- Godišnji izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2014. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore;

- Izvještaj „Postupanje policije sa djecom“, koji je Odboru za ljudska prava i sloboda podnio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore;

- Informaciju Uprave policije u vezi sa napadima na članove i aktiviste LGBT zajednice i preduzimanju mjera u cilju zaštite njihove bezbjednosti;

- Informaciju Ministarstva za ljudska i manjinska prava o mjerama i radnjama u cilju promjene svijesti javnosti u vezi sa zabranom diskriminacije i osposobljavanju policije, tužilaca i sudija i

- Izvještaj o sprovođenju Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016. u 2014. godini, s Akcionim planom za 2015. godinu.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je u uvodnom obrazloženju o Godišnjem izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2014. godinu saopštio da se Izvještaj temelji na pośetama NPM tima, razgovorima sa rukovodstvom organa i ustanova u kojima su smještena lica lišena slobode, obilasku policijskih pritvorskih, zatvorskih i drugih prostorija, razgovoru sa licima lišenim slobode, razgovoru sa zaposlenim službenicima i na uvidu u dokumentaciju. Nacionalni preventivni mehanizam i u 2014. godini realizovao je aktivnosti planirane godišnjim planom obilazaka. Obilasci prostorija u kojima se nalaze lica lišena slobode obavljeni su u skladu sa dobrom praksom Evropskog komiteta za prevenciju torture i po sistemu „korak po korak”, saglasno unaprijed utvrđenom rasporedu.

Nacionalni preventivni mehanizam je u 2014. godini obavio 32 obilaska, od kojih 16 redovnih i 16 kontrolnih. Obilasci su bili nenajavljeni, odnosno obavljeni su radnim i neradnim danima, za vrijeme i poslije radnog vremena. Redovnim obilascima obuhvaćene su organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, među kojima i Prihvatilište za strance Spuž, kao i organizacione jedinice Ministarstva rada i socijalnog staranja, JU Zavod "Komanski most" Podgorica, Centar za smještaj lica koja traže azil u Crnoj Gori u Spužu i alternativni smještaji. Kontrolnim obilascima obuhvaćene su organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije i organizacione jedinice Ministarstva pravde - Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i to: Zatvor u Bijelom Polju  - Istražni zatvor i Zatvor za kratke kazne, Istražni zatvor Podgorica, Zatvor za kratke kazne Podgorica i Kazneno popravni dom Spuž.

U 2014.godini tim NPM-a je obavio 14 redovnih obilazaka prostorija za zadržavanje  Uprave policije i tom prilikom utvrdio da prostorije za zadržavanje u Centrima bezbjednosti Bijelo Polje i Budva i Odjeljenjima bezbjednosti Kolašin, Mojkovac i Cetinje još uvijek ne ispunjavaju uslove u pogledu dimenzija i površine, propisane standardima Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Takođe, NPM tim je konstatovao da ne postoje posebne prostorije za obavljanje informativnih razgovora, već se ove radnje obavljaju u službenim prostorijama Uprave policije.

Oktobra 2014.godine, NPM tim je, u cilju sagledavanja poštovanja ljudskih prava stranaca, pośetio Prihvatilište za strance u Spužu. U pitanju je novi objekat i uslovi koji se obezbjeđuju smještenim licima su na visokom nivou.

NPM tim je, u cilju sagledavanja poštovanja ljudskih prava lica koja traže azil u Crnoj Gori obišao Centar za tražioce azila u Spužu i alternativne smještaje na Vrelima Ribničkim, hotel “Start” i ”Kuća Milića“  Podgorica. Zaštitnik je istakao da su uslovi u Centru na visokom nivou i da je zapažen sistemski pristup koji omogućava efikasno postupanje u skladu sa važećim propisima i međunarodnim standardima u oblastima azila i migracija.

U septembru 2014. godine tim NPM pośetio je JU Zavod "Komanski most", a iz razgovora sa upravom ove ustanove došlo se do informacije da je u Zavodu smješteno 109 korisnika, da je popunjenost ustanove 83,86% i da je smješteno jedno lice koje ima laki intelektualni invaliditet, 47 umjereni, 27 teži i 34 teški invaliditet. U 2014. godini u Zavodu su preminula četiri štićenika, kod svih je konstatovana prirodna smrt, a nije dat nalog za obdukciju tijela ni za jednog štićenika.

Zaštitnik je saopštio da je zapaženo da su materijalni uslovi smještaja u ovoj ustanovi značajno unaprijeđeni u odnosu na raniji period, stvoreni su uslovi za radno-okupacioni tretman štićenika, što se sprovodi kroz okupaciono-terapijske grupe.  Uprava i osoblje Ustanove pokazuje visok nivo posvećenosti u radu. Baković je podśetio na Izvještaj Evropskog komiteta za prevenciju torture iz 2008. godine i ukazao da je, prema standardima CPT-a, poželjno i potrebno vršiti obdukciju u svim slučajevima smrti štićenika kako bi se izbjegle sumnje da je do smrti došlo zbog mučenja, pa je Zaštitnik kao NPM uputio preporuku nadležnom Ministarstvu rada i socijalnog staranja - JU Zavodu “Komanski most”.

Shodno utvrđenom Planu obilazaka za 2014. godinu, izvršene su kontrolne pośete prostorija za zadržavanje Uprave policije. Cilj ovih pośeta je sagledavanje stanja i ocjena stepena ispunjenosti preporuka Zaštitnika kao NPM-a datih Ministarstvu unutrašnjih poslova - Upravi policije u Godišnjem izvještaju za 2013. godinu. Zaštitnik je saopštio da je na osnovu izvršenih kontrolnih obilazaka konstatovano da su preporuke koje su zahtijevale manja materijalna ulaganja djelimično ispunjene, dok preporuke koje zahtijevaju veća materijalna ulaganja još uvijek nijesu ispunjene. U Izvještaju je dat detaljan prikaz ispunjenosti svih preporuka koje su date u Izvještaju za 2013. godinu. Zaštitnik je saopštio da su postupili shodno Zaključku Odbora za ljudska prava i slobode, koji je prilikom razmatranja Izvještaja NPM za 2013. godinu obavezao Instituciju Ombudsmana da sačini detaljan izvještaj o ispunjenosti preporuka.

