Krivokapić sa Fišerom i Lämmealom razmijenio mišljenje o trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na ključne zadatke koji državu očekuju u pregovorima sa Evropskom unijom.

Drugog, ujedno i poslednjeg dana šeste posebne śednice prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja na dnevnom redu bila su poslanička pitanja.

Osma je godina od kako je ugovorena prodaja hotela "Fjord" i bivšeg Ugostiteljskog rekreacionog centra "Slavija" u Kotoru.

Da li Vlada ili nadležno Ministarstvo planiraju dodatne mjere koje bi ubrzale privođenje namjeni ovih prostora pokrivenih državnim studijama lokacije 15 i 16?

Obrazloženje:

Prošlo je više od 10 godina kako je AD "Fjord" privatizovan u masovnoj vaučerskoj privatizaciji, više od osam godina kako je kroz stečaj ugovorena prodaja Hotela "Fjord" i bivšeg Urca "Slavija" jednoj Irskoj firmi. Da podsjetim "Fjord" nekad najveći hotel u Kotoru posjedovao je 286 ležajeva sa svim mogućim sadržajima. Iako su Irci 2005.godine kad su kupili "Fjord" šest miliona eura i lokaciju URCA dva miliona eura, a nakon toga planirajući izgradnju hotela i zgradu "Jugooceanije" pet miliona eura, najavili ulaganje od 200 miliona eura u izgradnju tri turistička kompleksa na tim lokalitetima, zapošljavanje 1.500 radnika, investicija ne samo da nije realizovana, već je predmetni prostor odmah ostao van svoje osnovne namjene, a danas je potpuno devastiran i spomenik je neuspješnim privatizacijama. 2005.godine je zatvoren Hotel "Fjord" koji je izgrađen 1986.godine poslije samo 19 godina eksploatacije što je nepoznat primjer u svjetskom hotelijerstvu. Sada je to ruina u centru grada koji se nalazi na listi svjetske, kulturne i prirodne baštine kao jedna od 830 svjetskih lokacija koje pripadaju čitavom čovječanstvu i koju svakodnevno obilaze hiljade turista kao jednu od najvećih kultrunih atrakcija na Mediteranu.

Na prostoru bivšeg Urca Slavija koji se, takođe, nalazi u centru grada, na obali je još uvijek polu divlji parking i ako je prošle godine gromoglasno prezentiran i promovisan idejni projekat novog hotela čiji je početak izgradnje najavljen za ovaj mjesec, ali to više niko ne pominje. Inače, ove dvije lokacije su udaljene od prilike kilometar, ko ne zna na obali u Kotoru, dakle, u centru grada. U želji da ubrzaju privođenje namjene ovih prostora gdje je studijama o lokaciji 15 i 16 predviđena izgradnja hotelskih kapaciteta Opština Kotor je shodno zakonu uvela znatno veće poreze na neizgrađeno građevinsko zemljište. Bila je želja da se investitori prisile da što prije krenu u investicije, jer je logično da bi veći porezi trebalo da natjeraju vlasnike ovih prostora da pokrenu stvari sa mrtve tačke, ali uzalud.

Dakle, ovo nije samo pitanje, već i molba da nova Vlada u novom Sazivu uloži dodatni napor kako bi se pronašli mehanizmi koji će dovesti do toga da Kotor kao grad u kojem je koncentrisana najvrednija kultruna baština u Crnoj Gori konačno dobije gradski hotel u centru grada i na pravi način valorizuje izuzetne prostorne potencijale. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministre Gvozdenoviću, izvolite. 

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ: 

Uvaženi potpredsjedniče, zahvaljujem.

Ovdje su pripremljeni precizni podaci o procesu, od privatizacije do sadašnjeg statusa i planovi koji su vezani za hotelske sisteme u Kotoru. Slažem se sa vama da ključna stvar ne samo za Kotor, nego i za Crnu Goru jeste, da se razviju hotelski sistemi koji stvaraju uslove za razvoj turizma, ali obezbjeđuju da naše turistička sezona traje mnogo duže nego što traje u ovom momentu. U skladu sa tim Vlada intenzivno radi na realizaciji projekata koji su vezani za podršku i razvoj hotelskih sistema u Crnoj Gori. U okviru tih mjera su i mjere koje su vezane za projekte koji su privatizovani u dijelu ubrzanja tih projekata i postoji posebna radna grupa koja je dobila zadatak da predloži ili raskid ugovora ili definisanje aneksa sa kompanijama za koje se smatra da postoje potencijali da bi se konačno ovi projekti stavili u funkciju, jer svakim danom gubimo značajna finansijska sredstva. Pored toga, definisana su određena zakonska rješenja o kojima ste već vi pričali, koji ne koriste sve opštine, a to je da se neisplaniranim, a na neizgrađenim objektima može naplaćivati porez značajno veći nego što je porez na zemljište i na objekte.

Postoje, takođe, i zakonska rješenja i posebni porezi koji mogu da budu i tri do četiri puta veći nego što su rješenje za standardne poreze u slučaju da određeni hoteli nijesu prilagođeni namjeni i ne odgovaraju kategoriji kao što je planom definisano. To je jedna od mjera koja bi trebalo dodatno da podstakne, a kao što ste vidjeli i novim zakonskim rješenjima koji su vezani za uređenje prostora predviđene su i značane beneficije koje su vezane za objekte od opšteg interesa, a prvi put u objektima od opšteg interesa, pored proizvodnih sistema tretirani su i hoteli sa četiri ili pet zvjezdica, što znači da su oni potpuno oslobođeni komunalija. Zbog čega je to urađeno? Zbog toga što hoteli sa četiri ili pet zvjezdica daju značajan doprinos bruto društvenom proizvodu. Svake godine po analizama koje su uradile renomirane kompanije za potrebe resornog ministarstva i Vlade ukazuju koji su to dodatni benefiti koje ovakvi sistemi donose. Svaki hotelski ključ koji je vezan za hotele sa četiri ili pet zvjezdica donosi 1,1 osobu koja se zapošljava i donosi preko 50 000 eura novih prihoda. To je dodatni stimulans i to je dodatna obaveza da se problemi koje možda nijesmo riješili u prethodnom periodu efikasno realizuju.

Projekat Urca i projekat Fjorda su u našim prioritetima i u skladu sa takvim rješenjima vezano za hotel Urc krajem prošle godine organizovan je urbanističko arhitektonski konkurs za novo idejno rješenje i prva nagrada pripala je autorima iz Londona US Consaltin iz Londona. Na osnovu informacija koje su dostavljene od strane pravnog zastupnika investitora u toku su aktivnosti na adaptaciji i izradi idejnog rješenja. Očekuje se da u narednih mjesec dana Ministarstvu održivog razvoja i turizma bude predato novo razrađeno konkursno rješenje u cilju izdavanja inoviranih urbanističko tehničkih uslova kako bi se otpočelo sa realizacijom investicija početkom decembra 2013.-e godine. Znači, puno očekujemo od toga i uradićemo sve da taj projekat počne konačno da se realizuje krajem 2013.-e godine.

Što se tiče hotela Fjord, vidjeli ste iz medija, čini mi se danas ili juče, vlasnik ovog projekta predviđa da će već za narednih nekoliko mjeseci otpočeti realizaciju ovog projekta. Smatram da je ovo ključno pitanje. Smatram da smo možda i efikasnije u nekom prethodnom periodu mogli da uradimo ovaj posao, ali sam siguran da je sada neophodno da iskoristimo sve potencijale. Ne samo potencijale u resornom ministarstvu i Vladi, nego i u opštini i da iskoristimo sve zakonske mehanizme da konačno se ovi projekti realizuju i da u neko dogledno vrijeme, naredne tri, četri godine koliko je potrebno da se urade ovi projekti, obezbijede da Kotor dobije novu ponudu, da dobije novi kvalitet i na taj način obezbijedi fizibilnost ovih i drugih projekata, kao što su projekti lifta i ostali koji su predviđeni za Kotor.

Odgovor na vaše pitanje, intenzivno se bavimo sa ovim. Juče smo imali sastanak sa Opštinom Kotor i siguran sam da ćemo naći najbolja moguća rješenja, a jako je važno da ta rješenja budu što brža svakim danom. Nerealizacijom ovih rješenja gubi država Crna Gora i grad Kotor. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala vama.

Kolega Popović. 

ANDRIJA POPOVIĆ:

Nažalost iste priče slušamo godinama. Strah me je da ćemo ih slušati i ubuduće. Ponavljam, nije lokalpatriotizam, Kotor je nešto posebno. Kotor nije običan grad. To je jedini grad u Crnoj Gori koji je na listi prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNSQ-a, to je uz Dubrovnik i Split, jedini grad takve vrste na Jadranskoj obali. Strah me je da ovi mehanizmi koji su u rukama Vlade nijesu jaki, nijesu snažni.

Ne radi se samo o hotelu Fjord i o ovom ugostiteljko-rekreacionom centru Slavija, radi se o bezbroj takvih lokacija koje se nalaze uglavnom na crnogorskoj obali. Vi i sami znate, dobro poznajete Kotor, znate i sami kad ulazite u Bokokotrski zaliv dolazite do dna zaliva, kad vidite hotel Fjord ono očerupano ruglo u dnu zaliva, a dolaze sad svi najveći svjetski kruzeri. Mi sad svakodnevno imamo kruzere na kom može da stane po pet hiljada, čak i više od pet hiljada osoba, što putnika, što članova posade. Dešava se da po četiri takva kruzera dolaze dnevno. Znači, u Kotor dolazi gotovo svakodnevno samo kruzerima po 10-12 hiljada ljudi. Da ne govorim koliko autobusa dolazi svakodnevno iz Dubrovnika. Dakle, Kotor je izlog i obraz Crne Gore.

