Odbor za ljudska prava i slobode na danas održanoj 59. śednici razmotrio je Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu, u dijelu koji se odnosi na potrošačke jedinice: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u okviru programa: Administracija, Ostvarivanje ljudskih prava, Ostvarivanje rodne ravnopravnosti, Unapređenje položaja RAE populacije, Evropske integracije i ostvarivanje manjinskih prava, Odjeljenje za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova; Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu; Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama; Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava; Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Nacionalni savjeti.
Povodom ove tačke dnevnog reda, śednici su prisustvovali su ovlašćeni predstavnik predlagača Predloga zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu, direktor Direktorata za budžet iz Ministarstva finansija mr Nikola Vukićević i savjetnica u Direktoratu za budžet Aleksandra Tošković, kao i predstavnici potrošačkih budžetskih jedinica. U raspravi o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu učestvovali su i predstavnici nevladinih organizacija: Petar Đuaknović, koordinator programa ljudskih prava u Centru za građansko obrazovanje, Miroslava Mima Ivanović iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Milan Radović iz Građanske alijanse.
Uvodne napomene o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu uz poseban osvrt na projekciju sredstava za potrošačke jedinice koje su bile predmet razmatranja na śednici Odbora za ljudska prava i slobode dao je direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija mr Nikola Vukićević. Zahvaljujući velikom angažovanju Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija na naplati prihoda uspjeli su da ne smanje budžetska sredstva za narednu godinu, već da ista uvećaju odnosu na 2015. Sredstva su planirana u maksimalnom mogućem iznosu u skladu sa realnom ekonomskom situacijom. I pored restriktivnog pristupa, posebno u dijelu koji se tiče diskrecionih troškova, Budžet za narednu godinu je veći za 142 miliona eura u odnosu na Budžet za 2015. Usled intenziviranja radova na Auto-putu, kapitalni budžet je veći za 50 miliona eura, dok je tekući budžet veći za 94 miliona eura, a budžet državnih fondova za 20 miliona eura. Saopštio je da su u Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu uključene i projekcije budžetskih sredstava za bruto zarade i doprinose, utvrđene po koeficijentima iz Predloga zakona o zaradama u javnom sektoru.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković je saopštio da su Zahtjevom upućenim Ministarstvu finansija i Odboru za ljudska prava i slobode zahtijevali 575.551,00 €, a Predlogom zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu opredijeljeno im je 686.439,10 €, što je uvećanje za 110.808 eura. Za bruto zarade i doprinose Zaštitnik je tražio 427.249,99 €, a Predlogom zakona o budžetu za 2016. godinu opredijeljeno im je uvećanje od 148.000 eura. Za rashode za materijal tražio je 15.000 eura, a odobreno je 11.657 eura. Za rashode i usluge tražio je 61.800 eura, a odobreno je 53.311 eura. Za rashode za tekuća održavanja tražio je 2.000 eura, koliko je i odobreno, dok je za ostale izdatke zahtijevao 16.500 eura, a odobreno je 13.500 eura. Značajno uvećanje je planirano za bruto zarade i doprinose, što je uzrokovano očekivanim novim zakonom o zaradama u javnom sektoru.
U cjelini gledano, Zaštitnik je zadovoljan predloženim budžetskim sredstvima, ali je zamolio, da mu se izađe u susret po pitanju rashoda za materijal, rashoda za tekuće održavanje i rashoda za usluge i da se ta sredstva neznatno uvećaju s obzirom na povećanje broja zaposlenih službenika, jer je u ovoj godini zaposlio četiri nova službenika, a u narednoj će, shodno Akcionom planu Vlade za poglavlje 23 biti takođe primljena četiri nova službenika. Zaštitnik je pojasnio da je u skladu sa propisima o trošenju sredstava u toku godine moguće sa jedne budžetske stavke na drugu izvršiti preraspodjelu najviše 10%, pa je zamolio da u slučaju nedostatka sredstava Vlada, odnosno Ministarstvo finansija opredijele sredstva iz budžetske rezerve.
Predśednik Odbora dr Halil Duković je predložio članovima Odbora da podrže ovakav predlog budžeta za Zaštitnika, uz napomenu da se u slučaju potrebe određena finansijska sredstva tokom godine mogu izmjestiti sa jedne na drugu stavku kako institucija Ombudsmana ne bi došla u situaciju da nema sredstava za svoj rad, s tim što vjeruje da neće doći u situaciju da nemaju sredstava za realizaciju programskih aktivnosti.
