacije na nivou Crne Gore,  ali da problem i dalje postoji, zbog čega su roditelji primorani da svoju djecu vode na liječenje u Beograd. Takođe, ukazao je i na probleme u vezi sa rehabilitacijom djece sa teškoćama u razvoju u Centru za rehabilitaciju u Igalu.

Milisav Korać je saopštio da postoji namjera i želja pojedinaca da pomognu djeci sa teškoćama u razvoju, kao posebno osjetljivoj kategoriji stanovništva, ali bi uz malo veće napore i konkretne aktivnosti svih nadležnih državnih organa i njihovu međusobnu saradnju, bilo moguće postići mnogo više. Naglasio je da su sredstva koja se uplaćuju u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom namjenska sredstva i treba ih u tu svrhu i koristiti, ali zabrinjavajući je podatak koliko sredstava je uplaćeno Fondu, a koliko je od toga namjenski utrošeno. Iako je usvojen Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojim su predviđene nove usluge podrške djeci sa teškoćama u razvoju, po ocjeni izvršnog direktora NVO „Naša inicijativa“ isti nije naročito promijenio položaj osoba sa invaliditetom. Mišljenja je da licima sa najtežim smetnjama u razvoju treba obezbijediti veću finansijsku podršku, jer su dosadašnji iznosi bili mali za njihove realne potrebe.  Smatra da bi trebalo omogućiti da majke djece sa teškoćama u razvoju, makar one koje imaju djecu sa najtežim smetnjama u razvoju, a koje nijesu u radnom odnosu, dobijaju određenu mjesečnu naknadu, jer takva rješenja postoje u  nekim razvijenim državama. Osnivanje dnevnih centara u brojnim gradovima u Crnoj Gori smatra dobrim rješenjem, ali je ukazao i na problem koji nastaje s obzirom da odrasla djeca i omladina ne mogu da borave u tim ustanovama.

Danijela Prelević je upoznala predstavnike Odbora sa problemima sa kojima se susrijeću djeca sa intelektualnim smetnjama, jer po završetku osposobljavanja u resursnim centrima, većina njih nije u mogućnosti da pronađe posao, zbog čega se vraćaju kućama i ostaju izolovani od ostatka društva. Roditelji te djece su takođe u veoma teškom položaju, jer najčešće samo jedno od njih radi. Putem udruženja pokušavaju obezbijediti određeni posao za omladinu sa teškoćama u razvoju, ali se i u tom postupku suočavaju sa brojnim problemima i preprekama koje se odnose na dobijanje neophodnih dozvola za obavljanje zanatskih djelatnosti. Ukazala je i na neravnomjerno raspoređivanje asistenata koji se dodjeljuju organizacijama i udruženjima koja se bave zaštitom prava djece sa teškoćama u razvoju.

Vezira Ćosović je upoznala učesnike sastanka sa problemima sa kojima se suočavaju roditelji djece sa smetnjama u razvoju u Rožajama. Saopštila je da u Rožajama ne postoji dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, već se usluge ovoj djeci pružaju u lokalnom udruženju i istakla da se suočavaju sa brojnim problemima. Mišljenja je da servis podrške asistent u nastavi treba dodatno afirmisati. Takođe je ukazala i na probleme sa kojima su suočavaju u angažovanju  i plaćanju asistenata u njihovom Udruženju u Rožajama, prouzrokovane izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija.

Zamjenica predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Ljiljana Đurašković je istakla da svi  poslanici treba da se bore za poboljšanje položaja djece sa teškoćama u razvoju i obećala da će, u mjeri mogućeg, nastojati da doprinese usvajanju što kvalitetnijih zakonskih rješenja kojima će se definisati prava djece sa teškoćama u razvoju.  Odgovarajući na pitanja predstavnika NVO „Naša inicijativa“ u vezi sa stomatološkom zaštitom saopštila je da je razgovarala sa direktorom Poliklinike za stomatologiju i da joj je saopšteno da za sada ne postoje tehnički uslovi za popravku zuba djeci sa smetnjama u razvoju pod opštom anestezijom, ali je moguće vršiti vađenje, s tim što je potreban uput izabranog ljekara pedijatra ili izabranog stomatologa, uz naznaku da je zbog osnovne bolesti djeteta intervenciju potrebno uraditi u opštoj anesteziji. Mišljenja je da bi trebalo stvarati kadar i uslove za obavljenje takvih aktivnosti na Fakultetu za stomatologiju u Podgorici, jer usluge ove vrste može da pruži samo multidisciplinarni tim ljekara i medicinskog osoblja.

