Koliki iznos sredstava na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je uplaćen Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore u 2010. u 2011 i 2012.godini, kao i za prva četiri mjeseca 2013.godine. Koliki je bio udio tih sredstava u ukupnom Budžetu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja za te tri godine kao i za prva četiri mjeseca o.g? Koliki iznos sredstava poslije navedenog doprinosa u naznačenom periodu nije uplaćen Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja?Koji poslodavci na ime neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja sada duguje iznos veći od 50.000 eura, koliki su iznosi njihovih dugovanja po tom osnovu i na koji vremenski period se odnose? Da li je i ako jeste koje poslodavce Vlada Crne Gore, počev od 1.januara 2010.godine pa do sada, oslobodila obaveze plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i po kom osnovu i koje mjere nadležni organi državni organi preduzimaju radi naplate doprinosa za poboljšanje naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranj?.

Umjesto obrazloženja iskoristiću priliku, jer to nijesam mogao prije dva dana kada smo ovoj Skupštini trebali da razmatramo Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer ste prethodno napustili ovu salu, da Vam postavim pitanje vezano je svakako za problematiku penzijskog i invalidskog osiguranja.

Riječ je o tom Predlogu zakona koje su podnijeli poslanici SNP-a i čijom primjenom je trebalo da omogući onim zaposlenim koji rade na izuzetno teškim po zdravlje štetnim poslovima da mogu ostvariti pravo na starosnu penziju kada navrše onih 30 godina staža od čega najmanje 20 godina na poslovima na kojima se staž osigura računa sa uvećanim trajanjem. Predlog zakona je bio koncipiran da se odnosi na sve zaposlene bez obzira na granu i oblast u kojoj rade. Na takav Predlog zakona vaše Ministarstvo i Vlada dali su mišljenje kojim smatraju da ne treba podržati taj zakon iz ključnog razloga što bi se njegovom primjenom povećao broj penzionera i time opteretio finansiranje penzijskog sistema u Crnoj Gori.

Međutim, gospodine ministre, u razgovoru koji su imali sa Vama predstavnici samostalnih sisndikata KAP-a saopštili su nam da je za Vas i za poslanike DPS-a bio prihvatljiv predlog ovog zakona koji bi se odnosio samo na ostvarivanje ovih prava na zaposlene u KAP-u, jer njihov broj nije toliki da bi opteretio finansiranje penzijskog sistema pod uslovom da to pravo se ograniči do 2013.godine i treći uslov je bio da taj amandman u tom smislu podnesu poslanici SNP-a kao predlagači Zakona.

Imajući u vidu naznačeno, cijeneći prije svega izuzetno teške uslove i rada i situacije u kojoj se nalaze radnici KAP-a, mi smo taj amandman i podnijeli ovoj Skupštini blagovremeno uoči rasprave Zakona o pojedinostima, vi ste to obećanje predstavnicima Sindikata KAP-a dali u dva navrata, prvi put uoči razmatranja u načelu predloga ovoga Zakona i drugi put uoči razmatranja Predloga zakona u pojedinostima. I što se desilo na dan kada je trebalo da odlučujemo po našem amandmanu poslanici DPS-a nijesu podržali Predlog zakona u načelu. Time nije omogućeno da se razmatra Zakon u pojedinostima niti amandman i jednostavno smo došli u situaciju da ne možemo ostvariti ono što je trebalo da uradimo po nama kao predlagačima ovoga zakona. I moje je pitanje prema Vama s tim u vezi jeste.

Zbog čega ste predstavnike Sindikata KAP-a obmanuli u vezi sa naznačenim i nas kao poslanike SNP-a kao predlagače ovoga Zakona.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Izvolite. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja je od 1.januara 2010.godine, uključen u sistem trezora i od tada posluje na principima trezorskog poslovanja. Fond se dominanto finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda Budžeta.

Izvorni prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja ostvarenu su:

- u 2010. godini 263 miliona, od čega se na doprinose za PIO odnosi 234,13 miliona.

- u 2011.godini 215,80 miliona od čega se na doprinose PIO odnosi 213,53 miliona.

- u 212.godini 219,18 miliona od čega se na doprinose PIO odnosi 216,51 milion eura.

- u prva četiri mjeseca 2013.godine ostvarene prihode ili već prenos sredstava 59,24 miliona eura, odnosno na doprinose za PIO 58,58 miliona.

