Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je saopštio da je riječ o petom godišnjem Izvještaju Agencije o stanju zaštite ličnih podataka u Crnoj Gori, a drugom godišnjem Izvještaju o stanju u oblasti pristupa informacijama, ukazujući da je ove godine Agencija dostavila objedinjeni Izvještaj za dvije oblasti koje su joj u nadležnosti. Na śednicu u proširenom sastavu, pored predstavnika predlagača, pozvan je predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova jer je ovo Ministarstvo nadležno za Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predstavnik Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je pozvan zbog velikog broja pritužbi zbog povrede prava na slobodan pristup informacijama koje su podnesene Zaštitniku, prvenstveno od NVO „MANS“. Imajući u vidu da su i u 2014. godini najveći broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama podnosile nevladine organizacije, na śednicu su pozvani i predstavnici NVO „Građanska alijansa“ i „Centar za građansko obrazovanje“.

Ovlašćeni predstavnici predlagača- Muhamed Gjokaj, predśednik Savjeta Agencije i Radenko Lacmanović i Aleksa Ivanović, članovi Savjeta, obrazložili su Izvještaj.

Muhamed Gjokaj je saopštio da je pravo na slobodan pristup informacijama koje je garantovano Ustavom Crne Gore i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama veoma važno u obezbjeđivanju transparentnijeg rada i veće odgovornosti državnih organa.  Podśetio je da je nadležnost Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, između ostalog, da vrši nadzor nad zakonitošću upravnih akata kojima se rješava o zahtjevima za pristup informacijama i preduzima zakonom propisane mjere, kao i da vrši inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona u odnosu na sačinjavanje i ažuriranje vodiča za pristup informacijama, proaktivno objavljivanje informacija i dostavljanje akata i podataka za potrebe vođenja informacionog sistema pristupa informacijama.

Predstavio je statističke podatke o broju zahtjeva za slobodan pristup informacijama upućenih organima vlasti u 2014. godini, navodeći da je  ukupan broj pristiglih zahtjeva iznosio 4058, od čega je 2213 odobreno, 590 djelimično odobreno, a 37 zahtjeva je ustupljeno drugom organu. Upućeno je 206 obavještenja, odbijeno 1007 zahtjeva i pet odbačeno. Takođe, informisao je poslanike o razlozima zbog kojih su prvostepeni organi odbijali zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

U 2014. godini Agenciji su podnešene 1753 žalbe, od čega su 1332 usvojene i 24 djelimično usvojene. Šest žalbi je odbačeno iz razloga što su izjavljene neblagovremeno. 165 je odbijeno iz razloga što pravno lice nije obveznik zakona, pravilno su primijenjene zakonske odredbe, rješenjem je u potpunosti usvojen zahtjev ili je informacija objavljena na web sajtu organa. Naveo je da je 226 postupaka obustavljeno. Najveći broj žalbi podnijele su nevladine organizacije (1568), dok su fizička lica podnijela 162 žalbe, pravna lica 16, ustanove tri, političke partije dvije, a mediji i privredna društva po jednu žalbu.

Predśednik Savjeta Agencije je naglasio da u izvještajnom periodu nije podnešena nijedna prekršajna prijava, jer u sedam inspekcijskih nadzora, poslije zapisnički ukazanih nedostataka i otklanjanja istih od strane subjekata nadzora, nijesu utvrđene povrede člana 12 Zakona o slobodnom pristupu informacijama u pogledu proaktivnog pristupa informacijama.

Govoreći o dijelu Izvještaja koji se odnosi na zaštitu ličnih podataka, Muhamed Gjokaj je saopštio da je u 2014. godini izvršeno 122 nadzora i sedam provjera postupanja. Kada je riječ o strukturi nadzora, saopštio je da je kod privrednih društava, finansijskih organizacija, banaka, osiguravajućih društava izvršeno 55 nadzora, što čini 45%, dok je u okviru privatnih zdravstvenih ustanova izvršeno 42 nadzora, što predstavlja 34% od ukupnog broja nadzora. U javnim ustanovama i javnim preduzećima izvršeno je 13 nadzora, stambenim zgradama pet, državnim ustanovama tri nadzora, a kod manjinskih savjeta i lokalnih samouprava po dva.