Moramo posebnu pažnju posvetiti tome. Moramo sva oružja, sve mehanizme koji su u rukama države upotrijebiti da se ti neodgovorni vlasnici, neodgovorni investitori natjeraju ili da privedu namjeni ove lokacije ili da ih prodaju. Hvala vam.

Odbor razmotrio nekoliko predloga zakona

U skladu sa Poslovnikom postavljam sljedeće pitanje: Imajući u vidu da se neuređeno odlagalište otpada Vasove vode kao privremena deponija koristi od 2005. godine, koje ćete sljedeće korake preduzeti u rješavanju ovog problema? Obrazloženje: Kako po članu 78 stav 2 Zakona o upravljanju otpadom jedinice lokalne samouoprave koje nemaju izgrađenu deponiju u skladu sa zakonom, mogu komunalni otpad privremeno skladištiti prije nego što taj otpad predaju na obradu privrednom društvu ili preduzetniku najduže godinu dana od dana prijema otpada, koje će korake resorno ministarstvo preduzeti u rješenju ovog problema. Ovo posebno iz razloga što Opština Berane nije ispunila uslove iz člana 78 stav 4 Zakona o upravljanju otpadom, što je vidljivo iz sredstava javnog informisanja i onog što nas obavještavaju, koji su detaljno informisani o ovoj temi.

Po navedenom članu lokacija mora da ograđena, da bude opremljena vagom za mjerenje, mora da ima organizovanu čuvarsku službu, mora da ispunjava druge uslove radi obezbjeđivanja da privremeno skladištenje, ne doprinosi dodatnom ugrožavanju životne sredine i zdravlju ljudi.

Poražavajuće slike, pomiješanog komunalnog i medicinskog otpada koje je crnogorska javnost imala priliku da gleda proteklih godina sa ovog smetlišta najbolji su dokaz kršenja člana 15 stava 1 Zakona o upravljanju otpadom u kome se navodi da je zabranjeno miješanje različitih vrsta otpada i miješanje opasnog sa neopasnim otpadom.

Ovo smetlište gori već 31 dan i niko više ne pokušava da ga gasi, ali se zato uredno privode i prekršajno kažnjavaju mještani Beran sela, koji brane Ustavom zagarantovano pravo na život i zdravu životnu sredine.

Dokle ministre? Gospodine Gvozdenoviću, vi ste obrazovan čovjek, potičete iz dobre porodice i ulagalo se u vašu edukaciju, obrazovanje i vaspitanje. Sasvim je izvjesno da kao persona koja potiče iz miljea gdje se radilo na vašoj edukaciji znate da se ova deponija nalazi na lokalitetu gdje se nalaze kulturno-istorijski spomenici, u neposrednoj blizini manastira Đurđevih stupova koji je star osam vjekova i drugog manastira Šudikova koji je spomenik prve pismenosti na sjeveru Crne Gore i prve ikono prepisivačke škole.

Pa me zanima, s obzirom da znam da znate koje su vrijednosti duhovne, istorijske, kulturne, ovih manastira zašto se na neodgovoran način vi ponašate u izvršnoj vlasti i ne rješavate ovo poražavajuće pitanje deponije u Vasovim vodama, jer ne samo da ugrožavate na taj način zdravlje građana već ugrožavate i kulturno istorijsko blago. I kao što su sva đeca, naša đeca koja žive u Crnoj Gori, tako su sva naša kulturno istorijska blaga koja su na teritoriji Crne Gore naše blago. Zajedničko blago. A vi ne pokazujete nikakvu spremnost da štitite naše zajedničko blago. Molim Vas da mi kratko odgovorite šta preduzimate i šta ćete uraditi po pitanju rješavanja pitanja Vasovih voda i smetlišta koje se nalazi na njemu? Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite. 

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ: 

Pokušaću drugim tonalitetom da odgovorim nego što ste vi postavili određeno pitanje.

Znači, siguran sam da dobro znate šta su čije nadležnosti oko realizacije određenih projekata. Ja mogu precizno ovdje da kažem, a siguran sam da ste kao neko ko postavlja pitanje ministru i izvršnoj vlasti dobro pogledali šta su nadležnosti lokalne samouprave, šta su nadležnosti administracije na državnom nivou. I pogledaćete u svim zakonima koji su precizno definisani. Jasno su definisani nadležnosti lokalne samouprave, jasno su donesene određene odluke u lokalnim parlamentima i izvršnoj vlasti u Beranama gdje su definisane Vasove vode, kao mjesto za odlaganje komunalnog otpada.

Takođe, tačno je da u okviru svih tih procesa mora da postoji komunikacija sa građanima i da se nađu najoptimalnija i najbolja rješenja da bi se uradio kompletan posao. Ovdje iz odgovora koji vam je pismeno dostavljen, jasno vidite i sve odluke, sve elemente koji su vezani za kompletan posao i vidjećete da je taj posao urađen u skladu sa važećom zakonskom regulativom, zakonskom regulativom koju je usvojio ovaj uvaženi dom i u skladu sa tim urađene su određene procedure.

Pitanje komunalnog otpada i bilo kojega otpada u Crnoj Gori izaziva dosta turbulencija i niko na svom prostoru ne voli da u svojo blizini vidi određena odlagališta. To sa razlogom što dosadašnji tretman otpada nije bio urađen na način koji zahtijevaju svi standardi. U skladu sa svim tim elementima izvršna vlast na državnom nivou angažovala je međunarodne finansijske institucije i donatore sa ciljem da pomognu lokalnim samoupravama koje su nadležne za taj dio posla da se obezbijede dodatna finansijska sredstva, kredita sredstva za realizaciju toga posla, da se urade kompletni elaborati, da se pripreme projekti i da se ponudi jedan kompletan suport da bi se taj posao uradio. I to je uradila nadležna vlast i ministarstvo, ali sve obaveze ne mogu biti nadležnost ministarstva i nikako ne možemo podnijeti odgovornost za sve aktivnosti koje se rade u svakoj opštini.

Moraju se tražiti rješenja u skladu sa propisima i mještanima da se prevazilaze ovi problemi. Ključna stvar za Vasove vode jeste da se to smetlište konačno sanira, jer slika takvih i sličnih smetlišta nije dopustiva za Crnu Goru kao ekološku državu. U zadnjem periodu napravili smo dvije sanitarne deponije koje idu u pravcu prihvatanja evropskih standarda. To je deponija u Podgorici i deponija u Baru. I sada imamo rješenje, ako nekada nismo imali rješenje, prije neku godinu, sada imamo rješenje i ako postoje ti problemi, ima mnogo skuplji put, ali postoji put kako da se odlaže otpad na jedan kvalitetan način. Ja se ipak nadam, da će u skladu sa Odlukom četiri opštine, konačno se pristupiti realizaciji i organizaciji prikupljanja komunalnog otpada u skladu sa evropskim standardima i na sjeveru Crne Gore i na taj način obezbijediti da se stvore optimalni i jeftini uslovi da se saniraju ozbiljni problemi koji postoje u sanaciji komunalnog otpada.

Drugi dio pitanja zahtijeva da bude vrlo jasno.

Siguran sam da svako od nas nosi dio odgovornosti za posao koji radi, ali i svaki građanin Crne Gore takođe snosi dio odgovornosti da li je dao svoj doprinos u okviru realizacije određenih projekata. Da li je u okviru javne rasprave, u okviru komunikacije oko donošenja određenih projekata dao svoj glas, dao svoju sugestiju i pomogao da se nađu najbolja optimalna rješenja. Ova rješenja su donesena u skladu sa odlukama Skupštine opštine Berane u skladu sa javnom komunikacijom koja je ostvarena. Ako ste bili nekad i bili u poziciji da pogledate kako izgledaju nove deponije u čitavom svijetu vidjet ćete da te deponije nemaju nikakav problem da se nalaze na 300 ili 500 metara od bilo kakvog objekta, u velikim svjetskim gradovima imate u urbanim sredinama takve projekte. Tačno je da jako puno moramo da radimo na razvoju svijesti naših građana, siguran sam na svijesti svih ljudi koji rade te poslove i na svima vama koji postavljate ovakva pitanja da se upoznate sa najboljom svjetskom praksom, da se upoznate sa rješenjima koja ukazuju da su jasno propisani uslovi koliko se sjećam čini mi se da je to nešto 300 metara od nekih objekata koji su definisani kao objekti od posebnog interesa. Nadam se da će u narednom periodu svi dati svoj doprinos, građani Berana, ljudi iz regiona sjevera, poslanici sa tih prostora, ljudi koji su vezani za Opštinu Berane i državna administracija da se konačno nađe najbolje i najoptimalnije rješenje. Siguran sam da svi imamo primjedbu na neko rješenje, ali ja očekujem ovdje da čujemo i određene konkretne predloge i da vidimo koja su to bolja i optimalnija rješenja, nego rješenja koja su donesena u skladu sa zakonskim rješenjima i odlukama nadležne opštine.

Hvala lijepo. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite koleginice.