Učešće izvornih prihoda u finansiranju izdataka Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iznosi:

- u 2010.godini 70,30%; u 2011.godini 59,75%; u 2012.godini 57,19%, a u prva četiri mjeseca 2013.godine 47,35%.

Manje učešće izvornih prihoda u ukupnim izdacima Fonda, u odnosu na 2010.godinu, rezultat je nižeg nivoa naplaćenih prihoda po osnovu doprinosa Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i rast rashoda po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Rashodi po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2011.godini bili su veći u odnosu na 2010.godinu za 25,9 miliona, a u 2012.godini za 22,09 miliona u odnosu na 2011.godinu, što znači da je u 2012.godini za prava PIA u odnosu na 2010. godinu 48 miliona razlike. Dok administrativni troškovi u tom periodu imaju tendenciju pada kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu.

Kada su u pitanju prihodi od doprinosa od penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i njihovo učešće u ukupnim izdacima Fonda, u prva četiri mjeseca 2013.godine treba imati u vidu da dinamika ostvarenja prihoda od doprinosa neravnomjerna, odnosno najveće ostvarenje ovih prihoda je tokom turističke sezone, pa će i procjena od 47,35 sigurno biti veći.

Podatke o iznosu duga poreskih obveznika po osnovu doprinosa za PIO prema postojećim propisima predstavlja poresku tajnu.

Nezavisno od ovog sistema izvještavanje o obračunatim plaćenim porezima i doprinosima je uspostavljen shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa. Prema rješenjima iz navedenog zakona obračun doprinosa i podnošenje izvještaja Poreskoj upravi vrši se od 15 u mjesecu za prethodni mjesec i ovaj izvještaj obuhvata podatke o obračunatim plaćenim porezima i doprinosima.

Prema tome, ukoliko poslodavac ne izvrši isplatu zaradu zaposlenika ne postoji obaveza podnošenje izvještaja za određeni obračunski period. Zbog toga nije moguće voditi podatke o dugu po osnovu obračunatih zarada i fiskalnih obaveza po tom osnovu.

U članu 14 Zakona o budžetu propisano je da Vlada može donijeti odluku o otpisu dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja nastalih prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 15.avgusta 2009.godine.

Stoga, u 2010, 2011, 2012 i 2013.godini nije bilo, niti je postojala zakonska mogućnost, otpisa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U cilju naplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje nadležni organi preduzimaju sljedeće mjere:

- otkrivanje poslodavaca koji su izvršili isplate zarada bez plaćanja poreza i doprinosa,

- podnošenje prekršajnih i krivičnih prijava za takva lica,

- blokiranje njihovih računa,

- plenidba imovine.

Hvala.

I odgovor na ovo pitanje koje nije sadržano u pismenom dopisu što se tiče, nije sam vas čuo izvinite ne ne, nije naprotiv nego se ne sjetim odmah.

Dakle, tačno je da smo razgovarali sa gospodinom Krivokapićem

Gospodinom Krivokapićem, predsjednikom jedne grane Sindikata Kombinata aluminijuma.

Dakle, tačno je da sam razgovarao i da smo kao Vlada dali negativno mišljenje. 2010. do 2011.godine kada je onaj Zakon stupio na snagu 2.500 tada zaposlenih je otišlo u penziju, što je povećalo izdatke Budžeta na nekih 7,5 miliona godišnje, da bi vjerovatno i sada isti procenat bio na taj način. Vlada je smatrala da u ovom momentu nije moguće to uraditi, što ne znači da u nekom narednom momentu neće biti moguće, shodno svemu onome što Vlada trenutno radi na finansijskoj konsolidaciji budžeta i smanjenju zaduženosti Crne Gore, dakle, to je bio jedan i osnovni razlog.

Nakon razgovora sa predsjednikom Sindikata KAP-a gospodinom Krivokapićem, shodno zaista složenoj situaciji sa kojom se ja sa vama slažem, smo bili u razgovoru i ja sam obećao da ako se to ograniči na Kombinat aluminijuma da ću zatražiti od poslaničkog Kluba DPS-a da glasa pozitivno taj zakon. Gospodin Krivokapić me je tada obavijestio da vi nijeste spremni da promijenite svoj zakon i zbog toga je gospodin Jelić podnio amandman na vaš prijedlog zakona. Taj amandman je odbijen na Zakonodavnom odboru. To je ono što ja imam informaciju. Dakle, vi ćete u svom komentaru dati da li imate neku drugu informaciju. Ja imam informaciju od Zakonodavnog odbora da je odbijeno zato što nije u skladu sa Ustavom, zato što je diskriminatorski i ne može se primijeniti samo za jednu kompaniju.