Zaštitnik je predstavio podatke, shodno kojima je, krajem 2014. godine u ZIKS-u bilo smješteno 1055 lica, a ukupni smještajni kapaciteti obezbijeđeni su za 1150 lica. U Istražnom zatvoru Podgorica bilo je smješteno 239 lica, a njegov kapacitet je 370 lica. U Zatvoru za kratke kazne Podgorica bilo je smješteno 105 osuđenih i prekršajno kažnjenih lica, a njegov smještajni kapacitet je 175 lica. U Zatvoru u Bijelom Polju krajem 2014. godine bilo je ukupno 99 lica, od čega pritvorenih 44, a osuđenih i prekršajno kažnjenih 55, dok je njegov kapacitet 166 lica. U Kazneno-popravnom domu u Spužu smješteno je bilo 612 lica, a njegov kapacitet je 470 lica.

Ombudsman je saopštio da je tokom 2014. godine izvršena adaptacija ambulante i rekonstrukcija smještajnih kapaciteta u zatvorenom odjeljenju Zatvora za kratke kazne u Bijelom Polju. Konstatovao je da u Istražnom zatvoru u Bijelom Polju postoji potreba za većim ulaganjem u cilju unaprijeđenja smještajnih i drugih uslova. Naveo je da je u Kazneno-popravnom domu Podgorica, u Paviljonima A, B i F i poluotvorenom odjeljenju i dalje prisutna preopterećenost, a da su materijalni uslovi u Paviljonu A i dalje loši.

Tim Nacionalnog preventivnog mehanizma pažnju je posvetio i odnosu službenika prema licima lišenih slobode. Pritvorena i osuđena lica sa kojima je razgovarano su ocijenila da je odnos službenika prema njima korektan.  Zaštitnik je istakao da se može konstatovati da se slučajevi torture pojavljuju kao pojedinačni i izolovani. Imajući u vidu slučajeve zlostavljanja u ranijem periodu, Zaštitnik je podśetio na Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. godinu, u kojem se navodi da slučajevi zlostavljanja u policijskim objektima predstavljaju veliki razlog za zabrinutost, a da postupanje sa osuđenicima i pritvorenicima još uvijek treba da se uskladi sa međunarodnim standardima.

Tokom rasprave o Izvještaju NPM za 2014. godinu ocijenjeno je da je u proteklom periodu zajedničkim djelovanjem svih nadležnih organa i ispunjavanjem brojnih preporuka Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore postignut značajan napredak u oblasti ljudskih prava lica lišenih slobode. Stanje se iz dana u dan poboljšava, a nerealizovane su ostale preporuke za čiju realizaciju je potreban duži vremenski period i značajna finansijska sredstva.

Milan Radović, koordinator Programa ljudskih prava u NVO “Građanska alijansa” je ocijenio da je Godišnji izvještaj NPM-a za 2014. godinu jako detaljan i prikazuje dobar rad NPM tima koji je prilikom obilazaka obraćao pažnju na sve detalje. Mišljenja je da je u posljednje vrijeme ostvaren značajan napredak u oblasti zaštite od torture, koji se ogleda u sve manjem broju slučajeva zlostavljanja i nehumanog postupanja, kao i u sve većoj otvorenosti institucija i ustanova. Naveo je i da nevladine organizacije formiraju timove koji po ugledu na NPM obilaze ustanove i razgovaraju sa licima lišenim slobode. Kao negativno, istakao je činjenicu da Nacionalni preventivni mehanizam nema adekvatne prostorije, što je neprihvatljivo i traje već godinama, pa smatra da se ovo pitanje mora što prije riješiti, čemu podršku može dati i Odbor za ljudska prava i slobode. Konstatovao je da je loše što još uvijek postoje prostorije Uprave policije koje ne ispunjavaju standarde po pitanju površine i kubature, kao i da su pojedini centri i odjeljenja bezbjednosti smješteni u dotrajalim zgradama. Dobro bi bilo da Centar bezbjednosti Podgorica bude model po kojem će se rekonstruisati ostali centri i odjeljenja bezbjednosti. Istakao je potrebu obezbijeđivanja prostorija za saslušavanje, jer se to sada radi u kancelarijama inspektora. Iznio je preporuku po kojoj zdravstvena služba u okviru ZIKS-a mora biti u okviru Ministarstva zdravlja, a ne u okviru Ministarstva pravde, jer bi u tom slučaju medicinski radnici bili nezavisni u vršenju svojih dužnosti. Saopštio je da je sve manje prekoračenja ovlašćenja, kao i slučajeva torture, ali da je svakako potrebno sprovoditi veći broj obuka. Naveo je primjer u kojem je Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio da su prekršena prava jednom građaninu time što mu u CB Podgorica nije bilo dozvoljeno da obavijesti člana porodice o lišavanju slobode i naglasio da takve situacije ne bi trebalo da se događaju.

Dragan Pejanović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, predstavio je trenutne aktivnosti koje ovo Ministarstvo sprovodi u cilju realizacije preporuka CPT-a i Zaštitnika kao NPM-a. U cilju poboljšanja uslova prostorija u kojima se zadržavaju lica lišena slobode, Komisija sastavljena od predstavnika više resora obavila je vanredni obilazak svih prostorija za zadržavanje, upoznala se sa stanjem i konstatovala šta je neophodno unaprijediti u narednom periodu. S tim u vezi, Uprava policije je svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti dostavila instruktivne telegrame sa konkretnim obavezama i mjerama koje je neophodno preduzeti u cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza i sprječavanja torture. Ministarstvo unutrašnjih poslova svakog mjeseca sumira promjene stanja kroz izvještaje Unutrašnje kontrole o postupanjima policije. U tim izvještajima sadržan je i plan budućih aktivnosti. Saglasio se sa Milanom Radovićem da je povećana transparentnost institucija, čime je značajno unaprijeđeno postupanje prema licima lišenim slobode.