AZRA JASAVIĆ: 

Predloge sigurno da ćete dobiti kada budete opozicija, a kada mi budemo pozicija i bićete radosni što ćete imati konačno dobra rješenja za sve crnogorske građane, jer vi ćete se kao demokrata radovati smjeni vlasti i tome da ćemo mi ponuditi rješenje kada budemo izvršna vlast. Veoma mi je dobro poznato kao advokatu koji je branio Jovana Lončara u povredi njegovih prava koje je flagrantno prekršila Opština Berane. Vrlo su mi dobro poznate nadležnosti opštine i nema potrebe da oko toga se sporimo jer sam kao i Vi vrlo dobro upoznata sa onim da je Odluka o utvrđivanju lokacije kao i odluku o potvrđivanju donijela Skupština opštine zajedno sa učešćem predsjednika Opštine Berane. Ono što jeste zabrinjavajuće jeste da se Vi krajnje konstruktivno u ovom dijalogu odnosite sa predlogom da predlažete da se nađe konkretno rješenje. A ja Vas pitam da li se može naći korektno rješenje u dijalogu sa predsjednikom Opštine koji građane zove pred 60 ljudi, pred dva novinara uglednih listova džukelama. Zamislite šta se desilo u Beranama da gradonačelnik Berana nazove građanina džukelom. Na taj način se pridružio galeriji grotesnih likova gradonačelnika Demokratske partije socijalista jer u Podgorici je gradonačelnik šamarao novinare, u Pljevljima je drugi gradonačelnik nazivao kriminalce sa potjernica dobrim momcima i na taj način se gospodin iz Berana kandidovao, samokandidovao za galeriju likova grotesnih likova koji igraju posljednji čin u vršenju vlasti u smislu Demokratske partije socijalista. Ovo što je jako interesantno jeste to da se vaše ponašanje i ponašanje vaših gradonačelnika može svrstati u rubliku Riplijevu, vjerovali ili ne. Vi ste bili u Americi kao mlad student ili srednjoškolac i sigurno ste podsjetili Riplijeve muzeje vjerovali ili ne. Mi u Crnoj Gori nemamo Riplija ali imamo DPS pa ćemo napraviti kada Vi budete opozicija a mi pozicija muzej grotesnih gradonačelnika Demokratske partije socijalista, gdje ćemo ova tri gradonačelnika uvrstiti na prva tri reda i sasvim sigurno da će ministar obrazovanja obezbijediti svim studentima političkih nauka besplatne ulaznice i to prve godine da bi pokazali našim studentima političkih nauka, kao i društvenih nauka, kako se ne smije vladati i kako se ne smije sa građanima opohoditi. Šamarati novinare da krše svoj posao, nazivati lica sa međunarodnih potjernica dobrim momcima i nazivati građane Crne Gore sa riječima džukela, to je ono što će biti prošlost za demokratiju u Crnoj Gori onog momenta kada Vi na sljedećim izborima koji će biti vrlo brzo postanete prošlost i muzejska priča.

Zahvaljujem.

"Da li je novim Zakonom o igradnji i uređenju prostora predviđeno da se smanje komunalije za objekte čija rekonstrukcija će doprinijeti unapređenju ekoloških standarda i poboljšanju uslova životne sredine"?

Kratko obrazloženje. Poznato je da u Crnoj Gori postoji određen broj ozbiljnih i velikih sistema, u kojima su identifikovana određena zagađenja. Takođe je izvjesno da će se u Crnoj Gori u narednih nekoliko godina intenzivno raditi na sanaciji crnih ekoloških tačaka kroz projekat Vlade i Svjetske banke. Smatram da će ubrzavanje ove procedure za postupak rekonstrukcije tj. sanacije u ovim sistemima poboljšati stanje životne sredine, zaštititi zdravlje ljudi i ubrzati implementacija dijela paketa obaveza koje su vezane za evropske integracije. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala.

Izvolite, ministre Gvozdenoviću. 

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ: 

Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče.

Uvaženi poslanici, uvaženi građani, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u skladu sa postavljenim pitanjem, pripremilo je sljedeći odgovor. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata predviđa oslobađanje investitora od plaćanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte od opšteg interesa, rekonstrukciju objekata i postrojenja koji svojim sadržajem predstavljaju rizik za životnu sredinu i zdravlje ljudi, privremene objekte koji se nalaze u nadležnosti lokalne samouprave, oslobađanje investitora od plaćanja naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u slučaju rekonstrukcije objekata različitih i rizičnih po životnu sredinu, može se ostvariti samo uz prethodno pribavljanje mišljenja organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine.

Uz to, predloženi tekst zakona daje mogućnost lokalnim samoupravama da propišu i druge slučajeve u kojima investitor ne plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Razumijevajući potrebu da svaka opština ostvari maksimum prihoda od objekata na svojoj teritoriji, predloženim rješenjem se želi sprovesti dugoročna vizija, a to je stimulisanje gradnje objekata od opšteg interesa, te omogućavaju da se sredstva koja su se do sada angažovala u komunalnom opremanju preusmjere prije svega za zaštitu životne sredine, tehnološko unapređenje i na druge projekte od opšteg interesa.

To opet ima za posljedicu otvaranje prava i interesa građana na teritoriji te opštine da žive u kvalitetnom urbanistički i ekološki uređenom prostoru. Predlog zakona ukazuje na jasno opredjeljenje Vlade Crne Gore da u narednom periodu prioritetno riješi ključna ekološka pitanja. Ne samo to, Vlada Crne Gore je u skladu sa komunikacijom sa međunarodnim finansijskim institucijama opredijelila sredstva od 60.000.000,oo eura za sanaciju jalovišta "Gradac" sanaciju deponije Grita, Brodogradilište Bijela, sanaciju deponije pepela i šljake Maljevac i sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada.

U okviru pripremne faze projekat za svaku od ovih lokacija posebno je rađena studija izvodljivosti i definisani su i način i sanacija i lokacija na kojoj se nalazi deponija opasnog industrijskog otpada. Konačno, snažno vjerujemo da će se kako realizacijom ovih ekoloških projekata a posebno predloženim rješenjima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora, izgradnja objekata stvoriti uslove za kvalitetniji život građana Crne Gore i dati impulsi za stvaranje pretpostavki za takozvani zeleni rast crnogorske ekonomije.

Istovremeno ponuđena rješenja iz predloga zakona se nalaze i u funkciji ispunjenja zahtjeva integracionih obaveza na putu ulaska Crne Gore ka Evropskoj uniji u oblasti životne sredine, kroz rješavanje ekoloških problema shodno visokim i strogim EU standardima i pravilima.

Ja sam prezentirao, da tako kažem, samo dio odgovora a u pismenoj formi je obiman materijal dostavljen.

Hvala lijepo. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite. 

ŽANA FILIPOVIĆ: 

Zahvaljujem ministru na ovom iscrpnom odgovoru, zaista sam zadovoljna što se iz ovog odgovora može vidjeti da će ovaj zakon biti iskorak u zaštiti zdravlja ljudi i zaštiti životne sredine. Kuriozitet je u ovakvom trenutku da koliko sam shvatila 60 miliona eura dobijamo od Svjetske banke za sanaciju crnih ekoloških tačaka, jer smo svjedoci da određeni broj građana živi zaista pored nekih postrojenja i da se trebaju sanirati te crne ekološke tačke.

Dakle, izuzetno sam zadovoljna ovim odgovorom, samo se nadam da će praksa ovih sanacija biti zasnovana na iskustvima UNDP-ja koje on ima u sanaciji sličnih projekata na teritoriji zapadnog balkana.

Hvala vam.

Kada će se dovesti u prvobitno stanje devastirani ulaz u cetinjski Manastir na kome je postavljena freska potpuno drugačije od originalne.

Obrazloženje: Crna Gora ima veoma bogatu kulturnu baštinu. Pitanje kvalitetne zaštite kulturne baštine se vrlo često postavlja i u državama koje su mnogo razvijenije od Crne Gore, a uz to sa mngo većom tradicijom i osjećajem odgovornosti za baštinu koja je kroz istoriju ostala očuvana. Koliko je ta kulturna baština bitna za buduće generacije suvišno je govoriti. U proteklom periodu u Crnoj Gori bilo je dosta primjera neodgovornog odnosa prema kulturnoj baštini. Radi se o djelimičnoj ili potpunoj devastaciji prije svega određenog broja sakralnih objekata. Na to su ukazivali naučni radnici iz te oblasti, građani, pojedine institucije i mediji.

Dobili smo dvije fotografije, jednu iz 2010. godine i drugu novijeg datuma. U prilici smo, na žalost, da vam pokažemo još jednu u nizu devastacija kulturne baštine koje se dešavaju na našim prostorima. Radi se o ulazu u Cetinjski manastir i obradi freske koja se nalazi iznad ulaza. Ovo je dan proglašenja Kraljevine Crne Gore 28. avgust 2010. godine, vidite fresku, ovdje vidimo kralj Nikola, princesa Jelena, tada je već bila kraljica italijanska, naša kraljica Milena, kralj italijanski Viktorijo Emanuele. Pogledajte tu fresku, pogledajte drugu fresku iz današnjih dana. Dakle, potpuno devastirano. Ko je dozvolio da se to uradi.

Moglo bi se ovdje postaviti niz pitanja vezanih za reakciju države ali za stvarnu potrebu za obnavljanjem freske. Zašto država nije reagovala na vrijeme i spriječila ovu devastaciju na svetom objektu koji je imao toliki značaj kroz istoriju Crne Gore i u kojem su sahranjeni sveti Petar Cetinjski i Njegoš. Ako je već trebalo da se izvrše radovi radi zaštite, zašto nije izvršena restauracija freske kao na originalu. Očigledno je da je autor znao da se ne poštuju zakoni u ovoj oblasti i da država neće reagovati, pa je vjerovatno bio zanesen idejom da postavi stariju i ljepšu fresku. Hvala. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite gospođo Ljesar. 

LIDIJA LJESAR: 

Poštovani predsjedavajući, dame i gospodo,

Na poslaničko pitanje, gospodina Andrije Popovića, Ministarstvo kulture daje sledeći odgovor:

U vremenskom periodu od 1999. do 2004. godine unutar Cetinjskog manastira izvedene su određene intervencije bez prethodne saglasnosti od tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Jedna od njih je, u svakom slučaju, intervencija na ulaznom portalu kada su oštećene freske sa likom Hrista i Petra Cetinjskog koje je oslikao Vasilije Đinovski 1886. godine, obijene, a umjesto njih naslikane nove sa prestavama lika Hrista, svetog Petra Cetinjskog, mitropolita Danila i Petra II Petrovića Njegoša.