Predśednik Odbora je saopštio da je stomatološka zaštita izmještena iz primarne zdravstvene zaštite, a stomatolozi koji rade privatno zbog nepostojanja materijalnog interesa nijesu posebno zainteresovani da pružaju stomatološku zaštitu pacijantima visokog rizika. Mišljenja je da problem treba rješavati sistemski, uz učešće svih relevantnih subjekata.  

Mirjana Đurić, savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja je podśetila da je u junu 2013. godine stupio na snagu novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti nakon čega je uslijedilo usvajanje više pravilnika iz ove oblasti. Uspostavljena je nacionalna baza podataka o dječjoj zaštiti u Crnoj Gori, sa ciljem da obezbijedi pouzdane podatke o situaciji djece i njihovim potrebama, kao i mjerama zaštite i servisima koji im se pružaju od strane centara za socijalni rad. Saopštila je da su u radnim grupama za izradu predloga zakona i podzakonskih akata i predstavnici nevladinog sektora koji imaju mogućnost da saopšte njihove predloge i sugestije. Pozvala je predstavnike NVO „Naša inicijativa“ i ostale roditelje djece sa smetnjama u razvoju da  žalbe na rad socijalne i ljekarske komisije dostave Ministarstvu rada i socijalnog staranja koje će razmotriti svaki konkretan slučaj. Takođe, istakla je da je u toku izrada pravilnika o socijalnim i medicinskim indikacijama, kao i pravilnika o pružanju usluga socijalne zaštite u javnim ustanovama na lokalnom nivou. Istakla je da će tokom godine usvajanjem pravilnika biti definisani i minimalni standardi za pružanje usluga socijalne zaštite, tako da će određene usluge biti pružane samo onima koji zadovolje propisane standarde, a veza sa korisnikom usluga biće centar za socijalni rad.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja je saopštila da su u 2013. godini otvoreni dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju u Beranama i Cetinju, a potpisani su memorandumi o saradnji za izgradnju ovih objekata u još četiri opštine. Kako djeca, odnosno omladina, nakon navršenih 18, 21 ili 27 godina moraju da napušte dnevne centre, biće potrebno razviti nove usluge za tu populaciju, na čemu se radi. U vezi sa stomatološkom zaštitom istakla je da je Akcionim planom Vlade za implementaciju Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom u toku ove godine planirano preduzimanje aktivnosti na poboljšanju stanja u ovoj oblasti. Govoreći o Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, istakla je da je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, propisano da se sredstva iz Fonda mogu koristiti isključivo za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Saopštila je da Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije bilo saglasno sa predlogom da se roditeljima djece sa teškim smetnjama u razvoju obezbijedi određena nadoknada, jer smatraju da taj pristup nije inkluzivan i doprinijelo bi se još većem zatvaranju porodica koje imaju djecu sa teškoćama u razvoju. 

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je ocijenio da poslanici moraju biti lobisti za građane, posebno za djecu sa teškoćama u razvoju, shodno funkciji koju imaju. Istakao je da poslanici uvijek podržavaju sve zakonske predloge koji su realno ostvarivi, ali da treba utvrditi prioritete prilikom rješavanja problema. Veoma je važno da osobe sa invaliditetom budu prihvaćene od strane ostalih članova društva, a potrebe i probleme djece sa teškoćama u razvoju nekada i sami roditelji teško mogu razumjeti. Izrazio je nadu da će zajedničkim radom, uvažavajući probleme sa kojima se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju, kao najugroženija kategorija našeg društva, doprinijeti poboljšanju njihovog položaja. Istakao je da bi osobe sa invaliditetom trebalo zapošljavati, samim tim ih integrisati u društvo, kao korisne članove zajednice, a ne uplaćivati sredstva Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, jer se tako problemi ne rješavaju. Takođe, mišljenja je da nevladine organizacije treba da budu bolje osposobljene za izradu projekata kojima će aplicirati za sredstva za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Ukupna ekonomska situacija je loša, što utiče na rješavanje problema lica sa invaliditetom. Takođe, istakao je da se budžetom moraju precizno planirati i utvrditi svi prihodi i rashodi države, pa i to treba imati u vidu kada se govori o finansijskim sredstvima za određene projekte i namjene.

Učesnici sastanka su bili jedinstveni u ocjeni da djeca sa teškoćama u razvoju predstavljaju najranjiviju kategoriju stanovništva zbog čega im treba posvetiti posebnu pažnju i ulagati konstantne napore na poboljšanju njihovog položaja u društvu.

Zaključeno je da će Odbor za ljudska prava i slobode i u narednom periodu, u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnošću, utvrđenom Poslovnikom Skupštine, kroz saradnju sa Savezom „Naša inicijativa“ i nadležnim ministarstvima nastojati da doprinese poboljšanju položaja djece sa teškoćama u razvoju.