Sekretar MUP-a je istakao da, shodno podacima Unutrašnje kontrole, već nekoliko mjeseci nema slučajeva torture i nehumanog ponašanja. Sprovode se obuke za lica koja dolaze u kontakt sa licima lišenim slobode, a određene su i prostorije za odlaganje predmeta iz krivičnih djela, kako se ne bi stekao pogrešan utisak da su to predmeti koji služe za torturu nad pritvorenim licima. Naglasio je da su u Prihvatilištu za strance već dobri uslovi dodatno unaprijeđeni i da je obezbijeđena prostorija za ispovijedanje vjera. MUP je napravio Plan aktivnosti za ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta i Nacionalnog preventivnog mehanizma.  Pejanović je informisao da će se u toku 2015. godine realizovati aktivnosti na zamjeni rasvjete, kao i na uvođenju sveobuhvatnog video nadzora u pojedinim centrima i odjeljenjima bezbjednosti.

Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Miljan Perović, podsjećajući da je Komentare na preporuke Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2014. godinu dostavio članovima Odbora za ljudska prava i slobode u pisanoj formi, saopštio je da je najvažnije istaći da Ministarstvo pravde i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, kao organi izvršne vlasti, uvažavaju preporuke Ombudsmana i u kontinuitetu preduzimaju aktivnosti na njihovoj realizaciji. 

Podśetio je da je 18. jula 2015. godine stupio na snagu Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti koji je pripreman u saradnji sa ekspertima iz Njemačke i Holandije i usaglašen sa međunarodnim standardima. Ukazao je da je ovim Zakonom definisano da će nad zdravstvenom službom u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija postojati nadzor u dva koraka. Prvi će vršiti Ministarstvo zdravlja, kako je definisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju, dok će drugi nadzor vršiti Uprava za inspekcijske poslove. Saopštio je da je ZIKS prije par mjeseci uputio inicijativu Ministarstvu zdravlja da registruje osam zdravstvenih ambulanti (opšte medicine, psihijatrijske i stomatološke) koje funkcionišu u okviru ZIKS-a. S tim u vezi, stručne ekipe Ministarstva zdravlja su bile na terenu, dale preporuke po kojima se postupa i sve ambulante se adaptiraju, pa je Direktor ZIKS-a siguran da će zdravstvena služba Zavoda do kraja 2015. godine biti registrovana u okviru javne zdravstvene mreže. To će omogućiti ljekarima da na recept izdaju lijek zatvoreniku i da ga u slučaju potrebe upute na dalje kontrole i liječenje u javnu zdravstvenu ustanovu. Saopštio je da trenutno rade tri ljekara i da su u zdravstvenoj službi zaposlili još nekoliko lica, čime je poboljšana zdravstvena zaštita. Prostora za dalji napredak u ovoj oblasti ima, o čemu će voditi računa prilikom planiranja Budžeta za narednu godinu. 

Navodeći da je u Izvještaju NPM za 2014. godinu stanje prikazano kakvo je bilo u toj godini, Direktor ZIKS-a je istakao da je važno imati u vidu da je nakon završetka 2014., odnosno početkom 2015. godine počela adaptacija određenih prostorija u Zatvoru u Bijelom Polju, čime su skoro sve preporuke Zaštitnika koje su se odnosile na ovaj Zatvor ispoštovane, a one koje nijesu biće realizovane u narednih nekoliko dana, jer su u završnoj fazi radovi na sobi za vjerske potrebe i sobi za bračne pośete. Obezbijeđene su pristupne rampe na ulazu u Zatvor Bijelo Polje, ali i ispred sobe br. 22 koja je opredijeljena za osobe sa invaliditetom. Takođe, u Zatvoru je određena prostorija za smještaj maloljetnika. U svim spavaonama toaleti su fizički odvojeni.

Za “A” Paviljon Kazneno popravnog doma Podgorica, star više od 50 godina, izdvojili su značajna finansijska sredstva za adaptaciju prostorija, za šta je Predśedniku Odbora za ljudska prava i slobode i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore na samoj śednici uručio foto elaborat. Posebno je važno da su sve te aktivnosti realizovane radnim angažovanjem osuđenih lica uz pomoć njihovih mentora iz ZIKS-a. U vezi sa preporukama za unapređenje stanja u Kazneno popravnom domu Podgorica, realizovano je i sljedeće:

- Izvršena je adaptacija bračnih soba br. 1 i 3, kao i opremanje odgovarajućim namještajem;

- Nadstrešnice u paviljonu “C” i zatvoru za žene u potpunosti odgovaraju ljetnjim vremenskim uslovima, a izvršena je nabavka materijala kako bi bile adaptirane za zimu;

- U toku su radovi na izgradnji Maloljetničkog zatvora, a premještanjem maloljetnika iz “F” paviljona isti će biti rasterećen, pa će se stvoriti adekvatni prostorni uslovi; i

-  U paviljonu “D”, u dvije trećine prostorija ugrađeni su ventilatori, a u toku je postavljanje istih u preostalom dijelu ovog paviljona.

Miljan Perović je saopštio da su 1. jula 2015. godine u ZIKS-u zaposleni zatvorski policajci, lica usko osposobljena i školovana za te poslove, čime je ispoštovana preporuka da se poveća broj izvršilaca, kako u zdravstvenoj službi, tako i u službi obezbjeđenja. U martu 2015. godine u ZIKS-u su zaposlena tri psihologa, jedan socijalni radnik i jedan forenzički psiholog čime je ojačana služba za tretman.

Preporuka koja se odnosi na usklađivanje broja zatvorenika prema raspoloživoj kvadraturi u Istražnom zatvoru Podgorica u potpunosti je realizovana.

U Zatvoru za kratke kazne Podgorica realizovano je sljedeće:

-  U Zdravstvenoj službi Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija zaposlen je još jedan ljekar opšte prakse;

- U toku je popunjavanje broja izvršilaca u Sektoru obezbijeđenja kroz procedure internog oglasa, a u planu je i raspisivanje javnog oglasa;

- U Sektoru za tretman, poslove realizatora tretmana obavljaju dva službenika shodno utvrđenoj sistematizaciji; i

- Osuđena i prekršajno kažnjena lica imaju mogućnost da svoj veš predaju na pranje u vešeraj KPD Podgorica.