Petar Đukanović, iz Centra za građansko obrazovanje koji je na śednici govorio u ime četiri nevladine organizacije: Juventas, Centar za građansko obrazovanje, Queer Montenegro i CRNVO je najprije izrazio negodovanje povodom odluke Odbora da jedan predstavnik govori u ime četiri NVO smatrajući da to nije primjereno, jer ih postavlja u neravnopravan položaj s obzirom da su samostalno zahtijevali da prisustvuju śednici. Napomenuo je da je njihovo iskustvo u dosadašnjoj saradnji sa Odborom za ljudska prava i slobode bilo veoma pozitivno, jer ovaj Odbor po otvorenosti i sluhu za inpute nevladinog sektora može da služi kao primjer drugim odborima i institucijama, o čemu treba voditi računa i u narednom periodu.
Iznio je nekoliko sugestija u vezi sa predloženim budžetskim sredstvima za Zaštitnika. Ukupna vrijednost budžeta za 2016. je 686.439,10 €, što je uvećanje za oko 30% u odnosu na Budžet za 2015. Ukazao je da je prethodnih godina Zaštitnik trošio manje sredstava od onog što mu je bilo opredijeljeno. U prethodnih pet godina vratio je u Budžet preko 380.000 eura, što je 50% budžeta koji mu je planiran za 2016. Saopštio je da je u godišnjim Izvještajima institucija Ombudsmana u kontinuitetu navodila da nema dovoljno sredstava za adekvatno funkcionisanje, odnosno obavljanje svih aktivnosti u okviru nadležnosti. Ombudsman je ukazivao i na potrebu veće samostalnosti u upravljanju tim sredstvima, ali nikad u godišnjem Izvještaju nije predložio konkretno rješenje za taj problem.
S obzirom da su u instituciji zaposleni novi ljudi, razumjivo je povećanje sredstava za zarade, kao i to da najveći dio sredstava bude namijenjen za to, ali, po njihovoj ocjeni, alarmantna je činjenica da će za aktivnosti Institucije biti nešto manje od 15.000 eura i to u godini kad je Zaštitnik doživio najoštrije kritike od Evropske komisije u Izvještaju za 2015. Za stručno usavršavanje opredjeljuje se samo 1.500 eura što je manje od planiranih troškova reprezentacije i troškova za službena putovanja. Iznos sredstava za studije i različita istraživanja je oko 2.000 eura. U Predlogu budžeta dominiraju cifre za zarade, troškove goriva, putovanja, reprezentaciju i telefone.
Petar Đukanović je saopštio da nije riječ o razvojnom budžetu za instituciju Ombudsmana, uz ocjenu da je ova Institucija na početnom nivou razvoja po svim izvještajima međunarodnih i domaćih institucija. Evropska komisija je u svom Izvještaju navela da je to institucija čiji su kapaciteti izrazito slabi u pogledu primjene međunarodnih standard, a u tom pogledu institucija bi poseban fokus trebalo da usmjeri na unapređivanje kapaciteta. Zaključio je da je začuđujuća ovakva struktura budžeta po kojoj se u oblastima gdje su ključne zamjerke u funkcionisanju Institucije opredjeljuje skroman iznos sredstava.
Komentarisući kritike na račun odluke da na śednici Odbora govori jedan predstavnik u ime četiri nevladine organizacije, predśednik Odbora je saopštio da je Odbor za ljudska prava i slobode uvijek bio otvoren za sve nevladine organizacije, ali zbog zahtjeva predstavnika pet nevladinih organizacija da prisustvuju ovoj śednici i značajnog broja tačaka dnevnog reda, isključivo je iz racionalnosti predložio da se predstavnici nevladinih organizacija dogovore ko će se obratiti učesnicima śednice.
Miroslava Mima Ivanović iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore je dala opšti osvrt na budžetska sredstva za instituciju Zaštitnika i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Smatra da je veliki propust napravljen prilikom usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom kada je ocijenjeno da nijesu potrebna dodatna sredstva za njegovu primjenu. Radi harmonizacije drugih zakona sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom biće potrebna sredstva, jer je cilj da se mehanizmi za zaštitu od diskriminacije.