U 2014. godini, u okviru redovnog nadzora, akcenat je usmjeren na ustanove socijalne i dječije zaštite koje posjeduju zbirke iz posebne kategorije ličnih podataka, na zdravstvene ustanove s obzirom da se u njima obrađuju lični podaci iz posebne kategorije i privredna društva zbog upotrebe video nadzora.

Utvrđene su nepravilnosti kod nekih subjekata koji nijesu dostavili zbirke Agenciji. Uvidom u elektronsku evidenciju odnosno zbirku pacijenata prilikom kontrola privatnih zdravstvenih ustanova ustanovljeno je da se primjenjuju tehničke mjere shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, kao i upustva odnosno pravila unosa ličnih podataka pacijenata propisana od strane Fonda zdravstva. Kontrolom privrednih društava utvrđene su nepravilnosti u nedostavljanju evidencija-zbirki, nedonošenju Odluke o uvođenju video nadzora i postavljanju kamera u prostorijama suprotno članu 36 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Svim subjektima nadzora zapisnički je ukazano na utvrđene nepravilnosti i ostavljen im je rok od 7 do 15 dana da ih otklone, nakon čega su subjekti nadzora otklonili utvrđene nedostatke, obavještavajući o tome Agenciju.

Saopštio je da su u 2014. godini izvršena 32 vanredna nadzora, od čega 17 kod  privrednih društava, pet za stambene zgrade, četiri za javne ustanove/preduzeća, tri kod državnih organa, dva kod manjinskih savjeta i jedan kod lokalne samouprave. Agenciji je prethodne godine od strane 98 rukovalaca dostavljeno 196 evidencija zbirki ličnih podataka. U istom periodu, Agenciji je upućeno 18 zahtjeva za dobijanje saglasnosti za uspostavljanje zbirki ličnih podataka, 13 zahtjeva za dobijanje saglasnosti za iznošenje podataka i 41 zahtjev za davanje mišljenja.

Na kraju, zaključio je da je u 2014. godini, kroz nadzore i edukaciju, Agencija uspjela da podigne svijest o potrebi zaštite ličnih podataka, jer se sve veći broj obveznika i lica obraća Agenciji i traži mišljenja, saglasnosti, objašnjenja, a sve više je zahtjeva za zaštitu prava. Naglasio je da rukovaoci zbirki ličnih podataka u 100% slučajeva, prilikom ukazivanja na nepravilnosti, postupe po zapisnicima. Vidan napredak je ostvaren kod privrednih društava u oblasti hotelijerstva u dijelu nezadržavanja identifikacionih dokumenata, skeniranja ili fotokopiranja, kao i u pogledu postavljanja video nadzora.

Aleksa Ivanović, član Savjeta Agencije je uputio pohvale za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, odnosno izmjenu člana 257 Zakonika, u skladu sa inicijativom i preporukama Agencije, u cilju zaštite ličnih podataka u krivičnom postupku. Preporučio je da se analizira potreba izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama, posebno imajući u vidu presudu Evropskog suda pravde iz Luksemburga i primjenu Direktive 2006/24/EZ koja se odnosi na zaštitu ličnih podataka u ovoj oblasti. Ukazao je na važnost praćenja svih aktivnosti Evropske unije na planu zaštite ličnih podataka. U pogledu pravila za korišćenje video nadzora, uputio je na važnu presudu Evropskog suda pravde iz decembra 2014. godine. Ukazao je i na važnost uspostavljanja ravnoteže između prava na zaštitu ličnih podataka i prava na slobodan pristup informacijama, podsjećajući pritom na Presudu Evropskog suda pravde u slučaju “Gonzales protiv Googla.” Smatra da posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti posebne kategorije ličnih podataka, naročito zaštiti podataka o zdravstvenom stanju. Apelovao je na nadležne državne organe da uključuju i kontaktiraju predstavnike Agencije prilikom izrade zakona i drugih propisa kojima se reguliše obrada ličnih podataka.

Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je mišljenja da je praksa koju su primijenili prošle godine kada su Skupštini dostavili odvojene Izvještaje o stanju u oblasti zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama bolja, nego ovogodišnja kada su dostavili objedinjeni Izvještaj, jer stanje ne može biti jednako u obje oblasti. Podśetio je da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama ocijenjen veoma pozitivno, uz očekivanje da će se njegovom primjenom doprinijeti većoj transparentnosti državnih organa. Međutim, stanje u ovoj oblasti nije zadovoljavajuće, jer su u prošloj godini Agenciji podnešene 1753 žalbe na postupanje prvostepenih organa vlasti u oblasti slobodnog pristupa informacijama, od čega 1047 zbog ćutanja administracije. Istakao je da je praksa prvostepenih organa da ne odlučuju u zakonskom roku neprihvatljiva. Agencija se, kao drugostepeni organ suočava sa problemom, jer često prvostepeni organ rješenjem odobri slobodan pristup informaciji, a akt koji dostavi podnosiocu zahtjeva za slobodan pristup informacijama ne predstavlja informaciju koja je rješenjem odobrena. Iz tog razloga podnosioci zahtjeva za slobodan pristup informacijama podnose Agenciji žalbe, koja teško može poništavati rješenja kojima je odobren zahtjev za pristup informacijama i u takvim slučajevima rješenja šalje na izvršenje.

Lacmanović je saopštio da u  određenim situacijama, pojedini organi vlasti tvrde da nemaju informaciju i ne obrazlažu razloge neposjedovanja informacije, niti prosleđuju zahtjev za slobodan pristup informacijama nadležnom organu koju bi mogao posjedovati tu informaciju. Posebno je naglasio da su članom 40 Zakona o slobodnom pristupu informacijama definisana prava, a ne obaveze Savjeta Agencije, kao drugostepenog organa, po kojem Savjet, radi rješavanja po žalbi i vršenja nadzora nad zakonitošću upravnih akata po zahtjevima za pristup informacijama, ima pravo da zahtijeva da mu organ vlasti dostavi kompletnu informaciju ili dio informacije kojoj se traži pristup, kao i druge informacije i podatke koji su potrebni za odlučivanje. Takođe, Savjet ima pravo da zahtijeva da inspekcija koja je nadležna za kontrolu kancelarijskog poslovanja utvrdi da li organ vlasti posjeduje traženu informaciju. Saopštio je da u ogromnoj većini slučajeva od nadležne inspekcije za kontrolu kancelarijskog poslovanja dobijaju odgovore kojima ih “uče” kako da postupaju u konkretnom slučaju, što je njemu, kao članu Savjeta, neprihvatljivo. Naveo je da ih inspekcija nadležna za kontrolu kancelarijskog poslovanja upućuje da još jednom pošalju zahtjev da se prvostepeni organ izjasni o razlogu zbog kojeg nema traženu informaciju i da pitaju da li zaista ima tu informaciju. Ako je Agencija dobila rješenje kojim je odlučeno po zahtjevu i isti odbijen iz razloga što prvostepeni organ ne posjeduje traženu informaciju, smatra da ne mogu tražiti informaciju za koju se prvostepeni organ dva puta izjasnio da je ne posjeduje. Ocijenio je da bi stanje u oblasti slobodnog pristupa informacijama trebalo biti bolje, nego što je sada. Zaključio je da broj žalbi koje je Agencija usvojila na rješenja prvostepenih organa o slobodnom pristupu informacijama ukazuje da je Agencija snažno afirmisala pravo javnosti da zna.  