Direktor ZIKS-a je izrazio uvjerenje da su slučajevi torture prošlost, jer institucije na svim nivoima rade svoj posao, uz ocjenu da su unutrašnji mehanizmi insitucija dovoljno ojačani da se krivično-pravno procesuiraju eventualna prekoračenja ovlašćenja službenika.

Slavica Rabrenović, generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde je ocijenila da je sistem izvršenja krivičnih sankcija u Crnoj Gori značajno napredovao. Podśetila je da je prošle godine usvojen Zakon o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, a nedavno Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, čime su stvoreni uslovi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i smanjenje prenatrpanosti u zatvorima, kao glavnom problemu u zatvorima. Saopštila je da je Direkcija za uslovnu slobodu značajno kadrovski ojačana, jer u istoj rade načelnik i pet službenika. Za razliku od prošle godine kada su izvršene samo tri kazne rada u javnom interesu, ove godine je sa izvršenjem počela 79. kazna rada u javnom interesu. U toku je potpisivanje 30 ugovora sa pravnim licima koja žele da zaposle osuđena lica, odnosno osuđenike koji izdržavaju kaznu zatvora do šest mjeseci. U vezi sa izvršenjem kazne zatvora u prostorijama za stanovanje, saopštila je da će do kraja godine raspisati tender za obezbjeđivanje elektronskih narukvica. Zaključila je da će se svim navedenim aktivnostima značajno smanjiti zatvorska populacija. Podśetila je da je Akcionim planom za Poglavlje 23 planirana izgradnja zatvora u Bijelom Polju, kao i adaptacija A Paviljona i rekonstrukcija zatvorske zdravstvene jedinice.

Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj policije je saopštio da je Uprava policije, u okviru svojih ovlašćenja, sve preporuke date u 2013. godini ispunila, sem onih za koja nijesu imali finansijska sredstva, koja nijesu ni planirana Budžetom, zbog čega je određene preporuke nemoguće realizovati u kratkim rokovima.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je istakao da je za pohvalu stepen ispunjenosti preporuka Zaštitnika kao Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, uz napomenu da one preporuke koje nijesu realizovane zahtijevaju veća finansijska sredstva. Ocijenio je da je ostvaren značajan napredak u poboljšanju stanja u ustanovama u kojima su smještena lica lišena slobode, kao i odnosu prema ovim licima. U vezi sa činjenicom da u Zavodu “Komanski most” nijesu vršene obdukcije umrlih lica i Preporukom Zaštitnika, Predśednik Odbora je ukazao da se medicinski i pravni standardi u pogledu opravdanosti vršenja obdukcije ne poklapaju. Ukoliko je pacijent pod stalnim ljekarskim nadzorom i ima dijagnostifikovanu bolest od koje se zna koliko najduže može živjeti, tada, po medicinskim standardima, ne postoji opravdanost za vršenje obdukcije, dok je po pravnim standardima potrebna.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković se saglasio sa mišljenjem Milana Radovića da bi zdravstvena služba ZIKS-a trebalo da bude vezana za Ministarstvo zdravlja, uz konstataciju da iz izlaganja Direktora ZIKS-a nije stekao utisak da je sada tako, iako su zakonska rješenja značajno unaprijeđena.  Ukazao je da je stav Komiteta za prevenciju torture (CPT) i Komiteta Ujedinjenih nacija za borbu protiv torture da je institucijama koje u svojoj nadležnosti osim prevencije torture imaju i druge oblasti ljudskih prava, neophodno obezbijediti poseban prostor kako bi se omogućila anonimnost i tajnost pripreme pośeta i aktivnosti NPM-a. Izrazio je očekivanje da će to biti riješeno, kako je i utvrđeno Akcionim planom Vlade za Poglavlje 23.

U vezi sa nestandardnim predmetima koje CPT konstatuje u svom Izvještaju za 2013. godinu, Zaštitnik je istakao da nema opravdanja da se oni nalaze u prostorijama u kojima se vrši saslušavanje, jer ovi predmeti moraju biti numerisani i skladišteni u posebnoj prostoriji, za šta nije potreban dodatni novac. Istakao je da nema razloga da ova preporuka ne bude odmah ispunjena i da Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo o tome obavijeste Komitet za prevenciju torture. Zaštitnik je saopštio da nije upoznat da se planira mijenjati Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju prostorije za zadržavanje lica lišenih slobode iz 2012. godine, podsjećajući da je Pravilnik upodobljen pojedinim prostorijama koje nijesu ispunjavale uslove u pogledu površine i kubature, a ne propisanim standardima u ovoj oblasti.

Zaštitnik je ocijenio da su komentari Direktora ZIKS-a korektni i prihvatljivi i pohvalio aktivnosti ZIKS-a preduzete na jačanju zdravstvene službe. U vezi sa torturom, saopštio je da ona nikad ne može biti eliminisana u potpunosti, jer postoji i u najdemokratskijim društvima, ali je bitno da nadležne institucije za primjenu zakona, prvenstveno sudovi i tužilaštvo, u skladu sa standardima CPT-a, preduzimaju djelotvorne istrage kada postoje osnovi sumnje da je bilo zlostavljanja. Podśetio je na stav Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da je u situacijama kada postoji sumnja da je bilo torture, teret dokazivanja na državi koja treba da dokaže da nije bilo torture, odnosno da su preduzete sve mjere da do nje ne dođe ili da se otklone posledice.  To mora biti naš budući zadatak i institucije zadužene za primjenu zakona dužne su da se tako ponašaju, zaključio je Zaštitnik.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Godišnji izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2014. godinu i odlučio da podnese Skupštini Izvještaj sa predlogom Zaključka, sačinjenim na osnovu podataka sadržanih u Izvještaju i rasprave na śednici Odbora.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je predstavila Izvještaj “Postupanje policije sa djecom” koji je sačinjen 2014. godine u okviru istraživanja realizovanog uz podršku UNICEF-a. Upoznala je članove Odbora sa metodologijom izrade Izvještaja, navodeći da su podaci prikupljeni putem: upitnika upućenih centrima/odjeljenjima bezbjednosti i državnim tužilaštvima, organizovanih fokus grupa sa profesionalcima zaduženim za postupanje sa/prema maloljetnicima,  razgovora sa maloljetnicima koji borave u Centru za djecu i mlade „Ljubović“ i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici i Bijelom Polju, kao i  neposrednim obilaskom svih centara i odjeljenja bezbjednosti na teritoriji Crne Gore.

