Preskoči na sadržaj Preskoči na podmeni Naslovna strana Aktuelnosti Mapa sajta Śednice skupštine Śednice radnih tijela Zakoni Kontakt Online streaming Ustav Crne Gore Akcioni plan Poslovnik Skupštine Plan zakonodavnog rada Mjesečni bilten Građani Međunarodna saradnja
Skupština Crne Gore
ponedjeljak, 02. jun 2014. 16:00

Održana 31. śednice Odbora za ljudska prava i slobode

Odbor razmotrio Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i Izvještaj o stanju u oblasti pristupa informacijama u Crnoj Gori

Odbor za ljudska prava i slobode na danas održanoj śednici, razmotrio je Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka u Crnoj Gori za 2013. godinu i Izvještaj o stanju u oblasti pristupa informacijama u Crnoj Gori za 2013. godinu, koje je Skupštini Crne Gore podnijela Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Ovlašćeni predstavnici predlagača- Šefko Crnovršanin, predśednik Savjeta Agencije i Radenko Lacmanović i Aleksa Ivanović, članovi Savjeta, obrazložili su izvještaje.

U uvodnom obrazloženju Izvještaja o stanju zaštite ličnih podataka u Crnoj Gori za 2013. godinu, predstavnici Agencije su ocijenili da se u Crnoj Gori sve više poštuju norme i primjenjuju međunarodni standardi u oblasti zaštite ličnih podataka, dok su pojedinačni slučajevi koji se  odnose na kršenja ovog prava posljedica nedovoljnog poznavanja odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao i primjene pojedinih zakona koji su donešeni ranije, a još uvijek nijesu usaglašeni sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Apelovali su na nadležne državne organe da uključuju i kontaktiraju predstavnike Agencije prilikom izrade zakona i drugih propisa kojima se reguliše obrada ličnih podataka.

Nakon uvodnih napomena predstavnika predlagača, rasprave članova Odbora za ljudska prava i slobode, postavljenih pitanja i odgovora predstavnika predlagača, Odbor je ocijenio da su Crnoj Gori u 2013. godini učinjeni pozitivni pomaci u oblasti zaštite ličnih podataka, ali da i dalje postoje problemi, posebno u korišćenju video nadzora koji najčešće nije u skladu sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti. Takođe, istaknuto je da se lični podaci često obrađuju u većoj mjeri nego što je potrebno za postizanje svrhe i cilja za koji se uzimaju,  kao i da mediji objavljuju lične podatke u većem obimu nego što je dozvoljeno Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Naglašeno je da se matični broj građanina može koristiti samo u skladu sa zakonom, a ne podzakonskim aktima.

Konstatovano je da je zajedničko djelovanje svih subjekata preduslov da se svijest o značaju zaštite ličnih podataka podigne na viši nivo, a dodatno treba raditi i na edukaciji građana o njihovom pravu na zaštitu ličnih podataka.

Članovi Odbora su postavili pitanja koja su se odnosila na: upotrebu matičnih brojeva građana u različite svrhe, korišćenje video nadzora, objavljivanje podataka o javnim funkcionerima, objavljivanje sadržaja e-mail prepiske i komentara na društvenim mrežama u štampanim i elektronskim medijima. Interesovali su se i za zahtjeve za slobodan pristup informacijama i postupanje Agencije kao organa za rješavanje po žalbama u drugostepenom postupku, inicijative koje je Agencija uputila nadležnim državnim organima radi usaglašavanja odgovarajućih propisa sa propisima kojima je regulisana zaštita podataka o ličnosti i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kao i za rokove za postupanje po zahtjevu za slobodan pristup informacijama i rok za djelovanje Agencije kao drugostepenog organa.

Naglašavajući da se Izvještaj o stanju u oblasti pristupa informacijama podnosi Skupštini Crne Gore po prvi put, shodno obavezi ustanovljenoj Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, čija je primjena počela februara 2014. godine, član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović je istakao da se osnovne karakteristike, pa i kvaliteti  Zakona sastoje se u obavezi organa vlasti da sačini vodič za slobodan pristup informacijama, koji mora objaviti i redovno ažurirati. Takođe, poseban kvalitet je i obaveza organa vlasti da proaktivno objavljuje informacije koje pośeduje,  od interesa su javnosti da iste zna. Ništa manje nije bitna i obaveza prvostepenog organa da sprovede test štetnosti prilikom odlučivanja o zahtjevu. Na osnovu testa štetnosti se mora vidjeti koje su to činjenice koje su bile presudne da organ vlasti odbije zahtjev, odobri djelimičan pristup informaciji ili dozvoli pristup istoj u cjelosti. Istakao je da postojećim Zakonom Crna Gora spada među one države koje imaju najkraću listu informacija kojima se u potpunosti ili djelimično može ograničiti pristup.

Najveći broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama u 2013. godini podnosile su nevladine organizacije, što govori da građani još uvijek u nedovoljnoj mjeri koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama.

Saopštio je i da su primjetni  slučajevi da organi vlasti primjenjuju dvije krajnosti, daju informaciju u cjelosti ili zahtjev u potpunosti odbijaju i naglasio da Zakon predviđa mogućnost brisanja dijela informacije i to u slučajevima kada je to opravdano, uz obavezu naznačenja koji je dio ograničen i u kojem obimu. Naveo je da bi primjena ovog načina dostavljanja informacije u značajnom broju rezultirala usvajajućim rješenjima, a samim tim i nepodnošenjem žalbi. Istakao je da je Agencija, uprkos nedovoljnim kadrovskim kapacitetima u prethodnoj godini, sva 754 primljena predmeta u oblasti slobodnog pristupa informacijama riješila. Međutim, u prvih pet mjeseci ove godine broj predmeta veći je od hiljadu, pa će uz postojeći kadrovski kapacitet biti problematično njihovo rješavanje u Zakonom utvrđenom roku i očuvanje kvaliteta u radu. 

Odbor je, većinom glasova, podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka u Crnoj Gori za 2013. godinu, kao i Izvještaj o stanju u oblasti pristupa informacijama u Crnoj Gori za                  2013. godinu  i predložio Skupštini da ih prihvati.

Članovi Odbora su jednoglasno usvojili Izvještaj sa sastanka predśednika i zamjenice predśednika Odbora za ljudska prava i slobode sa ekspertom Evropske komisije za instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Klavsom Kinnerupa Hedeom, održanog 9. aprila             2014. godine i Izvještaj sa sastanka predśednika i zamjenice predśednika Odbora za ljudska prava i slobode sa ekspertom Evropske komisije za oblast ljudskih prava, Susetteom Piaom Shusterom, održanog 10. aprila 2014. godine, kao i zapisnike sa pet, prethodno održanih śednica Odbora.

U okviru tekućih pitanja, predśednik Odbora je, povodom danas dostavljenog predloga “NVO LGBT Forum Progres” za odlaganje 32. śednice Odbora za ljudska prava i slobode, predložio, uz saglasnost prisutnih članova Odbora, da se śednica na kojoj će biti razmatran Izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu, zbog konkretnih primjedbi od njihove strane na pomenuti Izvještaj,  odloži za ponedjeljak, 9. jun 2014. godine. Na śednicu Odbora u proširenom sastavu pozvana je i NVO “LGBT Forum Progres”.