Zaštitnik je prokomentarisao izlaganje Petra Đukanovića. Naveo je da je tačno je da je Zaštitnik nekoliko zadnjih godina trošio manje sredstava od onog što mu je bilo dodijeljeno. Pojasnio je da je riječ o neutrošenim sredstvima kad je u pitanju prijem novih službenika. Podśetio je da su bili raspisali oglas za prijem četiri lica, a primljen je samo jedan, jer ostali nijesu prošli u postupku provjere sposobnosti, zbog čega su bili prinuđeni da mijenjaju Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji kojim su snizili kriterijume. Ušteda ja ostvarena na račun zarada i doprinosa,što su strogo namjenska sredstva i ne mogu se usmjeravati za druge namjene. Saopštio je da se nijesu neracionalno ponašali, već u skladu sa propisima o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. U prošloj godini su primili četiri nova službenika, a odluka o prijemu je postala pravosnažna tek sredinom godine, pa od januara do jula sredstva za njihove plate nijesu utrošena. Dinamika trošenja sredstava je u skladu sa mjesečnim prilivima za sve ostale budžetske stavke. Istakao je da je svaki put govorio da će u instituciji raditi u granicama raspoloživih sredstava.
Zaštitnik se nije složio sa mišljenjem da budžet nije razvojni, jer oni internim pravilima utvrđuju način trošenja sredstava, a palniranje budžeta vrše po utvrđenoj metodologiji. U vezi sa tvrdnjom da je Evropska komisija navela da su kapaciteti institucije izrazito slabi i da je institucija na početnom nivou Zaštitnik je saopštio da Evropska komisija u svom poslednjem Izvještaju nije tako konstatovala, već je ukazala da su kapaciteti institucija za zaštitu ljudskih prava, uključujući i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i dalje slabi, što znači da ih treba jačati. Zaštitnik smatra da je to tako ocijenjeno jer su prošle godine krajem marta primili četiri službenika, je postala pravosnažna tek krajem maja, dok je monitoring Evropske komisije bio u martu, pa isto nije zabilježeno u Izvještaju Evropske komisije, usled čega je uslijedila ocjena da su kapaciteti slabi.
Zaštitnik je saopštio da je za reprezentaciju zahtijevao 2.000 eura, od čega je odobreno 1.300 eura, uz napomenu da tokom godine mora održati najmanje dvije konferencije budući da je član pet međunarodnih mreža za ljudska prava.
U vezi sa sredstvima za službena putovanja, saopštio je da moraju učestvovati na međunarodnim aktivnostima, za šta najčešće ne troše novac iz Institucije,već samo u situacijama kada troškovi nijesu plaćeni od organizatora.
U vezi sa ocjenom da je institucija Zaštinika na početku, Zaštitnik je ocijenio da stanje nije takvo. Saopštio je da skoro sve obuke realizuju putem međunarodnih projekata, podśećajući da je ovih dana završetak Projekta za jačanje kapaciteta Ustavnog suda Crne Gore i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je sprovodio Savjet Evrope, a finansirala Evropska unija. U okviru ovog projekata sprovedene su veoma značajne obuke u oblasti antidiskrimiancije i prevencije torture. Istakao je da se racionalno ponašaju, ali i da nijesu imali problema u obezbjeđivanju budžetskih sredstava i ukoliko istitucija u ostvarivanju svojih planskih aktivnosti bude došla u situaciju da ne može da izvršava svoje obaveze, uvjeren je da bi od Vlade dobili sredstva za realizaciju određenih projekata.
Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović je sopštio da je Predlogom zakona o budžetu Crne Gore za 2016. Ministarstvu opredijeljeno 20% više sredstava u odnosu na 2015. godinu, čime su zadovoljni. Mišljenja je da neće biti problema ni oko preraspodjele tih sredstava. Ukazao je da poslednjih nekoliko godina rade na kadrovskom jačanju Ministarstva, podśećajući da je to Ministarstvo nekad imalo i manje od 10 zaposlenih. Podśetio je da je Ministarstvo sada nadležno i za Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i da su zajedno sa ekspertima i nevladinim sektorom uradili analizu zakonodavstva i utvrdili da je potrebno preko 30 zakona uskladiti sa ovim Zakonom i Konvencijom UN o licima sa invaliditetom. To će zahtijevati i finansijska sredstva kod svih nadležnih ministarstava. Uzimajući u obzir da su dobili sredstva za kontribuciju u dva IPA projekta, smatra da će tim sredstvima i ovim iz Budžeta realizovati sve planirane obaveze. U Direktoratu za ljudska prava se može desiti manjak sredstava, ali se nada da će tokom godine, u saradnji sa Ministarstvom finansija, naći način da to riješe, a bio bi zahvalan i Odboru za ljudska prava i slobode ako im pomogne u slučaju potrebe.