Saopštila je da su rezultati istraživanja pokazali veoma nizak stepen kadrovskih kapaciteta centara/odjeljenja bezbjednosti kada su u pitanju specijalizovani službenici za rad sa/prema maloljetnicima, jer je prema dobijenim informacijma na teritoriji Crne Gore svega 28 službenika centara/odjeljenja bezbjednosti specijalizovano za postupanje sa maloljetnicima. Neka odjeljenja bezbjednosti nemaju unutrašnjom sistematizacijom predviđene službenike za rad i postupanje sa maloljetnicima ili nemaju specijalizovanog službenika za tu vrstu posla. Osim toga, mnogi službenici koji su prošli obuku za rad i postupanje sa maloljetnim licima i koji su raspoređeni na tim poslovima nemaju to kao jedino zaduženje, već se bave i drugim referatima.

Kada je riječ o kadrovskim kapacitetima tužilaštava, rezultati istraživanja ukazuju da je na teritoriji Crne Gore angažovano 26 tužilaca specijalizovanih za maloljetničko pravosuđe. Pojedine opštine nemaju tužioca za maloljetnike. Zamjenica Zaštitnika je naglasila da je u periodu od izrade Izvještaja do sada Tužilaštvo obezbijedilo neophodne prostorije za postupanje prema maloljetnicima i tehnički ih opremilo. Navela je da su utvrdili da se sudije i tužioci u postupanju prema maloljetnicima ne oslanjaju dovoljno na stručne službe sastavljene od psihologa, pedagoga, socijalnih radnika.

Saopštila je da centri/odjeljenja bezbjednosti nemaju adekvatne prostorne kapacitete za postupanje i rad sa/prema maloljetnicima, jer su prostorni kapaciteti i opremljenost u većini slučajeva veoma skromni i otežavaju obavljanje redovnih dužnosti službenika. Ukazala je da Centar bezbjednosti Podgorica ima izdvojenu prostoriju za eventualno zadržavanje maloljetnika i lišenje slobode, dok ne posjeduje izdvojenu prostoriju prilagođenu potrebama maloljetnika za rad sa njima, a Centar bezbjednosti Nikšić je izdvojio jednu službenu prostoriju za rad sa maloljetnim licima, ali ista nije opremljena u skladu sa potrebama djece/maloljetnika. Zamjenica Zaštitnika je navela da neki centri/odjeljenja bezbjednosti nemaju “civilna” vozila bez oznaka i obilježja koja bi se koristila za potrebe rada sa maloljetnicima ili ista nemaju na raspolaganju.

Saopštila je da je za pohvalu što službena lica-inspektori za maloljetnike, u skladu sa raspoloživim kapacitetima, prema maloljetnicima postupaju u skladu sa Zakonom. Kada je u pitanju lišavanje slobode i zadržavanje maloljetnika obilascima je utvrđeno da su u svakom slučaju poštovana zakonska ovlašćenja i međunarodni standardi, te da nije došlo do prekoračenja u zadržavanju ili nepotrebnog zadržavanja maloljetnih lica, ni po kojem osnovu. Obilasci centara/odjeljenja bezbjednosti, kao i uvid u službene knjige i evidencije, su pokazali da policija uredno vodi interne knjige, posjeduje službene zabilješke u svakom predmetu pojedinačno, kao i da ni u jednom slučaju nije primijećeno nezakonito ili bezosnovano zadržavanje maloljetnika u prostorijama policije. Uredne evidencije su za pohvalu, a posebno praksa da se u knjige evidencija zadržanih lica i lica lišenih slobode navodi tačno vrijeme privođenja/lišenja slobode maloljetnika bez obzira na kojem mjestu je lice lišeno slobode. Uvidom u predmete i raspoložive evidencije, zaključeno je da se svako lišavanje slobode i zadržavanje maloljetnika, kao i saslušavanje vrši od strane specijalizovanih službenika za rad sa maloljetnicima i uz obavezno prisustvo roditelja, zakonskog staratelja ili organa starateljstva što je jedna od glavnih mjera zaštite maloljetnika u ovom procesu.

Zamjenica Zaštitnika je saopštila da se i druge mjere zaštite, kao što je poštovanje prava privatnosti maloljetnika i upoznavanje samog maloljetnika o razlozima njegovog zadržavanja i radnjama koje slijede na jeziku i na način prilagođen i razumljiv maloljetniku u načelu sprovode. Međutim, kada je u pitanju zaštita privatnosti maloljetnika upitno je poštovanje ove mjere zaštite u dijelu objavljivanja policijskih Biltena, jer i pored toga što se objavljuju samo inicijali djeteta, navođenjem ostalih podataka indirektno se može otkriti identitet maloljetnika.

Iako zakonske odredbe obavezuju tužioca da bude uključen od prvog momenta, dok službenici centra/odjeljenja bezbjednosti samo izuzetno preduzimaju radnje mjere saslušavanja i uzimanja izjava od maloljetnika, u Izvještaju se ukazuje da se može steći utisak da je u praksi obrnuto.Pohvalno je što je u Tužilaštvu obezbijeđena hitnost postupka prema maloljetnicima i nema odugovlačenja istog.

Kada su u pitanju obraćanja roditelja koja su se odnosila na bezrazložno i nepotrebno privođenje i zadržavanje maloljetnika, Zamjenica Zaštitnika je navela da Zaštitnik konkretno ni u jednom slučaju nije utvrdio učinjenu povredu od strane pripadnika policije.

U razgovoru sa policijskim službenicima konstatovano je da se svoj djeci obezbjeđuje zdravstvena pomoć/briga, kao i hrana u toku boravka u centru/odjeljenju bezbjednosti uprkos oskudnim raspoloživim materijalnim sredstvima.

Zamjenica Zaštitnika je saopštila da nijesu mogli utvrditi da li je maloljetnička delikvencija u Crnoj Gori u porastu, jer ne postoje jedinstvene i jednoobrazne evidencije. Dobijeni podaci su pokazali da svi centri/odjeljenja bezbjednosti imaju uredne i veoma precizne evidencije o broju krivičnih i prekršajnih prijava protiv maloljetnih lica, dok vođenje evidencije o ostalim postupanjima prema maloljetnicima nije standardizovano i vodi se na različite načine. Analizom podataka može se zaključiti da se ne vode posebni registri za maloljetnike (djecu) uzrasne dobi do 14 godina starosti koja ne podliježu krivičnoj odgovornosti.