O budućem statusu novih fresaka stručni stav će izreći imenovani stručni tim u okviru implementacije projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore koji trenutno realizuju Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a koji podrazumijeva kompleksniji istraživački rad, izradu elaborata o valorizaciji kulturnih vrijednosti za 1.960 pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. U implementaciji projekta angažovano je više od 250 stručnjaka sa akdemskim zvanjima, arhitekte, konzervatori i resteruatori, arheolozi, istoričari umjetnosti, etnolozi i istoričari, kroz rad 50 stručnih timova. Obrazovani stručni timovi će, na osnovu istraživačkih nalaza, neposrednog uvida u stanje kulturnog dobra i drugih relevatnih dokaza, dati ocjenu svojstava osobenosti i značaja kulturnog dobra, predložiti mjere, režim zaštite, njihovu kategoriju, što će se, između ostalog, odnositi i na sve nelegalno i nestručno izvedene intervencije na kulturnom dobru. Projekat se implementira, završetak implementacije projekta je planiran do kraja III kvartala ove godine. Zahvaljujem. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite kolega Popoviću. 

ANDRIJA POPOVIĆ: 

Malo ću prokomentarisati ovo, a i postaviću i dodatno pitanje.

Ono što posebno zabrinjava i što je zajedničko u svim ovim slučajevima koje ste vi nabrojali je skoro potpuno odsustvo interesovanja nadležnih državnih institucija da stanu na put takvim devastacijama, ne možda odsustvo interesovanja, nego odsustvo snage države. Na žalost, mi imamo, to moramo priznati, Srpsku pravoslavnu crkvu koja je država u državi. Dakle, niko se ne usuđuje da bilo što preduzme da se ne bi njima zamjerio, to nije ni od juče, ni od prekjuče, ni od prije pet godina, to stanje je takvo kakvo je. Strah me je da ova država neće imati snage još dugi niz godina, da dovede na neki normalan nivo to što imamo još jednu državu u državi.

Sada ću postaviti jedno dodatno pitanje koje i nije na neki način vezano za cetinjski manastir, a i jeste. Dakle, kada će se sanirati crkva Svetog Đorđa podignuta 1773. godine, u neposrednoj blizini Njegoševe rodne kuće u Erakovićima na Njegušima, u kojoj su sahranjeni Njegoševi roditelji Tomo i Ivana, a trenutno se nalazi u užasnom stanju i sklona je padu?

Mislim da naročito u ovom trenutku slavimo 200 godina rođenja Njegoša, veliki, ogroman jubilej. Ova crkva u Erakovićima na Njegušima zaslužuje posebnu pažnju. Ponavljam, tamo su sahranjeni Tomo Markov i Ivana, roditelji Njegoševi. Vjerujte, to je blizu moje kuće na nekih 100 metara, ona samo što se nije urušila. Hvala vam. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala vama.

Dopunsko pitanje, možemo li sada? Izvolite. 

LIDIJA LJEŠAR: 

U odnosu na prvi dio vaših konstatacija o sveukupnom stanju kulturnih dobara u Crnoj Gori i koliko su nadležne institucije preduzimale mjere i drugi odgovarajući odgovorni subjekti u sistemu, podsjetiću da je Ministarstvo kulture 2004. godine osnovalo Komisiju za utvrđivanje stanja kulturnih dobara na teritoriji države. Tim izvještajem, pojedinačnim izvještajima za svako kulturno dobro koji su kroz jedan sublimirani 2005. godine usvojeni na Vladi, sa određenim brojem zaključaka institucije, dominantno Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture su bili zaduženi da preduzmu određene aktivnosti. Podsjetiću da tim izvještajem iz 2004. usvojenim na Vladi 2005. godine predviđen je bio čitav set konzervatorskih mjera nad kulturnim dobrima. Upravo latentan odnos institucija iz oblasti kulturne baštine koje sam pomenula, dominantno odgovornost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, zapravo izvod je donijelo reorganizaciju institucije iz oblasti kulturne baštine i osnivanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja posljednjih godinu i po dana u novoj organizacionoj strukturi i pod novim obavezama i djelokrugom rada pokušava da sprovode aktivnosti.

U odgovoru na vaše poslaničko pitanje napomenula sam da je Ministarstvo kulture jedan od nosioca realizacije tj. implementacije projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, a podsjetila bih da je članom 142 Zakona o zaštiti kulturnih dobara ova obaveza predviđena kao obaveza Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Mnoge reforme u svim oblastima često puta za proizvod donesu odgovarajuće probleme. Tako nam se desilo i kroz reformu Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Uprava za tih proteklih gotovo 20 mjeseci nije uspjela, jednim dijelom zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, a onda vjerovatno i zbog nesnalaženja kroz novi oblik organizacije da odgovori svim zahtjevima Zakona o zaštiti kulturnih dobara. U tom smislu, Ministarstvo kulture je pripremilo projekat koji je implementiran.

Što se tiče crkve Svetog Đorđa u Erakovićima na Njegušima, ona je, takođe, dio tretmana ovih 50 stručnih timova koji su trenutno na terenu, koji će uraditi elaborat o svim kulturnim dobrima, pa i o crkvi u Erakovićima. Podsjetiću, takođe, da smo konzervatorske radove na crkvi Svetog Đorđa u Erakovićima planirali i programom Cetinje grad kulture 2010-2013. godina, a kasnije je preimenovan u 2013-2015. godina. Sigurna sam da ćemo nakon implementacije, dozvoliću sebi za pravo, radeći jako puno godina u kulturnoj baštini, da projekat pod naslovom Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore nazvan je najznačajnijim i kapitalnim projektom u dugoj već 65 godina institucionalnoj i zakonodavnoj zaštiti kulturnih dobara, kao najznačajnijim projektom koji će nakon izrade svih tih značajnih elaborata za koje sam pomenula da su osnovani stručni timovi kvalifikovani, ne neke komisije i razni timovi već stručni timovi sa članovima sa stručnim referencama, učinjeti znatno efikasnijim i efektivnijim sistem kompletne zaštite kulturnih dobara Crne Gore, a u svakom slučaju pomoći da budemo brži i efikasniji u pripremi konzervatorskih projekata koji su jako zahtjevni. Nadam se da će to biti početak jednog novog .... na novim standardima i na novim principima vremena u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zahvaljujem.

Kada će se dovesti u prvobitno stanje devastirani ulaz u cetinjski Manastir na kome je postavljena freska potpuno drugačije od originalne.

Obrazloženje: Crna Gora ima veoma bogatu kulturnu baštinu. Pitanje kvalitetne zaštite kulturne baštine se vrlo često postavlja i u državama koje su mnogo razvijenije od Crne Gore, a uz to sa mngo većom tradicijom i osjećajem odgovornosti za baštinu koja je kroz istoriju ostala očuvana. Koliko je ta kulturna baština bitna za buduće generacije suvišno je govoriti. U proteklom periodu u Crnoj Gori bilo je dosta primjera neodgovornog odnosa prema kulturnoj baštini. Radi se o djelimičnoj ili potpunoj devastaciji prije svega određenog broja sakralnih objekata. Na to su ukazivali naučni radnici iz te oblasti, građani, pojedine institucije i mediji.

Dobili smo dvije fotografije, jednu iz 2010. godine i drugu novijeg datuma. U prilici smo, na žalost, da vam pokažemo još jednu u nizu devastacija kulturne baštine koje se dešavaju na našim prostorima. Radi se o ulazu u Cetinjski manastir i obradi freske koja se nalazi iznad ulaza. Ovo je dan proglašenja Kraljevine Crne Gore 28. avgust 2010. godine, vidite fresku, ovdje vidimo kralj Nikola, princesa Jelena, tada je već bila kraljica italijanska, naša kraljica Milena, kralj italijanski Viktorijo Emanuele. Pogledajte tu fresku, pogledajte drugu fresku iz današnjih dana. Dakle, potpuno devastirano. Ko je dozvolio da se to uradi.

Moglo bi se ovdje postaviti niz pitanja vezanih za reakciju države ali za stvarnu potrebu za obnavljanjem freske. Zašto država nije reagovala na vrijeme i spriječila ovu devastaciju na svetom objektu koji je imao toliki značaj kroz istoriju Crne Gore i u kojem su sahranjeni sveti Petar Cetinjski i Njegoš. Ako je već trebalo da se izvrše radovi radi zaštite, zašto nije izvršena restauracija freske kao na originalu. Očigledno je da je autor znao da se ne poštuju zakoni u ovoj oblasti i da država neće reagovati, pa je vjerovatno bio zanesen idejom da postavi stariju i ljepšu fresku. Hvala. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite gospođo Ljesar. 

LIDIJA LJESAR: 

Poštovani predsjedavajući, dame i gospodo,

Na poslaničko pitanje, gospodina Andrije Popovića, Ministarstvo kulture daje sledeći odgovor:

U vremenskom periodu od 1999. do 2004. godine unutar Cetinjskog manastira izvedene su određene intervencije bez prethodne saglasnosti od tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Jedna od njih je, u svakom slučaju, intervencija na ulaznom portalu kada su oštećene freske sa likom Hrista i Petra Cetinjskog koje je oslikao Vasilije Đinovski 1886. godine, obijene, a umjesto njih naslikane nove sa prestavama lika Hrista, svetog Petra Cetinjskog, mitropolita Danila i Petra II Petrovića Njegoša.

O budućem statusu novih fresaka stručni stav će izreći imenovani stručni tim u okviru implementacije projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore koji trenutno realizuju Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a koji podrazumijeva kompleksniji istraživački rad, izradu elaborata o valorizaciji kulturnih vrijednosti za 1.960 pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. U implementaciji projekta angažovano je više od 250 stručnjaka sa akdemskim zvanjima, arhitekte, konzervatori i resteruatori, arheolozi, istoričari umjetnosti, etnolozi i istoričari, kroz rad 50 stručnih timova. Obrazovani stručni timovi će, na osnovu istraživačkih nalaza, neposrednog uvida u stanje kulturnog dobra i drugih relevatnih dokaza, dati ocjenu svojstava osobenosti i značaja kulturnog dobra, predložiti mjere, režim zaštite, njihovu kategoriju, što će se, između ostalog, odnositi i na sve nelegalno i nestručno izvedene intervencije na kulturnom dobru. Projekat se implementira, završetak implementacije projekta je planiran do kraja III kvartala ove godine. Zahvaljujem. 

PREDSJEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite kolega Popoviću. 

ANDRIJA POPOVIĆ: 

Malo ću prokomentarisati ovo, a i postaviću i dodatno pitanje.

Ono što posebno zabrinjava i što je zajedničko u svim ovim slučajevima koje ste vi nabrojali je skoro potpuno odsustvo interesovanja nadležnih državnih institucija da stanu na put takvim devastacijama, ne možda odsustvo interesovanja, nego odsustvo snage države. Na žalost, mi imamo, to moramo priznati, Srpsku pravoslavnu crkvu koja je država u državi. Dakle, niko se ne usuđuje da bilo što preduzme da se ne bi njima zamjerio, to nije ni od juče, ni od prekjuče, ni od prije pet godina, to stanje je takvo kakvo je. Strah me je da ova država neće imati snage još dugi niz godina, da dovede na neki normalan nivo to što imamo još jednu državu u državi.

Sada ću postaviti jedno dodatno pitanje koje i nije na neki način vezano za cetinjski manastir, a i jeste. Dakle, kada će se sanirati crkva Svetog Đorđa podignuta 1773. godine, u neposrednoj blizini Njegoševe rodne kuće u Erakovićima na Njegušima, u kojoj su sahranjeni Njegoševi roditelji Tomo i Ivana, a trenutno se nalazi u užasnom stanju i sklona je padu?

Mislim da naročito u ovom trenutku slavimo 200 godina rođenja Njegoša, veliki, ogroman jubilej. Ova crkva u Erakovićima na Njegušima zaslužuje posebnu pažnju. Ponavljam, tamo su sahranjeni Tomo Markov i Ivana, roditelji Njegoševi. Vjerujte, to je blizu moje kuće na nekih 100 metara, ona samo što se nije urušila. Hvala vam. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala vama.

Dopunsko pitanje, možemo li sada? Izvolite. 

LIDIJA LJEŠAR: 

U odnosu na prvi dio vaših konstatacija o sveukupnom stanju kulturnih dobara u Crnoj Gori i koliko su nadležne institucije preduzimale mjere i drugi odgovarajući odgovorni subjekti u sistemu, podsjetiću da je Ministarstvo kulture 2004. godine osnovalo Komisiju za utvrđivanje stanja kulturnih dobara na teritoriji države. Tim izvještajem, pojedinačnim izvještajima za svako kulturno dobro koji su kroz jedan sublimirani 2005. godine usvojeni na Vladi, sa određenim brojem zaključaka institucije, dominantno Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture su bili zaduženi da preduzmu određene aktivnosti. Podsjetiću da tim izvještajem iz 2004. usvojenim na Vladi 2005. godine predviđen je bio čitav set konzervatorskih mjera nad kulturnim dobrima. Upravo latentan odnos institucija iz oblasti kulturne baštine koje sam pomenula, dominantno odgovornost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, zapravo izvod je donijelo reorganizaciju institucije iz oblasti kulturne baštine i osnivanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja posljednjih godinu i po dana u novoj organizacionoj strukturi i pod novim obavezama i djelokrugom rada pokušava da sprovode aktivnosti.

U odgovoru na vaše poslaničko pitanje napomenula sam da je Ministarstvo kulture jedan od nosioca realizacije tj. implementacije projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, a podsjetila bih da je članom 142 Zakona o zaštiti kulturnih dobara ova obaveza predviđena kao obaveza Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Mnoge reforme u svim oblastima često puta za proizvod donesu odgovarajuće probleme. Tako nam se desilo i kroz reformu Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Uprava za tih proteklih gotovo 20 mjeseci nije uspjela, jednim dijelom zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, a onda vjerovatno i zbog nesnalaženja kroz novi oblik organizacije da odgovori svim zahtjevima Zakona o zaštiti kulturnih dobara. U tom smislu, Ministarstvo kulture je pripremilo projekat koji je implementiran.

Što se tiče crkve Svetog Đorđa u Erakovićima na Njegušima, ona je, takođe, dio tretmana ovih 50 stručnih timova koji su trenutno na terenu, koji će uraditi elaborat o svim kulturnim dobrima, pa i o crkvi u Erakovićima. Podsjetiću, takođe, da smo konzervatorske radove na crkvi Svetog Đorđa u Erakovićima planirali i programom Cetinje grad kulture 2010-2013. godina, a kasnije je preimenovan u 2013-2015. godina. Sigurna sam da ćemo nakon implementacije, dozvoliću sebi za pravo, radeći jako puno godina u kulturnoj baštini, da projekat pod naslovom Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore nazvan je najznačajnijim i kapitalnim projektom u dugoj već 65 godina institucionalnoj i zakonodavnoj zaštiti kulturnih dobara, kao najznačajnijim projektom koji će nakon izrade svih tih značajnih elaborata za koje sam pomenula da su osnovani stručni timovi kvalifikovani, ne neke komisije i razni timovi već stručni timovi sa članovima sa stručnim referencama, učinjeti znatno efikasnijim i efektivnijim sistem kompletne zaštite kulturnih dobara Crne Gore, a u svakom slučaju pomoći da budemo brži i efikasniji u pripremi konzervatorskih projekata koji su jako zahtjevni. Nadam se da će to biti početak jednog novog .... na novim standardima i na novim principima vremena u oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zahvaljujem.

Od nadležnog ministarstva tražim informaciju šta je prouzrokovalo da se problem prosvetnih radnika iz Herceg Novog koji nemaju riješeno stambeno pitanje odugovalači i ne rješava već godinama. Već dugo vremena se govori o izgradnji stambene zgrade za prosvjetne radnike ali do početka realizacije tog programa nije došlo, a u javnosti se manipuliše nepreciznim i nejasnim informacijama. Pošto je to pitanje vrlo značajno za egzistenciju bilo koga, u ovom slučaju prosvetnih radnika, molio bih nadležno ministarstvo da konačno odgovorom na moje poslaničko pitanje razjasni ove probleme i početak realizacije ovog projekta učini izvjesnim.

Lično osjećam određenu odgovornost kada je ovaj problem u pitanju jer je problem koji traje dugo godina a posredno sam učesnik toga problema I kao poslanik i kao odbornik u lokalnoj skupštini.Medjutim, možda nijesam bio dovoljno pažljiv da obratim pažnju da se taj problem toliko godina dešava i da postoje neki razlozi zbog čega se jedno takvo vrlo važno pitanje ne realizuje.Problem po meni nije u institucijama, makar nije u zvaničnim odlukama institucija. To je zaključak koji donosim poslije toliko godina jer ovaj problem je star osam godina i smatram da postoji prikriveni razlog , vjerovatno privatni interes, koji sprečava realizaciju ovog projekta. Želim samo da kažem da je opština Herceg Novi 2005. godine dodijelila zemljište za izgradnju zgrade prosvetnim radnicima i da ga je oslobodila gradjevinskih dozvola. Takođe znam da je Minsitarstvo bilo spremno da pomogne Stambenoj zadruzi da, koliko znam, sa 60% novčanih sredstava pomogne izgradnju te zgrade. To se stalno ponavljalo i odavao se utisak da samo što nije počelo rješenje tog problema. Medjutim, danas je već jasno poslije osam godina da se radi o zavlačenju ljudi koji su u stambenom problemu i da tu postoji nešto što je prikriveno, što ne znam šta je, vjerovatno nije u zvaničnim izjavama Ministarstva ni lokalnih vlasti, niti bilo kojih institucia, već je bio neki privatni interes.

Zato bih vas molio da svi damo doprinos da se taj problem riješi i na ovaj način želim da makar malo umanjim svoju odgovornost zbog ovog problema iznoseći ga u Parlamentu Crne Gore. Mislim da javna riječ ima svoj značaj, da je tu ministar i molio bih ga da da svoj doprinos da ovo riješi i da se konačno ovo vrlo važno pitanje za prosvetne radnike rješava.

Donekle se osjećam ponižen što sam bio učesnik toga procesa, ali to je manje važno. Mnogo je važnije koliko su poniženi prosvetni radnici koji su bez stana toliko godina i zbog čega je do svega ovoga došlo. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Minsitar Stijepović ima riječ. Izvolite. 

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ: 

Hvala, gospodine potpredsjedjniče.

Dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine Gojkoviću,

Odmah ću na početku da vam se zahvalim u ime prosvetnih radnika Herceg Novog što ste postavili ovo pitanje i računam da ćemo u ovoj našoj korektnoj i profesonalnoj i ljudskoj komunikaciji učiniti jedan dodatni napor da se počne rješavati ovaj problem. Osim što sam vam zahvalan, reći ću vam da sam takodje saglasan sa vama da snosite dio odgovornosti zašto smo danas tu gdje smo poslije osam godina. Treće, za odgovor i rješenje ovog problema nijeste morali da dođete u Podgoricu, to ste mogli da završite i u Herceg Novom. I sada to onako najjednostavnije i najkraće obrazlažem.

Tri godine se mučim, molim, zovem, telefoniram, pišem, zakazujem sastanke i odlazim na njih kada me drugi pozovu, da bi krenuli u ovaj projekat. Jer, zaista prosvjetni radnici Herceg Novog su bez svoje volje i krivice dovedeni u poziciju da od 2005. godine na svojem imanju koje im je dodijelila opština Herceg Novi bez komunalija, koje im je takodje oprostila opština Herceg Novi, ne mogu da počnu stambeni objekat, a u istom tom periodu širom Crne Gore ta ista Stambena zadruga za prosvetne radnike Crne Gore radi i završava slične objekte i rješava stambena pitanja prosvetnih radnika od Petrovca, preko Berana, do Pljevalja, između Podgorice i Nikšića I u Budvi je počelo.