Na izjavu člana Savjeta Agencije Radenka Lacmanovića o načinu postupanja inspekcije za kontrolu kancelarijskog poslovanja po zahtjevima Savjeta Agencije Predśednik Savjeta Gjokaj je saopštio da su navedene probleme prevazišli, jer je uspostavljena saradnja Agencije i inspekcije, tako da inspekcija sada postupa po zahtjevima Agencije, čime je “začarani krug” nedostavljanja podataka i izbjegavanja obaveze od strane organa da dostave informacije, u značajnom dijelu riješen u 2015. godini i već su počeli sa podnošenjem prekršajnih prijava. Kao Predśednik Savjeta, izdvojio je mišljenje po pitanju postupanja nadležne inspekcije za kancelarijsko poslovanje, jer je njegov cilj da se sa organima nad kojima Agencija vrši nadzor i inspekcijom za kancelarijsko poslovanje razvije saradnja radi zajedničkog rješavanja svih problema.

Lacmanović je saopštio da je Savjetu Agencije i u 2015. godini dostavljen značajan broj dopisa od strane nadležne inspekcije kojima ih upućuju kako da postupaju, pri čemu inspekcija ne želi da vrši kontrolu kancelarijskog poslovanja. Radi pojašnjenja cijele situacije i neslaganja sa Predśednikom Savjeta po ovom pitanju, Radenko Lacmanović je najavio da će svim poslanicima i medijima dostaviti dopise koji su u 2015. godini Savjetu Agencije upućeni od inspekcije nadležne za kancelarijsko poslovanje. Podśetio je da su svim obveznicima koje imaju u informacionom sistemu Agencije uputili cirkularno pismo kojim im sugerišu da se uvijek detaljno izjasne o razlozima zbog kojih ne posjeduju traženu informaciju ukoliko zbog toga odbijaju zahtjev za slobodan pristup informacijama.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je podśetio da je Agencija u vršenju poslova iz svog djelokruga samostalna i nezavisna i ocijenio da bez obzira na različita mišljenja članova Savjeta o pojedinim pitanjima, Savjet treba da djeluje kao kolektivni organ i da formuliše određeni stav po konkretnim pitanjima.

Zora Čizmović, načelnik Odjeljenja za zaštitu podataka o ličnosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova, je saopštila da je ovo Ministarstvo resorno za zaštitu ličnih podataka, dok je slobodan pristup informacijama u nadležnosti Ministarstva kulture. Podśetila je da je bila član Radne grupe za izradu Nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama i mišljenja je da su Zakon o o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o slobodnom pristupu informacijama jako dobro urađeni. Navedeno je potvrđeno i na brojnim međunarodnim konferencijama, gdje se konstatuje da je Crna Gora u ovim oblastima dostigla zahtjevne standarde koji važe u državama Evropske unije. Sada u ovoj oblasti za crnogorske zakonodavce više nema nepoznanica, iako je neophodno pratiti nove standarde. Smatra da je Agencija realizovala mnogo, ali i da predstoje brojne  obaveze. Povodom različitih mišljenja članova Savjeta Agencije, podśetila je da bi po Zakonu Savjet trebalo da djeluje kao kolektivni organ. Različita tumačenja članova Savjeta o pojedinim pitanjima iz njihove nadležnosti mogla bi prouzrokovati nedoumice i zabune kod subjekata koji traže mišljenja Agencije.

Načelnik Odjeljenja za zaštitu podataka o ličnosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova je potvrdila da je nadležna inspekcija MUP-a tokom 2014. godine upućivala preporuke Savjetu Agencije da još jednom zahtijeva od organa vlasti da se izjasne da li posjeduju tražene informacije. U međuvremenu  podnešen je veliki broj prekršajnih prijava zbog nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama.Ocjenjuje da će se u 2015. godini riješiti problem nepoštovanja ovog Zakona.

Petar Ivezić, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da je u 2014. godini Zaštitnik imao u radu 88 pritužbi zbog povrede prava na slobodan pristup informacijama, od čega je 41 podnešena u 2014. godini, a 47 prenešeno iz 2013. godine. Nakon sprovedenog postupka u dva slučaja je utvrđeno da nema povrede prava, u 37 slučajeva povreda prava je otklonjena u toku ispitnog postupka, a u 44 slučaja dato je mišljenje sa preporukom, dok su u dva slučaja podnosioci upućeni na druga pravna sredstva. Naglasio je da je u posljednje dvije godine broj pritužbi koje su se odnosile na povredu ovog prava smanjen za 60 %. Pritužbe su se uglavnom odnosile na dugo trajanje upravnog postupka, nepostupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i neizvršavanje sudskih presuda.