Zbog toga je gospodin Jelić povukao taj amandman, nakon toga imao sam telefonski razgovor sa gospodinom Krivokapićem, predsjednikom Sindikata KAP-a, na dan kada je bio, to je bilo prekjuče smo imali razgovor, on mi je rekao da ste vi pristali da izmijenite postojeći zakon da se odnosi na aluminijsku industriju. Nakon toga sam rekao da je meni to prihvatljivo. U razgovoru sa gospodinom Jelićem koji je predsjednik matičnog odbora sam dobio odgovor da je to neprihvatljivo zbog toga što je to diskriminatorski i ne može da se opredijeli samo na jednu kompaniju i zbog toga je došlo do toga. Ja ću se svakako čuti sa gospodinom Krivokapićem i razgovarati na tu temu kako da prevaziđemo taj problem kada je u pitanju KAP-u.

Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Možda nećemo uspjeti da penzionišemo radnike, ali hoćemo aluminijsku industriju.

Izvolite kolega Gošoviću. 

NEVEN GOŠOVIĆ: 

Evo, ići ću i ja komentar redom kojim ste vi išli, ministre. U Crnoj Gori prema podacima objavljenim za mjesec mart 2013. godine ima 107.406 penzionera, čija prosječna penzija iznosi 277,027,oo eura, dok 8099 građana koriste ostale naknade koje se finansiraju iz tog budžeta.

Takođe prema objavljenim podacima Fonda PIO u mjesecu martu 2013. godine 167.738 zaposlenih u Crnoj Gori trebalo jre da izdvaja doprinose za ovih 107.406 penzionera. Krajem 2012. godine aktuelna većina u ovom parlamentu donijela je zakon čijom primjenom se penzije u 2013. godini neće povećavati. Vlada je tada ocijenila da se obezbjeđenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ukoliko bi se njihovo usklađivanje nastavilo primjenom važećih odredbi zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, ne bi moglo finansirati iz realnih sredstava budžeta države, odnosno da bi finansiranje navedenih prava u višim tim usklađenim iznosima moglo da dovede u pitanje likvidnost budžeta fonda. Čak su i prihvatili da su se i pohvalili da zamrzavanje penzija predstavlja ozbiljnost Vlade u održavanju penzijskog sistema i odgovoran odnos prema penzionerima.

Procijenjeno je da će po tom osnovu Vlada u 2013. godini uštedjeti na penzijama nekih 12-13 miliona eura. Tada je iznesen podatak da u mjesečnom iznosu izdvajanja za penzije od oko 32 miliona eura, doprinosi učestvuju 16-17 miliona eura, te da se 45% potrebnih sredstava obezbjeđuje u budžetu. Zbog čega je to tako jasno proizilazi iz odgovora na postavljeno poslaničko pitanje, jer je vidno da doprinosi sada još manje učestvuju u ukupnim sredstvima budžeta Fonda PIO, da sve više izdvajaju iz budžeta Crne Gore i da jednostavno kod takvog stanja stvari trpe i penzioneri i zaposleni. Penzioneri jer se ne povećava likvidnost Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, pa se ne mogu nadati nekom odmrzavanju rasta penzija a što im je nagoviješteno na određeni način od strane ministra finansija, a zaposleni jer nijesu u mogućnosti ostvarivati pravo na penziju sve dok se ne uplate doprinosi za isplaćene zarade.