Ukazala je da Uprava policije preduzima brojne preventivne aktivnosti, ali da bi organi lokalne uprave i drugi nadležni organi trebalo da se uključe u većoj mjeri u ove aktivnosti. Takođe, veoma je važno ostvariti međuinstitucionalnu saradnju.

Da bi u potpunosti zaživio koncept restorativne pravde Zaštitnik smatra da je potrebno uložiti dodatne napore i koristiti pomoć svih raspoloživih službi i servisa u cilju pružanja podrške djetetu, reintegraciji djeteta, prevaspitavanju djeteta i zaobilaženju principa represivnog djelovanja.

Zamjenica Zaštitnika je saopštila da je, u cilju unapređenja položaja djece/maloljetnika u sistemu maloljetničkog pravosuđa, Zaštitnik uputio preporuke Ministarstvu unutrašnjih poslova, Vrhovnom državnom tužilaštvu, Ministarstvu pravde i Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Poslanik Zoran Miljanić je zabrinjavajućim ocijenio podatak da ne postoje inspektori za maloljetnike u svim centrima bezbjednosti, navodeći da nije dobro što su u Centru bezbjednosti Podgorica zaposlena samo tri inspektora za maloljetnike, kao i 1988. godine, iako je sada, po njegovoj ocjeni, veći stepen maloljetničke delikvencije. Nije dobro što ne postoje posebne prostorije za obavljanje razgovora sa maloljetnicima, kao i što u svim centrima bezbjednosti nijesu obezbijeđena policijska vozila bez oznake za prevoz maloljetnika.

Predśednik Odbora dr Halil Duković smatra da je 28 inspektora za maloljetnike u Crnoj Gori dovoljno s obzirom da Crna Gora nije prostorno velika država, pa radi postupanja sa/prema maloljetniku inspektor može putovati iz jedne opštine u drugu. Posebno nije potreban inspektor u opštinama u kojima je maloljetnička delikvencija u neznatnom stepenu prisutna, što je u skladu i sa preporukama za racionalizaciju broja zaposlenih. Važno je samo obezbijediti da sa maloljetnikom postupa isključivo službenik koji je za to ovlašćen.

Radovan Ljumović, predstavnik Uprave policije je saopštio da je u Godišnjem izvještaju o radu Uprave policije naveden broj krivičnih djela koja su izvršili maloljetnici, kao i procenat tih djela u odnosu na ukupan broj krivičnih djela. Maloljetničkoj delikvenciji se pristupa sa posebnim senzibilitetom, a lica koja postupaju sa njima posebno su obučena. Uprava policije je jedinstven organ, a samo onaj policijski službenik koji ima ovlašćenja za postupanje prema maloljetnicima, postupa prema njima. Da bi se posao izvršio, nije neophodno da u svakom centru i odjeljenju bezbjednosti postoji inspektor za maloljetnike. Takođe, istakao je da Uprava policije raspolaže dovoljnim brojem službenih vozila. Naglasio je da u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima Tužilaštva, nema povećanja kriminala, već je evidentno smanjenje. U vezi sa Izvještajem Zaštitnika i metodologijom njegove izrade, saopštio je da svaki upitnik i odgovori na te upitnike obično sadrže i subjektivne ocjene.

Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Miljan Perović je istakao da je u cijeloj priči veoma važno ukazati da je u zatvorima u Crnoj Gori trenutno svega osam maloljetnika, osuđenih kaznom maloljetničkog zatvora, od čega je već petoro punoljetno.

Zaštitnik Šućko Baković je potvrdio da je njihov stav da broj službenika policije i tužilaštva zaduženih za postupanje sa maloljetnicima nije dovoljan. Podśetio je da su u Izvještaju naveli da u Odjeljenjima bezbjednosti u Plužinama, Šavniku, Mojkovcu i Andrijevici nema službenika zaduženog za maloljetnike, već se po potrebi angažuje službenik iz najbližeg centra bezbjednosti. Smatra da je za postupanje sa maloljetnicima neophodna uska specijalizacija službenika koji moraju posjedovati posebna znanja, sposobnosti i vještine za rad sa njima, jer je Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku utvrđen novi pristup za postupanje prema maloljetnicima, a to je princip restorativne pravde. U maloljetničkoj delikvenciji potrebno je djelovati na uzroke, a ne na posledice. Bitno je da službenici policije i tužilaštva zaduženi za postupanje prema maloljetnicima ne budu opterećeni drugim poslovima.

Na danas održanoj śednici Odbor se upoznao sa Informacijama Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Uprave policije o aktivnostima i mjerama preduzetim na poboljšanju položaja LGBT populacije.

Blanka Radošević-Marović,generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih i manjinskih prava je saopštila da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava preduzelo niz mjera u cilju promjene svijesti javnosti u vezi sa zabranom diskriminacije pripadnika LGBT populacije. Radi unapređenja stanja u ovoj oblasti, neophodan je sistemski pristup. Ukazala je da je 2012. formiran Savjet za zaštitu od diskriminacije koji se bavi aktuelnim i sistemskim problemima diskriminacije i naglašava ključnu ulogu na suzbijanju svih oblika diskriminacije i afirmaciji antidiskriminacione politike u Crnoj Gori. Od 11 śednica Savjeta, na nekoliko njih LGBT problematika je posebno tretirana. Podśetila je da Vlada Crne Gore, a posebno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u kontinuitetu već pet godina sprovodi aktivnosti na realizaciji godišnjih ciklusa edukacija i promocija antidiskriminatornog ponašanja i prakse, putem kojih su osposobljeni brojni zaposleni u državnoj upravi i upravi lokalnih zajednica, nosioci pravosudnih funkcija i zaposleni u drugim nezavisnim organima za zaštitu ljudskih prava, te ostalim organima i institucijama koji dolaze u kontakt sa slučajevima diskriminacije. Istakla je da  su realizovane obuke sudija, tužilaca, policijskih službenika, branitelja ljudskih prava i državnih službenika, kao i da je 2013. godine u Podgorici održana obuka policije na temu LGBT prava i primjene policijskih ovlašćenja prema ovim osobama.