Boško Dedeić, predstavnik Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu je saopštio da su sredstva planirana za Zavod uvećana za 35% i to najvećim dijelom za bruto zarade, jer je u prośeku ove godine bilo 8 zaposlenih, a u 2016. planiraju povećanje na 19, koliko je propisano Pravilnikom o sistematizaciji. Za konsultantske usluge, projekte i studije i usluge stručnog usavršavanja opredijeljeno je duplo manje od onog što su zahtijevali. Tokom ove godine Zavod realizovao sve aktivnosti u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Ministarstvom, UNICEF-om, UNDP-ijem. Planiraju da nastave sa obukama lica zaposlenih u oblasti socijane i dječje zaštite a u vezi sa dobijanjem obaveznih licenci stručnih radnika. Zavod će u prvom kvartalu 2016. godine započeti sa postupkom raspisivanja javnog poziva za stručne radnike u sistemu socijalne i dječje zaštite što će biti dodatno opterećenje na Budžet Zavoda. Stoga, Zavod zahtijeva povećanje budžetskih sredstava samo na dvije navedene pozicije koje su i osnovna djelatnost Zavoda.
Muhamed Gjokaj, predśednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija, je saopštio da je Agencija počela sa radom iz 2010. kada je bila nadležna samo za zaštitu ličnih podataka, a sad i za slobodan pristup informacijama, dok će uskoro dobiti još jednu nadležnost. Zadovoljan je budžetskim sredstvima, ali je u okviru postojećih tražio preraspodjelu sredstava za Savjet. Najmanje 10 radnih mjesta moraju popuniti naredne godine.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safet Kurtagić je saopštio da je Fondu opredijeljeno 140.000 eura više nego u prethodnoj i da je zadovoljan visinom sredstava, ali se nada da će u narednoj godini predstavnici Ministarstva finansija bolje sagledati potrebe Fonda i da će malo više računa voditi o strukturiranju budžeta. Zbog vršenja monitoringa nad projektima za koje su data sredstva Fonda, potrebno im je više sredstava za službena putovanja i rashode za gorivo.
Predstavnica Centra za očuvanje kulture manjina Elvisa Erović je saopštila da su sredstva Centra u 2016. uvećana za oko 20% u odnosu na tekuću godinu i to uglavnom za konsultantske usluge, projekte i studije, što predstavlja programske aktivnosti Centra. Saopštila je da realizuju brojne aktivnosti, a do sada u 2015. je realizovano oko 30 projekata. Istakla je da su značajnije uvećanje dobili na poziciji zarada, jer u Centru trenutno radi troje službenika, a za 2016. opredijeljena su sredstva za još 3.
Predlogom zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu Nacionalnim savjetima je opredijeljen isti iznos sredstava kao u Budžetu za 2015. godinu.
Milan Radović, koordinator Programa ljudskih prava u NVO “Građanska alijansa” je saopštio da bi za Savjet za građansku kontrolu rada policije trebalo izdvojiti još 2420 eura, od čega 420 za sajt i 2000 eura za objavljivanje Izvještaja. Smatra i da Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava treba uvećati budžet za 100 000 eura ili da se u već postojećem budžetu jasno definiše da se od ukupno 100.000 eura 50% opredijeli za javne emitere, a 50% za drugim komercijalnim medijima u cilju razvoja programskih sadržaja na manjinskim jezicima.
Generalni direktor Direktorata za budžet mr Nikola Vukićević je saopštio da postoji prostor da se ubuduće poboljša kvalitet rada svih institucija Na osnovu iskustva izvršenja budžeta iz prethodnih godina i raspoloživih sredstava planirali su budžetska sredstva za Zaštitnika, a tokom godine ostaju otvoreni za intervencije na način utvrđen Zakonom. Tokom godine će pratiti i aktivnosti Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i intervenisati ukoliko bude potrebe. Neće dozvoliti da nijedna institucija ostane bez novca za obavljenje redovnih aktivnosti, jer postoji tekuća rezerva, a u krajnjem slučaju i rebalans budžeta koji nije bio praksa poslednjih tri godine.