Milan Radović, predstavnik NVO „Građanska alijansa“ je ocijenio da postoji određeni napredak u zakonskoj regulativi i djelovanju nadležnih institucija u ovim oblastima, ali je nedovoljno razvijena svijest građana o njihovim pravima. Istakao je redovnu i korektnu saradnju sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Ukazao je na slučajeve nepoštovanja preporuka Agencije. Naveo je primjer kršenja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane javnih izvršitelja i nakon preporuke Agencije, što ukazuje da je neophodno unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Istakao je da se u Evropskoj uniji ovoj temi posvećuje više značaja. Podśetio je na navode iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. godinu kojima se ukazuje na potrebu pronalaženja pravog balansa između prava na slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka o ličnosti. Apelovao je na poslanike da osim donošenja zakona, njihov akcenat bude na praćenju njihove primjene. Naveo je primjer iz prakse NVO „Građanska alijansa“, koja nije uspjela da dobije informaciju da li je tačan podatak da je jedan policijski službenik osuđen više puta pred istim sudom za zlostavljanje i torturu. Razlog tome je bio što je Vrhovni sud donio Načelni pravni stav za koji Građanska alijansa smatra da nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Član Savjeta Agencije, Radenko Lacmanović je istakao da je i za njega takav stav Vrhovnog suda neprihvatljiv, jer je članom 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama utvrđeno da se pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti ostvaruje na način i po postupku propisanim ovim Zakonom.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao članove Odbora da podrže Izvještaj o stanju u oblasti zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2014. godinu. Konstatovao je da je Crna Gora napredovala u ovim oblastima. Smatra da je Agencija ostvarila značajne rezultate uprkos nedovoljnim administrativnim kapacitetima. Intencija je da građani u većem stepenu podnose zahtjeve za slobodan pristup informacijama zbog čega ocjenjuje da je u narednom periodu neophodno više pažnje posvetiti edukaciji građana o važnosti prava na slobodan pristup informacijama i zaštitu podataka o ličnosti. Imajući u vidu zabrinjavajuće veliki broj slučajeva ćutanja administracije, ohrabruje informacija da će se pokretati prekršajni postupci za kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Predśednik je mišljenja da stav Agencije mora biti nepristrasan, u skladu sa zakonima u ovim oblastima koji su kvalitetni i u skladu sa evropskim standardima. Nove okolnosti mogu usloviti potrebu za njihovom izmjenom, a poslanici izražavaju spremnost za poboljšanje normi zakona ukoliko se ocijeni potrebnim. Mišljenja je da je teško zaštititi lične podatke od eventualnih zloupotreba, pogotovo u zdravstvenom sistemu. Predśednik Odbora je takođe zaključio da je neophodno težiti uspostavljanju balansa između prava na slobodan pristup informacijama i prava na zaštitu ličnih podataka, jer javnost ima pravo da zna, ali i svako ima pravo na zaštitu svoje privatnosti.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova, podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2014. godinu, a Skupštini će, u vezi sa tim predložiti jedan broj zaključaka.

Članovi Odbora su jednoglasno usvojiliInformaciju o učešću predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića i zamjenice predśednika Odbora dr Ljiljane Đurašković na Panel diskusiji na temu “Etika poslanika: od standarda do prakse”, održanoj 17. aprila 2015. godine u Podgorici i Informaciju sa sastanka predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića i zamjenice predśednika Odbora dr Ljiljane Đurašković sa predstavnicima NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa” , održanog  24. aprila 2015. godine u Podgorici.

Takođe, saglasnošću članova Odbora za ljudska prava i slobode,  u skladu sa nadležnostima utvrđenim Etičkim kodeksom poslanika, utvrđen je obrazac Svečane izjave koji će biti dostavljen šefovima svih poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore radi potpisivanja od strane poslanika, kako bi se stvorili i formalni uslovi za početak primjene Etičkog kodeksa poslanika.