Takođe, aktivno rade na podizanju nivoa svijesti među opštom populacijom u odnosu na LGBT problematiku, kroz redovno sprovođenje obuka u cilju unapređenja njihovog znanja i senzitivnosti u pogledu zaštite i poštovanja LGBT prava. Ukazala je na važnost obuka realizovanih uz podršku TAIEX-a i IPA projekata. Saopštila je da je urađen Nacrt komparativne analize registrovanog partnerstva kao modela uređenja istopolnih zajednica u zemljama članicama Evropske unije, kao i da ove godine planiraju uraditi analizu propisa u Sloveniji i Hrvatskoj, kako bi u narednoj godini mogli pripremiti Predlog zakona o registrovanom partnerstvu.

Kako bi se nastavila politika pokrenuta „Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba 2013-2018“ realizuju se godišnji akcioni planovi kojima se preduzimaju brojne aktivnosti i mjere u oblastima: ljudskih prava LGBT osoba, obrazovanja, kulture, bezbjednosti, sprovođenja zakona, zdravstvene zaštite, medija, sporta, ekonomskog rasta, turizma i međunarodne politike.

Navela je da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sa osam opština potpisalo Memorandume o razumijevanju o mjerama u  borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta i promociji tolerancije prema LGBT osobama.

Dragan Pejanović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova je predstavio podatke Uprave policije u vezi sa napadima na članove i aktiviste LGBT zajednice i preduzimanju mjera u cilju zaštite njihove bezbjednosti. Naveo je da je službenicima Uprave policije tokom 2014. godine prijavljen 21 događaj u kojima su podnosioci prijave bili pripadnici LGBT zajednice. Od ovog 21 događaja, 20 je prijavljeno Centru bezbjednosti Podgorica, dok je jedan događaj prijavljen Odjeljenju bezbjednosti Tivat. Od 20 događaja prijavljenih CB Podgorica, jedan je proslijeđen na rad CB Nikšić zbog nadležnosti.

S tim u vezi, policijski službenici su  nadležnim tužiocima podnijeli dvije krivične prijave protiv dva lica, zbog osnovane sumnje da su počinila krivična djela nasilničko ponašanje i ugrožavanje sigurnosti (Podgorica i Nikšić), kao i tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv tri osobe, zbog ukupno šest prekršaja iz Zakonu o javnom redu i miru (fizički napad, vrijeđanje i ugrožavanje) (Podgorica). Upućena je i zamolnica za međunarodnu pravnu pomoć u jednom predmetu (Podgorica), dok je određen broj predmeta u radu.

Posebno je istakao da su u Crnoj Gori održane tri povorke ponosa koje su obezbjeđivali pripadnici Uprave policije i naglasio da je Povorka ponosa u Podgorici, 2. novembra 2014. godine održana bez ijednog slučaja narušavanja javnog reda i mira, zahvaljujući profesionalnom postupanja policijskih službenika. U vezi sa prethodno održanim povorkama ponosa, u Budvi i Podgorici 2013. godine, podśetio je da je Uprava policije MUP-a preduzela sve zakonom propisane aktivnosti i dala najveći profesionalni doprinos da se održe na bezbjedan način.

Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova je istakao da je zalaganje crnogorske policije na zaštiti LGBT prava odmah prepoznato od strane relevatnih međunarodnih organizacija i mreža koje se bave zaštitom prava LGBT osoba, pa je Uprava policije bila prva policijska organizacija koja je dobila nagradu „Prijatelj pravde – nagrada za 2011. godinu“, koju dodjeljuje Konferencija „Pravda na Balkanu – jednakost za seksualne manjine“.  Istakao je da je time potvrđeno da je Uprava policije lider u regionu kad je u pitanju saradnja sa LGBT zajednicom. Saopštio je da Uprava policije preko šest godina aktivno sarađuje sa LGBT zajednicom i da službenici crnogorske policije, u radu i djelovanju, u okviru svojih nadležnosti, sa posebnim senzibilitetom pristupaju zaštiti prava LGBT osoba.

Mr Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da se LGBT organizacije sada ne bave samo prijavljivanjem, već aktivno učestvuju u sudskom postupku za zaštitu od nasilja. Jedna od prvih aktivnosti nakon njegovog stupanja na funkciju Zamjenika Zaštitnika bilo je organizovanje sastanka u Upravi policije kojem su prisustvovali i predstavnici Komunalne policije, imajući u vidu potrebu zajedničkog djelovanja svih nadležnih institucija. Naveo je da je postojao određeni period stagnacije odnosa između Uprave policije i LGBT organizacija, što je aktivirano od tog sastanka kada su kreirani timovi povjerenja. Saopštio je da je od početka 2015. godine do sada Zaštitniku podnesena samo jedna pritužba koja se tiče LGBT organizacija. Podśetio je da već postoji jedna prvostepena presuda u krivičnom postupku u ovoj oblasti koja je izazvala različita tumačenja oko toga da li je tri mjeseca kazne malo ili mnogo. Mišljenja je da je važno preduzimati preventivne aktivnosti na organizaciji naredne Povorke ponosa, najavljene za 18. oktobar 2015. godine.

Predśednik Odbora za ljudska prava i slobode je zaključio da su policijski službenici sve profesionalniji u svom postupanju što je zaslužuje pohvale. Posebno je ohrabrujuće što je više povorki ponosa uspješno obezbijeđeno od strane policje za šta su dobili posebne pohvale, iako bi najbolje bilo da su iste organizovane bez obezbjeđenja, što u tradicionalnom crnogorskom društvu još nije moguće. Najteže je promijeniti svijest građana za šta je potrebno mnogo više vremena.