Dakle, 2005. Godine je dobijeno rješenje o lokaciji i dodijeljeno je zemljište. Vjerujte, šest godina do 2011. godine ne može Stambena zadruga od opštine Herceg Novi da dobije građevinsku dozvolu. U tom period, inžinjeri, gradjevinci će to bolje razumjeti od svih nas. Sedam puta je tražila opština Herceg Novi da se promijeni idejno rješenje projekta, sedam puta. To je nepojmljivo u praksi izvodjenja radova, jer je idejno rješenje jedan lagani u tom arhitetktonskom smislu dokument koji je uz to radila jedna renomirana podgorička kuća sa takvim renomeom da ima čak i medjunarodne nagrade. Kada se konačno uviđelo da u Herceg Novom nema ne znam čega, ali u svakom slučaju nema volje da se to riješi, onda smo se mi iz Minsitarstva uključili, pokušali da preko Ministarstva održivog razvoja i turizma dobijemo dozvolu. Dobili smo je. Dobila je Stambena zadruga solidarno 2011. godine. Medjutim, komšije nezadovoljne, komšije u katastarskoj opštini Topla na Savini, nezadovoljni tom građevinskom dozvolom pokrenuli su postupak kod Upravnog suda da se ona poništi. Upravi postupak je zaista u oktobru prošle godine poništio tu građevinsku dozvolu i mi smo opet došli na početak. Taman smo mislili da smo krenuli, počeli da ogradjujemo gradilište, mislim kad kažem "mi" mislim na prosvjetne radnike Herceg Novi, Stambena zadruga ne Ministarstvo, da vršimo pripremne radove, pala je gradjevinska dozvola na Upravom sudu. Mi kao legalisti stali i sada se mi žalili na tu odluku. Konačno je u martu ove godine Upravni sud odlučio da je Ministarstvo održivog razvoja bilo u pravu kada je delegiralo taj predmet Opštini Herceg Novi, konačno riješili sve formalne pretpostavke, odnosno probleme i odlukom Upravnog suda Crne Gore je odlučeno da je opština iz Herceg Novog nadležni organ da daje gradjevinsku dozvolu za izgradnju ovog stambenog objekta.

Potrudio sam se da se nadju svi, i tako je uradjeno, ovo je nesporno, i 15.maja je održan sastanak u Ministarstvu održivog razvoja đe je prisustvovao sekretar za urbanizam iz Opštine Herceg Novi, sve to razjasnili i dogovoreno je da u narednih 10 dana opština Herceg Novog konačno donese taj akt. Od tada je prošlo 14-15 dana, nema odgovora iz opštine Herceg Novog. Znamo da taj čovjek ima odredjene porodične problem I to razumijemo. Poslije osam godina raznih zavrzlama na raznim nivoima sada smo došli na početak gdje smo bili 2005. ..(prekid)... i da je nadležni organ odlukom Upravnog suda Crne Gore za donošenje te građevinske dozvole Opština Herceg Novi odnosno opštinski komitet za urbanizam. Molim vas da i zahvaljujem unaprijed na tome, znam da ćete učinjeti da zamolite kolege, znam da imate tu mogućnost, unaprijied vam se zahvaljujem na vašoj pomoći koju znam da ćete uraditi. Znam da imate autoritet da pomognete da se što prije donese ta gradjevinska dozvola i da počne taj objekat i da 44 prosvetna radnika iz opštine Herceg Novi konačno riješi svoje stambeno pitanje po povoljnim uslovima, jer kvadrat stana neće prelaziti cijenu od 650 do 700 eura. Unaprijed zahvaljujem i izvinjavam se zbog prekoračenog vremena. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Čuli ste . Izvolite kolega Gojkoviću. 

OBRAD GOJKOVIĆ: 

Da krenemo od činjenice. Znači, opština Herceg Novi je 2005. ustupila zemlju prosvjetnim radnicima, oslobodila komunalija, i u pravnom sistemu Crne Gore gdje se sve zna ko izdaje komunalije, ko izdaje gradjevinske dozvole, treba sedam godina da se opština Herceg Novi zvanično zakonski proizvede u toga ko treba da da komunalije i ko treba da da gradjevinske dozvole. Tako funkcioniše ovaj sistem i tu je problem. Ali prekrili ste nešto ministre, prekrili ste nešto. Ipak neko ovdje postoji u tami koji rukovodi koji ima svoj privatni interes e vidite, ja sam zato postavio ovo pitanje, da ti koji rukovode iz tame sa ovim se upozore da ne mogu da rade te stvari, da ne mogu, vi znate o kome se radi, vi znate o kome se radi, nije opština, ni institucija i privatni interes i vjerovatno član Demokratske partije socijalista i funkcioner, e to treba da znaju.

Mislim, da vaš odgovor nije bio do kraja korektan koliko je bilo moje korektno pitanje. Znači, ja sam išao na to da ovdje svi zajedno riiješimo problem i da zamolimo potpredsjednika parlamenta i da je tu gospodin Krivokapić i njega bi zamolio da to uradi. Ponižavajuće za sve ljude da toliko godina nema jasnog objašnjenja i da ja slušam toliko godina interesujući se za ovaj problem svaki dan samo što ne počne samo što, a to je već osam godina i zamislite u kakvom smo položaju sada prosvjetni radnici u Herceg Novom ovo nema veze sa politikom ovo nema ovo pitanje kontaktirao prosvjetnog radnika niti njihov Sindikat, jer sam vidio da se ovdje nešto dešava čudno i želio sam na ovaj način da izađem u javnost da pomognemo da se taj problem riješi. Žalosno je ovo da se desilo mislim da treba neko da se izvine da država funkcioniše da pravni sistem države funkcioniše, da se jednoj opštini koja pokloni zemljište i građevinsku dozvolu za tu zgradu sedam godina osporava pravo da ona izda građevinsku dozvolu da bi ti ljudi riješili svoje stambeno pitanje.

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem naravno.

Izvolite. 

OBRAD GOJKOVIĆ 

Izvinjavam se koleginice Vuksanović.

Pošto sam imao nebih želio da imam jedan princip znači u toku svakog poslaničkog pitanja bio prekršio sam zaboravio sam, ja samo da pokažem dvije fotografije ovo je Motel "Borići" građani Herceg Novog oni znaju šte je uništeno i ovo je Restoran "Lavangter".

Izvinjavam se predsjedniče što sam zloupotrijebio ovih, svaka sjednica ja pokažem po jednu propalu privatizaciju da se vidi i ovo će trajati do kraja mandata jer ovo ima na stotine.

Hvala.

Kakav je stav Ministarstva prosvjete povodom predloga Senata i Upravnog odbora Univerzieta Crne Gore da se u prestojećoj školskoj godini suspenduje upis na prvu godinu fakulteta pet studijskih programa u Nikšiću i Podgorici?

Obrazloženje.

Predlogom odluke koji je Univerzitet Crne Gore dostavio za ovu godinu predloženo je da se u 2013 i 2014.godini studenti ne upisuju na studijske programe Psihologija, Njemački jezik i književnost, Italijanski jezik i književnost, program Farmacije i program Stomatologije.

Problem je kako navode sa Univerziteta što na programima Farmacija i Stomatologija nema crnogorskog kadra za nastavu, dok su programi na Filozofskom fakultetu, odnosno po ovim jedinicama izuzetno skupi iz istih razloga to je zbog dovođenja gostujućih profesora.

Uzimajući u obzir činjenicu da je Crna Gora u procesu pregovora sa Evropskom unijom, te da će u dogledno vrijeme njena radna snaga biti konkurentna na tržištu Evropske unije, kao i činjenica da je Italija jedna od najvećih investitora u Crnoj Gori, postavlja se pitanje u čemu se vidi isplativost i postupak opravdanosti ovakvih odluka. Ovaj studijski program na Filozofskom fakultetu postoji već 14 godina, i u narednih godinu će iz sosptsvenog kadraiznjedriti pet doktora nauka, a na Birou rada nema nezaposlenih profesora Italijanskog jezika i književnosti.

Slični razlozi dovode do zaključka da je potrebno održati ... Njemački jezik i književnost, što bi tržište rada u oblasti turizma.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Ministar Stijepović. 

SLAVLJUB STIJEPOVIĆ: 

Gospođo Vuksanović, da ja ću naravno da odgovorim na Vaše pitanje samo jeste li Vi pošto znam da ste u saznanju da su još neki studijski programi od strane Senata predviđeni da se ove godine ne upisuju na prvoj godini osnovnih studija.

Molim, a jeste li u saznaju da ih ima još nekih ....ali ne interesujete se za te druge, samo za ovih pet. Vidim, jer mi je bilo prirodno pošto dolazite iz meni veoma bliske partije sa Univerziteta gdje ste do sada radili i kao akademski jeli tako građanin i kao akademskih zvanjem. Bilo mi je prirodno da se i za ove studijeske programe u Pljevljima, Beranama i Bijelom Polju, jer je i tamo predviđeno da se ne upisuju studenti na jednom broju studijskih programa, a pošto znam veoma dobro vaša partija vodi o regionalnom razvoju i podržava podršku sjeveru Crne Gore smatrao sam da je vaše interesovanje da je bilo prirodno da se veže i za te studijske programe. Ali, mi ćemo se svakako složiti oko jedne činjenice.