Nakon sadržajne rasprave, Odbor je većinom glasova podržao Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu i većinom glasova podržao predlog budžeta za potrošačke jedinice:
- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore,
- Ministarstvo za ljudska i manjinska prava,
- Zavod za socijalnu i dječju zaštitu;
- Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama,
- Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava,
- Centar za razvoj i očuvanje kulture manjina Crne Gore i
- Nacionalni savjeti -
i u skladu sa članom 137 stav 4 Poslovnika Skupštine Crne Gore dostaviće Mišljenje o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu matičnom, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Mr Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je obrazložio Informaciju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 01.01.-31.07. 2015. godine. Saopštio je da Informacija sadrži preliminarne podatke u ovoj oblasti, a u godišnjem izvještaju će bti sadržane detaljne informacije. U vrijeme pisanja ove Informacije Zaštitnik je dobio i 2-3 nove nadležnsoti. Osvrnuo se i na budžet za narednu godinu, navodeći da se ne radi samo o povećanju broja zaposlenih u Instituciji, već i o širenju jednog dijela nadležnosti. Kada je riječ o preporukama i mjerama u oblasti zaštite od diskriminacije, najavio je da će biti sadržane u Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika, a da ovdje nijesu posvetili pažnju tome, s obzirom da se radi o preliminarnim podacima na osnovu kojih se može vidjeti dinamika rada i obim predmeta pred institucijom Zaštitnika.
Prema podacima koje pośeduje, došlo je do povećanja broja pritužbi u vezi sa diskrimiancijom. S obrzirom na ocjene da Ombudsman nije bio dovoljno angažovan po pitanju obavještenja javnosti o svom radu i najvećem dijelu aktivnosti koje svakodnevno sprovodi u obavljanju nadležnsoti, saopštio je da je kao direktno zadužen za ovaj sektor, zahtijevao od službenika da vode evidenciju o broju angažovanja, broju primljenih stranaka, vremenu koje su utrošili vršeći komunikaciju sa građanima, što na određeni način predstavlja parasudsku funkciju, što zaštita od diskriminacije i jeste. Istakao je da nije tačno da nijesu ništa radili tokom 2015. Ovo posebno naglašava u kontekstu priče o kapacitetima institucije Ombudsmana. Naveo je da su u ovoj godini riješili sve zaostale predmete iz prethodnih godina, od kojih su neki iz 2012. pa se stiče utisak da se i radilo u samoj instituciji.
Saopštio je da se slaže sa pojedinim zaključcima nevladinih organizacija gdje se navodi da institucija Zaštitnika još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvila standarde i znanja iz oblasti ljudskih prava i sloboda. Pri tom, ukazao je da ti standardi nijesu statični, već se mijenjaju. Naveo je da je institucija Zaštitnika učinila korak više, jer za raziku od dosadašnjih postupaka koji su uglavnom okončavani time što se utvrđivalo da je došlo do povrede, ali bez detaljnog zalaženja u meritum, sada istom pridaju posebnu pažnju i 80% predmeta rješavaju u meritumu. Mišljenja koja donosi Ombudsman su i na po 17 strana i obuhvataju ne samo meritornu odluku, nego i pozive na sve standarde međunaornog i domaćeg zakonodavsva. Svi koji žele da se upoznaju sa radom Ombudmsna lako mogu da dođu u instituciju.
Izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti predstavke koje su ranije upućivane Ministarstvu za ljudska i manjinska orava, sada se upućuju Ombudsmanu. Ministarstvu nije podnešena nijedna prijava u ovoj obalsti, a Ombudsmanu jeste i vjeruje da će ih biti još. Planirali su aktivnosti sa ženskim nevladinim organizacijama i jedan od prioriteta biće promocija i podsticaj za jačanje ovog mehanizma od strane Ombudsmana.
S druge strane, potrebno je vidjeti kako funkcioniše još jedna važna oblast i to sa stanovišta Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju borbe protiv nasilja nad ženama koja u članu 3 definiše da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih praava. Istakao je da je i to osnovna nadležnost Ombudsmana.
Novim Zakonom o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom, institucija je dobila novu materijalno pravnu osnovu, što zanči ne samo širenje nadležnosti u procesnom smislu, nego širenje i materijalnog prava za koje u ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoje uslovi, zbog čega se mora hitno raditi na stvaranju uslova za implementaciju ovog Zakona. Istakao je da ne govori samo o finansijskim uslovima o kojima je bilo dosta riječi.
Kada je riječ o obuci službenika, Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je saopštio da je cijela ova godina posvećena obuci, a da u ovom trenutku imaju šest službenih obuka, u okviru programa koji se realizuje uz pomoć Savjeta Evrope u cilju jačanja kapaciteta Ustavnog suda i Zaštitnika ljudksih prava i sloboda. U potpunosti je odbacio tezu da je institucija Ombudsmana na nižem nivou od onog na kojem je bila.