Nijeste dostavili odgovor na moje pitanje u onom dijelu koji se odnosi koji su to dužnici i koji su iznosi dugovanja najveći dužnici prema Fondu PIO, tvrdeći da je to poreska tajna. Ne može biti poreska tajna ko su, ali koliki su iznosi, kolika su to dugovanja sigurno nije poreska tajna i taj ste podatak bili dužni saopštiti. Očigledno je da je stanje takvo kakvo je, ko plati doprinose plati, gomilaju se ti dugovi, a ispaštaju i penzioneri i zaposleni, a ne preduzimaju se odgovarajuće mjere. A u odnosu na drugi dio mog pitanja, gospodine minister, procedura je sprovedena apsolutno na javan način. Postoje i zapisnici i zvještaji o radu Zakonodavnog odbora. Bili smo zaista obradovani kada su poslanici DPS-a podnijeli taj amandman, računajući da je to završena stvar. Na Odboru za zakonodavstvo, bilo je iznošenja ličnih mišljenja da može biti s tim u vezi određenih elemenata neustavnosti, odnosno da dovodimo u neravnopravan položaj u zavisnosti gdje rade. Međutim, mi u zakonu o penzijsko i invalidskom osiguranju imamo takvu odredbu kao sistemsko trajno rješenje za zaposlene u rudnicima i niko nije dovodio u pitanje ustavnost tih odredbi niti ovakvu odredbu u ranijem periodu koja je tražila određeno vrijeme.

Nije se Odbor za zakonodavstvo izjašnjavao o usklađenosti sa ustavom i drugim propisima tog amandmana već je predstavnik DPS prihvatio iznesenu sugestiju stručne službe Odbora za zakonodavstvo da izmijeni amandman i da prihvati amandman na način da se prihvati u cjelosti predlog zakona koji je dao SNP, ali da se ograniči njegova primjena do kraja 2013. godine. Očigledno za tako nešto nije imao saglasnost Vlade i kada su vidjeli šta su prihvatili povukli su taj amandman ne zbog njegove neusklađenosti sa propisima, već Odbor za zakonodavstvo nije ... Dozvolite mi, gospodine predsjedniče, da završim, jer je veoma osjetljivo pitanje. Taj vaš stav koji sam ja ovdje iznio i saopštili vi mene u holu na dan razmatranja ovog zakona u načelu. I uopšte nije bilo nikakve dileme kod nas da li da podnesemo taj amandman ili ne. Podnio ga je DPS kada je to išlo kako je išlo i povukli taj amandman. Uradili smo to mi. Na dan rasprave zakona u pojedinostima vi ste ponovili takav stav i mi smo realno očekivali da će ovdje u parlamentu biti prihvaćen taj zakon, taj naš amandman i predlog zakona jer je on u interesu onih koji obavljaju najteže poslove, prije svega u Elektrolizi KAP. Od tog obećanja nije bilo ništa, izigrani su radnici, izigran je sindikat, mi smo povjerovali, očigledno nijesmo trebali.

Gospodine ministre, u svakoj odgovornoj Vladi, ministar koji da takvo obećanje, a od tog obećanja nema ništa, podnio bi ostavku. Ali vi taj osjećaj odgovornosti, očigledno nemate. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Daću vam riječ, jer ste vi dugo govorili preko vremena.

Imate minut. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Dakle, gospodine Gošoviću, dvije stvari koje nisam očekivao da ćete kazati, ali evo saopštili ste tako da vam moram replicirati.

Dakle, kao što ste rekli zakonom su iz decembra mjeseca penzije ograničene i ne mogu se povećavati, zaboravili ste da kažete da se ne mogu ni smanjivati. A s obzirom na kretanje plata, bile bi smanjene u 2013. godini, jer je plata u decembru bila 498,00 sada je 478,oo eura. Dakle, upravo stoji ono što ste rekli i što smo mi tada kazali da ne samo da zamrzavamo plate zbog održivosti budžeta, već se i staramo, s obzirom na tendencije koje će biti u 2013. godini, da se i penzije ne smanjuju.

To je jedno. Drugo, da li sam držao obećanje ili ne, vrijeme će pokazati. Dakle, o tome nemojte me pogrešno shvatiti najmanje ste vi pozvani da sudite, s obzirom da me niste glasali ni prvi put kada sam bio izabran ovdje, tako da to mišljenje me mnogo ne dotiče. Ono što je činjenica jeste da sam ja imao razgovor sa gospodinom Krivokapićem, predsjednikom sindikata KAP-a koji je, imali smo zaista raspravu kvalitetnu i smatrao sam da, ako je situacija u KAP dramatična, a jeste, da im treba pomoći i naći načina da ljudima koji će ostati bez posla, zato što ide smanjenje zaposlenih, pokušaju oni koji su blizu penzije na način koji ste vi predložili vašim zakonom i dao im to obećanje i tražio od vas da vi podnesete amandman.