Autonomija Univerziteta podrazumijeva i činjenicu da Vlada nema pravo i ne treba da se u značajnoj mjeri miješa u upisnu politiku u koju Univerzitet doduše predlaže Vladi na davanju saglasnosti šta imamo mi sada kao rezultat ekspanzije razvoja visokog školstva u Crnoj Gori imam ono što će kasnije gospodin Kalač i ja vjerovatno raspraviti imamo suficit visokoškolaca na tržištu rada Crne Gore.

S druge strane imamo probleme u obezbjeđivanju sredstava kojima Univerzitet isplaćuje svoje obaveze a kao i svaki univerzitet tako i naš ima gostujuće prostore sa drugih univerziteta za one katedre i studijske programe đe nemamo još škola naš kadar. I kod te dvije činjenice potrebe da shodno upisnoj politici koju je usvojila Vlada prošle godine država finansira onaj kadar koji je deficitaran na tržištu rada Crne Gore i da Univerzitet kao neko ko je značajni potrošač budžetskih sredstava smanji sve one troškove gdje je moguće da se oni smanje Senat Univerziteta i Upravni odbor su predložili Vladi ovakav predlog, a to znači da se smanjuje broj onih studenata koji treba da dobiju indeks naredne jeseni i na budžetskim programima i na samofinansirajućim programima.

Ministarstvo prosvjete nije nadležno da daje saglasnost na takav akt upravo zbog autonomije Univerziteta, ali Vlada koja je u ime osnivača i vlasnika Države Crne Gore nadležna da daje tu saglasnost, ona će svakako uraditi tokom očekujem naredne nedjelje najkasnije za 15 dana. Što će i Ministarstvo i Vlada kada je u pitanju ovaj predlog učinjeti.Svakako pod broj jedan sačuvati autonomiju Univerziteta u najvećoj mogućoj mjeri ispoštovati njihov predlog, ali i kao Vlada koja vodi ne samo obrazovnu nego i ekonomsku, finansijsku i svaku drugu unutrašnju a i spoljnu politiku. Mi ćemo sagledati kako ste i Vi rekli iz šireg jednog aspekta ovaj predlog i slažem se sa vama Crnoj Gori koja teži evropskim i atlantskim integracijama Crnoj Gori koja je otvorena za strane investitore Crnoj Gori koja hoće da njen građanin bude građanin Evrope, potrebno je i što više znanja i što više naših studenata i naših građana da znaju sve svjetske jezike, a posebno jezike kojima govore desetine i stotine miliona kao što govore njemačkim i italijanskim jezikom danas u Evropi i šire.

Prema tome, mi ćemo se krajnje profesionalno, krajnje objektivno odnijeti prema ovom predlogu i siguran sam da će i biti ispoštovan i Univerzitet, i studenti i ono što su očekivanja ne samo obrazovne zajednice Crne Gore, a Vama zahvaljujem na saradnji i na podršci na tom planu. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem gospodine ministre.

Imate riječ izvolite. 

DRAGINJA VUKSANOVIĆ: 

Zahvaljujem i ja Vama na odgovoru.

Možda je bila prirodna potreba ali mi smo se iz Socijaldemokratske partije više obratili Vama sa ovim pitanjima vezana novim jedinicama upravo zato što su se građani, konkretno roditelji djece koja su završila srednje škole, a koja imaju interesovanja da se upišu na ove studijske programe interesovali za to. Upravo zbog toga smo se i bazirali na ova pitanja.

Ja kao radnik koji je zaposlen na Univerzitetu Crne Gore već punih 13 godina itekako poštujem i zalažem se za autonomiju Univerziteta Crne Gore i pogotovo pozdravljam i cijenim napore novog rukovodstva Upravnog odbora Univerziteta za koje se nadam da će konačno neke stvari na Univerzitetu dovesti u red.

Što se tiče mog konkretnog pitanja evo sada da se baziram malo na studiji Farmacije. Upoznata sam sa izjavom ministra zdravlja, da je Crnoj Gori trenutno potrebno 200 farmaceuta. Za to vrijeme takođe imam informaciju da na teritoriji Crne Gore radi kao diplomirani farmaceut 70 nerezidenata, a ovaj Fakultet je mlad i postoji tek nekih pet godina, pa se postavlja pitanje u čemu se ogleda isplativost da se ukine ovaj studijski program s obzirom na izjavu ministra zdravlja da je Crnoj Gori potrebno tih 200 farmaceuta, a da na teritoriji Crne Gore imamo oko 70 nerezidenata koji rade taj posao. Takođe je poznata i činjenica da na prve dvije godine Farmaceutskog fakulteta nastavu izvode profesori sa Univerziteta Crne Gore jer to su bazični predmeti kao recimo što je u medicini na predkliničkim predmetima izvode takođe profesori sa Univerziteta Crne Gore. To je konkretno oko studije Farmacije, a što se tiče ovog studija na Filozofskom jeziku ja bih se više pozabavila pitanjem, ako studijski program postoji već 14 godina, zašto mi nemamo svoj kadar. Da li je možda problem u tome da postoje propisi koji nijesu detaljni u sljedećem smislu.

Ministarstvo prosvjete i nauke i Univerzitet Crne Gore školuje svoje mlade kadrove, mladi kadrovi završavaju svoje obaveze na vrijeme u smislu magistriranja i doktoriranja, a onda se izbori i raspisivanje konkursa u zvanja čekaju od dvije čak i više godina. Tako da mislim da je u tom dijelu možda potrebno, uz opet poštovanje autonomije Univerziteta i ne miješanja Ministarstva tamo gdje nije to potrebno i gdje nije opravdano, možda i uskladiti propise i na studijskim programima u Crnoj Gori koji postoji koji ima svoju tradiciju, postaviti neke zakonske okvire koji je to rok, kada jedan mlad čovjek doktorira u kom to roku ako je već školovan od strane ove države treba da se raspiše konkurs da bi se on birao u zvanje. Eto to su samo neke sugestije.

Zahvaljujem.

Koliko nastavnika u osnovnim i srednjim školama radi u statusu stalnog radnog odnosa, a koliko njih je angažovano po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o djelu, i koliko od onih koji rade po ugovoru o radu na određeno vrijeme koji su angažovani za nastavnu 2012 - 2013.godinu neće primiti julsku, odnosno avgustovsku platu?

Obrazloženje:

Autonomiju nastavnika u značajnoj mjeri obezbjeđuje njegova kompetencija i radni status, odnosno sigurnost u dugoročnom planiranju svog profesionalnog razvoja. S obzirom da značajan broj nastavnika nema rješenje za stalni radni odnos, to je i njihov stepen autonomije u značajnoj mjeri ugrožen. Sve to predstavlja smetnju u podizanju kvaliteta nastavnog procesa, te bi adekvatno tretiranje ove teme od strane Ministarstva prosvjete i sporta bio dobar impuls poboljšanju kompletnog nastavnog procesa.

Odgovor tražim i u pisanoj formi.

Ovo je jedno od ključnih pitanja o obrazovanju i trenutnom stanju i generalno o onome šta planiramo u ovoj po nama iz Pozitivne Crne Gore, jednom od prioritetnijih oblasti u državi jer obrazovanje jeste jedan od najznačajnijih resursa, jer ono treba da da određena i znanja i vještine i da pripremi buduće generacije za suočavanje sa budućim izazovima. Ono što je najveći problem je da mi sad imamo veliki broj nastavnika koji teško mogu imati i profesionalnu i bilo kakvu drugu autonomnost ukoliko recimo na kraju školske godine ne znaju da li će predavati u narednoj godini, koji možda u julu ne znaju da li će predavati u septembru i da li će se pripremati za svoj predmet koji predaju. Zbog takvog statusa najviše će ispaštati učenici jer oni u suštini imaju pred sobom čovjeka koji strepi za svoju egzistenciju, koji strepi za svoj radni status i na kraju možda i posljednji put vide nastavnika sa dnevnikom u ruci, a da to i ne znaju. Ono što je jako važno je da taj isti nastavnik u glavi ima i takozvane uspješne priče po kojima se profesori posebno jezika doobučavaju da postanu kuvari i konobari koji na taj način ukoliko se na nekom sezonskom radu ne prijave po tom osnovu na Zavodu za evidenciji mogu biti tretirani i kao lica koja ne traže posao. U suštini radi se o nekome ko u julu pred školsku godinu koja će početi u septembru ne zna da li će više i ostati u toj profesiji.

Ono što je takođe važno time se šalje posredno još jedna poruka da nije bitno koliko znate,nego koga znate i taj nastavnik koji nije nezavistan ne može da planira svoj kontinuirani profesionalni razvoj. Nije dobro da imamo nastavnike u školama koji po devet ili deset godina rade po Ugovoru na određeno vrijeme a nijesu prevedeni u status stalnog radnog odnosa i to je nedopustivo i sa obrazovne, i sa egzistencijalne, i sa etičke tačke gledišta.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, ministre Stijepoviću. 

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ: 

Poštovani gospodine Periću, Vi ste meni postavili pitanje i 18.marta i bili ste veoma kritični tada i pominjali ste i naš evropski put i ja sam mislio da ćete vi danas odmah prvo da nam čestitate zatvaranje poglavlja, otvaranje i zatvaranje poglavlja, obrazovanje, kultura, sport i mladi, jer se to desilo nakon vaše kritike od 20.marta ova priznanja su došla iz Brisela u Crnu Goru 15.aprila, ali dobro.