U vezi sa ocjenama Evropske komisije, saopštio je da su već razgovarali sa Dirk Langeom koji će biti u cjelosti obaviješten na koji način je do ovih informacija došlo i zbog čega oni u Instituciji tvrde suprotno. Saopštio je da su u njihovom radu u konsultativnom dijelu učestvovali međunarodni eksperti, radi jačanja same institucije. S druge strane, u Izvještaju Evropske komisije, između ostalog, se konstatuje da od strane Ombudsmana nije postupano po pritužbama civilnog sektora koji se bavi zaštitom LGBT osoba i da nije postupano u predmetima koji se tiču diskriminacije ovih lica. Izrazio je žaljenje što śednici Odbora ne prisustvuju Danijel Kalezić, Stevan Milivojević, a ukazao da, prema podacima koje imaju, ni u Juventasu tokom ove godine nijesu imali pritužbi po pitanju zaštite prava LGBT osoba. S tim u vezi, saopštio je da u ovom trenutku ne može da shvati odakle dolazi zaključak da nijesu postupali po pritužbama za zaštitu prava LGBT osoba. Saopštio je da pośeduju i pismo od Stevana Milivojevića u vezi sa ovim.
Naveo je da dnevno dobijaju 10-15 obavještenja o aktivnostima i poziva za promociju prava LGBT osoba i drugih ośetljivih grupa, a gdje god mogu odazivaju se. U vezi sa upitom zašto nije planirano više novca za realizaciju obuka, saopštio je da je u planu novi projekat. Istakao je da bi volio da se javi nevladina organizacija u Crnoj Gori koja je pozvala predstavnike institucije Ombudsmana na bilo koji oblik neformalne obuke, a da su predstavnici institucije izostali sa nje. Ogromno vrijeme troše da izađu u susret svim organizacijama.
Predstavio je i statističke podatke sadržane u Informaciji. Do 31. jula 2015. godine imali su završena 52 predmeta, od čega je u četiri predmeta utvrđena diskriminacija i dato mišljenje sa preporukom, u 17 nije bilo povrede prava, u dva predmeta Zaštitnik nije postupao. Statistički podaci ukazuju da su u periodu od sedam mjeseci ove godine dostigli nivo od 85,18% od čitave prošle godine. U tom periodu, postupak nije bio završen po 14 pritužbi.
Saopštio je da su uočili i problem nepoznavanja kojem se mora posvetiti više pažnje i tu bi im bila značajna pomoć civilnog sektora koji bi objasnio građanima da mobing više nije u nadležnosti Zaštitnika, jer je regulisan Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu. Isto je i sa pravom na slobodan pristup informacijama koje je u nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Mr Siniša Bjeković je saopštio da će jedan od većih problema biti pitanje evidencije s obzirom da se se evidencije dijelom vode u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, a dijelom u Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu unutrašnjih poslova. Izrazio je bojazan da statistika neće biti objedinjena duži vremenski period. Nema elektronske evidencije koju treba da vode svi državni organi shodno Pravilniku propisanom od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pa je prilika da se vidi kako riješiti problem.
Saopštio je da gdje god mogu pokreću postupak i pokušavaju to uraditi i po službenoj dužnosti. Takođe, pokreću postupak za zaštitu prava, a i sudski postupak gdje je to moguće. Ukazao je da za pokretanje sudskog postupka, aktivnu legitimaciju, nemaju svojstvo pravnog lica, jer je tuženi najčešće državni organ pa nije moguće da i tužilac i tuženi budu država Crna Gora. U takvoj situaciji, primjenjuju mogućnost miješanja u sudski postupak. Već su imali iskustvo sa Udruženjem mladih sa hendikepom gdje realizuju 3-4 postupka u kojima su umješač. Kada je riječ o prekršajnom postupku, ta povreda se najčešće odnosi na postupanje državnih organa, a državni organ po Zakonu o prekršajima ne može biti okrivljen u prekršajnom postupku, već može starješina unutar samog organa.