Leon Gjokaj, direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava predstavio je Izvještaj o sprovođenju Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016 za 2014. godinu sa Akcionim planom za 2015. godinu. Saopštio je da praćenje sprovođenja Strategije vrši Komisija koju čine predstavnici institucija koje su prepoznate Strategijom i Akcionim planom kao nosioci pojedinih aktivnosti, kao i predstavnici Romskog savjeta u Crnoj Gori i romskih i egipćanskih nevladinih organizacija. U svim oblastima koje su prepoznate ovom Strategijom konstatovani su vidljivi pomaci, ali postoji još prostora za unapređenje, u smislu smanjenja razlika između romske i neromske populacije u Crnoj Gori. Naveo je podatak da je podnešeno oko 14.000 zahtjeva za rješavanje pravnog statusa, od kojih je riješeno oko 11.000. Svake godine bilježi se porast romske djece koja su uključena u obrazovanje, a kojoj su obezbijeđeni besplatni udžbenici i nastavna sredstva, dok su za srednjoškolce i studente obezbijeđene stipendije. Sistemom zdravstvene zaštite obuhvaćen je veliki broj pripadnika RE populacije, za koje je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa domovima zdravlja organizovalo više puta besplatne specijalističke preglede. Ministarstvo tradicionalno obilježava Svjetski dan Roma, 8. april, a prošle godine prvi put je obilježen Svjetski dan romskog jezika. Gjokaj je informisao da će uskoro biti objavljen  romski rječnik.

Milan Radović, koordinator Programa ljudskih prava u NVO “Građanska alijansa” je ocijenio da je napredak u ovoj oblasti evidentan i podśetio da su predlagali da se u cilju potpunije inkluzije Roma stvore uslovi za formiranje romske političke partije. Smatra da su najveći napori uloženi u oblasti obrazovanja, o čemu svjedoče statistički podaci, ali i dalje postoji visok procenat napuštanja škola, pogotovo od strane djevojčica koje stupaju u prijevremene brakove. Takođe, nedovoljan broj romske djece je uključen u predškolsko obrazovanje. Radović je naveo da u oblasti zapošljavanja pripadnika RE populacije postoje primjeri koji loše utiču na njihovu motivaciju, kao što je činjenica da većina Roma koja završi srednju školu ostaje da radi u JP “Komunalne usluge”. Uputio je kritiku na rad Fonda za manjine i ocijenio da se onima koji imaju najviše problema dodjeljuje najmanji iznos sredstava, što je potrebno mijenjati.

Dragan Pejanović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, istakao je da Ministarstvo redovno radi na ispunjavanju obaveza iz Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2012-2016. Naveo je da je u periodu od septembra do novembra 2014. godine sprovedena kampanja za lica koja nemaju državljanstvo, a na Javni poziv prijavljeno je 486 lica. Slijedi izrada analize sa preporukama tim licima, na način da ni jedno lice ne može ostati bez državljanstva ukoliko dokaže da nema pristupa nekom drugom državljanstvu. Pejanović je naglasio da je naknadni upis u matični registar rođenih za pripadnike romske populacije problematičan jer se ova djeca često rađaju van zdravstvenih ustanova. S tim u vezi se sprovode edukacije u cilju podizanja svijesti o potrebi prijave rođenja. Sekretar MUP-a je naveo da je od početka primjene Zakona o strancima do prošlog mjeseca podnijeto ukupno 14.022 zahtjeva za dobijanje stalnog ili privremenog boravka, a od tog broja riješeno je 11.523 zahtjeva. Od 2009. do 2015. godine podnijeto je 4.673 zahtjeva raseljenih lica za odobravanje stalnog nastanjenja, a većina ovih zahtjeva je riješena. 7906 interno raseljenih lica je podnijelo zahtjev za odobrenje stalno nastanjenje, veliki broj ovih zahtjeva je riješen, a za oko 1000 postupak je u toku. Raseljena lica su podnijela 300 zahtjeva za odobrenje privremenog boravka do tri godine, a 223 zahtjeva je riješeno. Posebne aktivnosti sprovode se u cilju obezbijeđivanja dokumenata za ova lica, u saradnji sa nadležnim organima Republike Kosovo. Prema posljednjim podacima MUP-a, treba da se obezbijede dokumenta za još oko 1000 lica.

Predśednik Odbora dr Halil Duković je ocijenio posebno pohvalnim aktivnosti realizovane u oblasti obrazovanja RE populacije. Naveo je da je od ukupnog broja pripadnika ove populacije koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje,  približno njih 95 % bez zanimanja i stručne spreme. Ohrabrujuće je što se sve veći broj pripadnika RE populacije uključuje u sistem srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Zabrinjavajuće je da Romi i dalje u značajnom procentu napuštaju školu, posebno ženska djeca. Podśetio je da po Informaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava u državnim organima i organima državne uprave rade samo dva lica iz ove populacije. Smatra da je značajan dio problema sa kojima se suočava RE populacija vezan za njihovu tradiciju. Međutim, postoji sve veći broj nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, a takođe Romski savjet sprovodi određene aktivnosti. Predśednik Odbora očekuje dalje poboljšanje stanja u oblasti obrazovanja romske i egipćanske populacije, kao i po pitanju prijevremenog stupanja u brak, koje se ponekad čak graniči sa trgovinom ljudi. Istakao je da se značajne aktivnosti preduzimaju na rješavanju stambenih potreba pripadnika romske populacije.

Na današnoj śednici, članovi Odbora su jednoglasno prihvatili Informaciju sa sastanka zamjenice predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Ljiljane Đurašković sa predstavnicama američke NVO „Zastupnici ljudskih prava“ i NVO „Centar za ženska prava“, održanog 0. jula 2015. godine. Takođe, upoznali su se sa Informacijom sa sastanka predśednika Odbora za ljudska prava i slobode, dr Halila Dukovića sa izvršnim direktorom NVO „LGBT Forum Progres“, Stevanom Milivojevićem, održanog 22. decembra 2014. godine i Informacijom o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode doc.dr Srđe Popovića na Trećem Međunarodnom ministarskom IDAHO forumu 2015 pod nazivom „Okončanje nasilja i zločina iz mržnje“, održanom od 10. do 12. maja 2015. godine u Budvi.

Usled nedostatka kvoruma neophodnog za glasanje, nakon obavljene rasprave o svim tačkama, izjašnjenje o drugoj, trećoj i četvrtoj tački Dnevnog reda odloženo je za narednu śednicu Odbora.