Ja znam da je vas obradovalo to saznanje da smo zatvorili ovo poglavlje, bez obzira što to nijeste rekli. Sada da vam odgovorim opet percipirajući ono što je vas motivisalo ovo kada ste rekli egzistencionalno ideološki i profesionalno. Vjerujte ako vi mislite da su ovi radnici na određeno vrijeme u Prosvjeti na određeno vrijeme da bi bili ucjenjivani da glasaju za ovoga ili onoga tu ste pogriješili. Ako ja sada ne govorim tačno nađite jednoga od tih koji su na određeno, od Igala do Pljevalja, i od Plava do Ulcinja, da mu je iko iz Prosvjetnog ili drugog sistema tražio glas da bi mu bio produžen radni odnos. Vjerujte takvoga nema. Jer, to nije motiv zašto su oni na određeno vrijeme. Zašto su oni na određeno vrijeme, evo jednostavna računica. Zato što je svake godine, nažalost, u crnogorskim školama sve manje đaka. Ove školske godine u odnosu na prošlu je 1.800 đaka manje u našim školama nego prethodne školske godine, a prethodne u odnosu na onu prije nje 1.200. To znači, od septembra 2011.godine, do septembra 2012.godine je 3.000 đaka manje u našim školama, a što to znači koleginice Vuksanović. To znači, toliko je manje časova i normi i za profesora fizičkoga i biologije i matematike i svakog drugog nastavnog predmeta. Toliko je manje odjeljenja i toliko je manje profesora i učitelja. I da li i mi imamo pravo da kada se svake godine smanjuje broj đaka i kada ljudi koji su decenijama sa stalnim poslom u Prosvjeti ostaju bez norme, da li mi smijemo da li mi moralno smijemo kao ljudi, a da li smijemo i kao profesionalci da zaposlimo Petra Petrovića, a da on sjutra ostane bez norme i da mu poslije iz Budžeta dajemo osam, deset, dvanaest hiljada eura kao tehnološsi višak? Ne vjerujem da nas podržavate u tome da tako trošimo budžetske pare, jer čujemo vaše priče o tom pitanju. To je jedno.

Drugo, da li biste Vi da vam govorim na platu da je vaša škola dali meni koji neću biti u julu u školi platu? Ne vjerujem da bi ste dali. Da li ima ko to pravo? Nema. Što mi treba da uradimo? Mi treba da uradimo ono što smo i planirali, da sve one koji imaju punu normu i izvjesnost te norme u narednim godinama, nakon što donesemo sada zakon nadam se u Parlamentu tokom jula, sa novim normativima, takvima kakvim se dogovorimo da su realni, zajedno sa Sindikatom što upravo i radimo, takve sve situiramo sa stalnim poslom. Oni đe norma nije izvjesna ne možemo da im damo stalni posao jer onda čovjeku pravimo dvostruku štetu. Dajemo mu stalno rješenje na osam časova, a to znači 40% od norme, a to znači 40% od penzijskoga staža, 40% plate itd. Taj čovjek neće poći nikad u penziju. Dakle, ako imamo danas u našim školama 70 hiljada osnovaca i za to treba dvije hiljade prostora, ako iduće godine imamo 69 hiljada osnovaca znači hiljadu profesora je viška. Ja nijesam kriv ni niko iz Ministarstva ni iz Vlade što mi imamo svake godine sve manje đaka sve manje odjeljenja, sve manje časova, znači sve manje posla za prosvjetne radnike, nažalost. Znači, profesori imaju sve manje posla, jer ima sve manje onih kojima predaju zbog kojih smo svi tu. To je odgovor i vjerujte nije ono što vi mislite da su oni u određenom vremenu tu da bi se uticalo na njihovo glasanje. Ako ima takvih primjera recite biće sankcionisani istoga časa.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vam.

Kolega Periću, izvolite. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Izvolite. 

SRĐAN PERIĆ: 

Žao mi je što moram da konstatujem, gospodine Stijepoviću da posljedice 24 godišnje vladavine partije kojoj Vi pripadate ima za rezultat da imamo sve manje đaka i da nam je natalitet u drastičnom padu. Žao mi je. To je posljedica ekonomske krize, između ostalog i ekonomske politike, ali krize vrijednosti svake vrste. Takođe da kažem da čestitam zatvaranje poglavlja ali ono što javnost crnogorska treba da zna je da nijedno poglavlje nije definitivno zatvoreno i da mu se možemo vratiti ukoliko se ispostavi da ono nije odrađeno na kvalitetan način. Ono što je jako važna stvar prilikom pregledanja poglavlja gleda se prije svega zakonodavni okvir i naravno, dobro je da je on usklađen sa evropskim zakonodavnim okvirom ali mi govorimo o realnosti i govorimo o ogromnom broju ljudi koji neće primiti julsku i avgustovsku platu iz prostog razloga jer su primljeni za nastavnu 2012 i 2013.godinu i oni u julu neće znati da li će predavati u septembru i taj broj nije mali.

Gospodine Stijepoviću, meni je žao ovo nijesu želje i čestitke ovo je realnost i ovo je surova realnost. Surova realnost je i to da sam ja vas pitao koliko ima nastavnika koji nijesu u stalnom radnom odnosu a da mi Vi nijeste odgovorili u vrlo konkretnom i vrlo jednostavnom poslaničkom pitanju. I već kad ste mi dali šlagvort da li Vi vršite pritisak na nastavnike kako će da se izjašnjavaju vrlo eksplicitno, da. Vi kroz sistem obrazovanja gradite partijsku infrastrukturu, nemam nikakve dileme za takvo nešto. Vi gospodine Stijepoviću institucijom kojom rukovodite i načinom na koji rukovodite prije svega stavljate u prvi plan vašu političku a ne profesionalnu i obrazovanu karijeru i vjerujem da to ljudi u prosvjeti vrlo dobro znaju. Ja ću vas podsjetiti, gospodine Stijepoviću da reforma još uvijek traje. Gdje su ljudi koji su započeli reformu koji su akademici u domaćim i inostranim akademijama? Zašto se oni protive onome do čega smo došli, a to je do koncepta koji nikome nije razumljiv. Koncept koji je retrogradan, koji je neefikasan, koji decentralizuje sistem, gdje se ministar pita za sve. Takođe vas moram pitati zaista bi me živo zanimala koja je to vizija obrazovanja nijesam imao prilike ni u jednom intervjuu da čujem kako Vi to tretirate kako Vi vidite obrazovanje za pet ili deset godina.

Takođe, Vi ste ministre Stijepoviću dio partije koja je učestvovala u stavljanju po strani ljudi sa nespornim referencama pa je tako čovjek koji je bio na čelu jedne od obrazovnih institucija, na ovaj na jedan indiskretan način skrajnut sa te pozicije a najveći grijeh mu je bio taj što se solidarisao sa učenicima. Crnogorska javnost zna o čemu govorimo i vi i ja. Gospodine Stijepoviću, ono što je jako važno je da mi ne možemo elokventne ljude i u administraciji i u Prosvjeti stavljati po strani. U krajnjoj crti vaše partijske kolege su objasnile i ja stojim iza toga da vi forsirate projekat siguran glas kroz obrazovni sistem i da jedan zaposleni vrijedi četiri sigurna glasa. Pozitivna Crna Gora će svakako pratiti ovu tematiku žao nam je što nijesmo dobili odgovor na vrlo konkretno pitanje i pozivamo sve nastavnike koji su zakinuti za plate, pozivamo sve nastavnike koji ne mogu da ostvare svoja prava i koji ne mogu da se profesionalno usavršavaju, a Vi ministre vrlo dobro znate da je i odziv nastavnika na obuku sada sve manji jer im je sve veća neizvjesnost radnog mjesta, pozivamo sve njih da se obrate Sekretarijatu za obrazovanje Pozitivne Crne Gore i mi ćemo pratiti i procesuirati ove slučajeve, jer za razliku od Ministarstva prosvjete, odnosno institucije kojom Vi rukovodite, odnosno Vi personalno, nama je obrazovni proces na prvom mjestu.

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Ministar Stijepović, ima riječ. 

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ: 

Precizne podatke ćete dobiti u pisanom odgovoru koji ste tražili, kao i prošli put, jer se dnevno mijenja broj zaposlenih na određeno vrijeme to ću reći kasnije da sada ne trošim, reći ću vam zašto se mijenja dnevno, zato što su odsustva svakodnevna i svaki dan se moraju paviti zamjene a to ću reći na naredno poslaničko pitanje. Vi ste sada progovorili iz nekih ličnih odnosa i nekih ljudi bliskih vama oko stanja u Prosvjeti. Nemojte tražiti intervjuu već dođite kad god hoćete kod mene i mojih saradnika dobićete i viziju i stanje i sve ono što vas interesuje.

Odbacujem i ne mogu da shvatim da ste to izgovorili i da je DPS kriv za pad nataliteta u Crnoj Gori. Rekao sam i ponovo vam kažem da to ne postoji i sad vas ponovo pozivam da date to ime i tog čovjeka koji je uticao zbog statusa na određeno vrijeme da glasa na ovaj ili onaj način. Prema tome, molim vas, nemojte da pričate neku priču koja se širi u ovim klupama i u određenim novinama oko tih ….itd. kod nas je sve transparentno, vjerujte na toliko hiljada ljudi i toliko desetina hiljada učenika ne može se ništa i da hoće sakriti, uraditi, mimo profesora. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite minut. 

SRĐA PERIĆ: 

Vrlo ću kratko. Od ministra prosvjete se očekuje da iznese …kako je vidi. To su radili ministri obrazovanja u Evropi, nije zgorega da čujemo od vas. Toliko kontradiktornih odluka, podzakonskih i zakonskih akata za vrijeme vašeg mandata, ovo je vaš drugi mandat, prosto zbunjuje svaku stručnu javnost u oblasti obrazovanja. Toliko o tome. Kad je riječ o padu nataliteta ja samo podsjećam ko je Vlada evo dvadeset četvrta godina i da se uporede cifre. Ništa više od toga i kada je riječ o tome da nijesmo mogli dobiti broj može da se napravi presjek na prvi mart, prvi april, prvi maj, prvi jun, nebitno je. Mi smo htjeli da upoznamo javnost koliko je to velik broj ljudi koje držimo u strahu i na taj način gušimo ono osnovno što treba da širi prosvjeta, a to je kritičko mišljenje. Vi ga sistematski gušite. Hvala.