U vezi sa Predstavkom NVO Udruženje priređivača igara na sreću- UPIS, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je saopštio da zna da su upućene predstavke i pritužbe od strane ove nevladine organizacije i samom Zaštitniku, a da su se obratili i međunarodnim organizacijama. Pažljivo je pročitao Studiju koja je tom prilikom napravljena, ali u čitavoj toj priči samo jedna stvar nedostaje, a to je da je o tom predmetu pokrenut sudski postupak i bila donijeta prvostepena odluka. Eksplicitna obaveza Zaštitnika je da obustavi postupak istog trenutka kad sazna da je pokrenut sudski postupak. Sve ono što se kasnije dešavalo, a to su pritužbe koje su išle uglavnom na zaposlene kod Zaštitnika, odnosno one koji su postupali u tom predmetima su se ticale prvog i još jednog slučaja koji se desio pred Odborom za ljudska prava i slobode. Saopštio je da ima moralno pravo i obavezu da zaštiti NVO UPIS kao o svakog drugog, možda čak i više. Saopštio je da u odgovorima koje su im slali samo što nijesu nacrtali šta je potrebno uraditi i kako postupiti u ovom predmetu. Nažalost, umjesto toga dobili su Studiju. Nijesu bili uvaženi kao što su oni bili uvaženi od strane Zaštitnika, ali je uvjerio da će dok je on na ovoj poziciji u instituciji Zaštitnika NVO UPIS imati status kao i svaki drugi subjekat i ničim neće biti diskriminisan od strane Zaštitnika. Dalje ne može komentarisati, jer je pokrenut postupak i protiv njega lično, jer je postupao u tom predmetu.
Još nešto što se tiče ove nevladine organizacije moraće se rješavati u širem kontekstu, a to je slika koja se javlja u javnosti ne samo o predstavnicima ove nevladine organizacije, već i nekih drugih. Ukazao je da je riječ o zaštiti časti i ugleda u Crnoj Gori. Uvjerio je da što se tiče ove nevladine organizacije, institucija Zaštitnika se ničim, pogovotovo otkad je on na mjestu Zamjenika nije ogriješila.
U prvoj pritužbi, uslovno rečeno, okrivljena je Skupština Crne Gore, a nije rečeno nijedan odbor posebno, već pravno lice Skupština Crne Gore i starješina organa. Problem se može riješiti tako što bi se Skupština Crne Gore poravnala sa NVO UPIS, odnosno onima koji su u prvostepenom postupku dobili odluku koja je pozitivna i time riješiti problem i konačno staviti tačku na ovaj slučaj, ukoliko se želi i ima uslova da se to desi.
Kad je riječ o instituciji Ombudsmana, dobili su još jednu Predstavku NVO UPIS, ali ne mogu definisati novu nadležnost državnih organa, jer je jasno propisano šta je čija nadležnost- ko prati izvršavanje zakona, ko ih donosi. Jasno je da Ombudsman nema pravo da utvrđuje materijalne činjenice na nivou svoje organizacije, jer nema organe gonjenja. Kada se govori o tim predmetima, jasno je da Ombudsman ne vrši apstraktu procjenu da li je povrijeđeno nečije pravo, jer načelo ustavnosti i zakonitosti utvrđuje Ustavni sud. Ima uslova da se pokrene to pitanje, jer nešto ne funkcioniše u državi po pitanju zaštite elementarnih vrijednosti kao što su zaštita časti i ugleda. Jedan od načina jeste, a oni su to planirali i vrlo brzo će realizovati, da Zaštitnik pozove sve predstavnike medija da se priča o slobodi izražavanja i balansu sa pravom na privatnost, odnosno zaštitom časti i ugleda svede na pristojan i dostojanstven nivo, ko god bio u pitanju.
Saopštio je da je o postupanju Zaštitnika obaviješten NVO UPIS i u tim Mišljenjima može da se nasluti gdje je problem i gdje ga treba locirati, čime su ispoštovali samu stranku.
Kada je riječ o jačanju kapaciteta institucije Ombudsmana, saopštio je da poslednja četiri zaposlene službenice u instituciji Ombudsmana dolaze iz CEMI-ja, Centra za građansko obrazovanje i UNHCR-a, pri čemu je svaka od njih je bila prva na listi za izbor po rezultatima testiranja u Upravi za kadrove, svaka govori engleski jezik i izuzetno dobro su se uključile u rad Institucije.
Poslanik mr Dritan Abazović je saopštio da kad je riječ o NVO UPIS nije riječ o civilnom sektoru, već, najblaže rečeno, o lobističkom sektoru koji, po njegovoj ocjeni, maltretira, između ostalog, i poslanike. Ne bi glasao za dnevni red da je bio na početku śednice. Ne zna zašto se na Odboru svako malo priča o UPIS-u i zašto na Odbor dolaze iz Televizije 777. Saopštio je da oni imaju drugog problema sa Zakonom, jer ne plaćaju porez i žao mu je što država tu ne reaguje. Formalno se radi o nevladinoj organizaciji, a neformalno i suštinski o lobističkom udruženju štetnom i po interese naše države i moral našeg društva.
Predśednik Odbora je odgovorio da je suština da se radi o nevladinoj organizaciji koja se direktno obratila Odboru. Svaka predstavka koja se uputi Odboru makar se mora predstaviti poslanicima.
Predśednik Odbora je saopštio da u Informaciji nema predloga mjera za poboljšanje stanja u ovoj oblasti, iako se neke mogu definisati na osnovu sadržine same Informacije. Naveo je da Skupštinu Crne Gore i Odbor za ljudksa prava i slobode ne interesuje stav nijedne nevladine organizacije, već se Odbor bavi diskriminacijom, odnosno praćenjem primjene Zakona o zabrani diskrimiancije kako bi se utvrdilo da li je taj Zakon dobar. Takođe, interesuje se i da li ga nadležni organi za sprovođenje dobro implementiraju ili nešto treba mjenjati. U poslednje vrijeme Odbor ima, ne samo od UPIS-a, već i drugih nevladinih organizacija kritike na račun rada institucije Ombudsmana, a sve se to poklapa i sa ocjenama Evropske komisije. U Izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2014. i 2015. upućene su određene kritike na račun rad ate institucije, a razlog za to je vjerovatno što institucija nije imala zamjenika skoro godinu dana, a razlozi što nije imenovan odmah su vjerovatno unutrašnji odnosi u samoj instituciji Zaštitinika. Činjenica je da se poklapaju kritika nevladinog sektora na račun rada Ombudsmana i ocjene Evropske komisije, a Crna Gora kao država koja odgovorno radi na ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u poglavljima 23 i 24, mora raditi na jačanju ljudskih prava i sloboda, posebno u oblasti diskriminacije. Tu se moraju ostvariti rezultati da bi i Izvještaj bio onakav kakav svi želimo.
Predśednik Odbora je podśetio da je i Odbor za ljudska prava i slobode uradio mnogo u ovoj oblasti, počev od aktivnosti iz 2010. godine kada je donešen Zakona o zabrani diskriminacije, preko brojnih javnih tribina na tu temu, do razmatranja informacija o zaštiti od diskriminacije koje su nadležni organi dostavljali. Ocijenio je da je Odbor doprinio razvoju i afirmaciji institucije Zaštitnika, što je i obaveza Odbora koji će to nastaviti i u narednom periodu. Istakao je da i Odbor mora ukazati na sve kritike upućene instituciji Ombudsmana. Odbor inetresuje da li je postupano u skladu sa Zakonom i da li su ti zakoni dobri, a institucija Zaštitnika je mjerodavna da to saopšti. U tom cilju se pominju sve pritužbe na račun institucije Ombudsmana, dostavljene od strane nevladinih organizacija. A posebno važnim smatra ocjene Evropske komisije sadržane u Izvještajima o Crnoj Gori za 2014. i 2015. godinu. Zaključio je da se mora zajednički raditi na rješavanju svih ovih problema.
Marina Vuković iz Centra za razvoj nevladinih organzacija je ukazala da su imali sastanka sa Predśednikom Crne Gore na kojem su ukazali da nije dobro da jedini kandidat za Zaštitnika bude g-din Baković. Smatra da za razvoj koncepta ljudskih prava u Crnoj Gori nije dobro da postoji samo jedan kandidat koji će potencijalno obavljati tu funkciju. Smatra da bi Zakonom o Zaštitniku ljudksih prava i sloboda Crne Gore trebalo detaljnije regulisati postupak izbora Ombudsmana o čemu su ukazali i predśedniku Crne Gore. Smatra da Zaštitnik do sada nije pokazao da ima proaktivnu ulogu u smislu zagovaranja ljudskih prava u javnosti. Takođe, ali broj predmeta Zaštitnik je pokrenuo po sopstvenoj inicijativi. Dugo je trajao i postupak zapošljavnja novih službenika u instituciji Zaštitnika.
Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je predstavio podatke sadržane u Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, koju je dostavilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Naveo je da su rezultati istraživanja pokazali da se stanje poboljšava, ali da još nije na zadovoljavajućem nivou. Dat je Predlog mjera za poboljšanje stanja. Istakao je da je sve ovo dugoročan proces i da je potrebno zajedničko djelovanje nadležnih subjekata za dalje poboljšanje stanja u ovoj oblasti.
Povodom Zahtjeva Ministarstva za ljudska i manjinska prava za imenovanje članova Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola Odbor za ljudska prava i slobode je odlučio da predstavnici Odbora budu dr Halil Duković, predśednik Odbora i mr Dritan Abazović, član Odbora.
Usled nedostatka kvoruma, izjašnjenje o Informaciji o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za period 01.01.-31.07. 2015. godine i Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu odloženo je za narednu śednicu.