Moja informacija, koju sam ja dobio iz Skupštine, jeste da na Zakonodavnom odboru nije mogao proći ovaj naš amandman koji je DPS podnio, jer je diskriminatorski, nije u skladu sa Ustavom i tako dalje. To je jedina činjenica, a ja ću sa sindikatom KAP-a opet razgovarati na tu temu da vidimo kako da prevaziđemo problem koji je nastao.

Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Izvolite. 

NEVEN GOŠOVIĆ: 

Gospodine ministre, penzije u ovoj godini nijeste mogli smanjivati, niti možete. Penzije u ovoj godini niste smanjivati primjenom zakona jer se one usklađuju 1. januara u odnosu na one kriterijume koji važe u prethodnoj godini. Dakle u odnosu na rast zarada i troškova života u ovoj godini penzije ste mogli smanjiti tek od 1. januara 2014. godine. U ovoj godini ste bili dužni da povećate penzije nekih 3 i nešto posto i po tom osnovu ste penzionere zakinuli nekih 12 ili 13 miliona eura. To su činjenice i tu ste pogrešno tumačili primjenu zakona što ne bi trebalo da se dešava ministru.

Kada smo podnijeli amandman koji u cjelosti ispunjava sve uslove koje ste tražili ovdje je bila prilika u parlamentu da razmijenimo mišljenje, ima li elemenata njegove neusklađenosti sa pravnim sistemom, pogotovo zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji sadrži isto takvu normu samo u odnosu na druge osiguranike. Vi to nijeste dozvolili. U načelu ste izglasali izglasali nepovjerenje tom predlogu zakona i onemogućili da vodimo tu raspravu. I na taj način izigrali sva ona obećanja koja ste apsolutno jasno dali, ne mislim samo na vas nego na poslanike DPS od kojih smo očekivali da će uvažiti ono što je u datom trenutku interes radnika KAP-a, a što ne opterećuje sistem penzioni na način da ne bi moglo biti prihvatljivo imajući u vidu stav Ministarstva finansija.

Zahvaljujem.

Uvaženi ministre Boškoviću, moje pitanje glasi: " Koji je stav Vlade po pitanju Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima koji su podnijeli poslanici Socijaldemokratske partije, koji ima za cilj da spriječi zloupotrebu i obezbijedi da radnici u praksi ostvare prava koja im garantuje Zakon o radu i Opšti kolektivni ugovor"?

S obzirom na činjenicu da Vlada još uvijek Skupštini nije dostavila mišljenje na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima, interesuje me koji su razlozi doveli do ovog kašnjenja, čime se dodatno usporava unapređivanje postojećeg zakonskog rješenja.

Istini za volju, mislim da smo mogli i bez tog mišljenja ići dalje sa zakonom u proceduru, ali ipak smo smatrali da je pitanje od takvog značaja da bi trebali da čujemo mišljenje, da nešto ne pogriješimo kao poslanici na osnovu nepotpunih ili netačnih informacija koje imamo u ovoj oblasti.

Želio bih svakako na osnovu onog što čitam iz medija, na osnovu onoga što sam vidio iz nekih Vladinih resornih izvještaja, da se stanje u ovoj oblasti popravlja, da je mnogo više inspekcija, da je mnogo više nalaza koji ukazuju i upozoravaju vlasnike kompanija da moraju poštovati zakonska određenja i određenja iz kolektivnih ugovora i da se na osnovu vašeg rada, rada inspekcija i donekle i Kluba poslanika Socijaldemokratske partije, mislim da je ovo treći ili četvrti put da u ovom i sličnom kontekstu razgovaramo o ovoj temi, dok se stanje nešto popravlja, ali da i dalje postoji moguće i ova zakonska praznina u postojećem zakonu, gdje se kaže da mogu raditi kompanije čija priroda djelatnosti i tehnologija rada to zahtijeva. Ovu formulaciju koriste mnogi u praksi, pa i oni čija priroda djelatnosti i tehnologija rada to ne zahtijeva, i oni rade praznicima i to baš svakog sata i svakog dana kada su državni praznici. Mislimo da se to, onda, mora precizirati, to ćemo uraditi, ali bi ipak molili i tražili da što prije dobijemo mišljenje Vlade.

Na kraju još jedna stvar. Primijećeno je da neke kompanije, i to velike sa velikim brojem radnika poštuju vjerske praznike, što mi nemamo ništa protiv, neka ih poštuju u tom smislu da se ne radi, neka to rade, ali te iste kompanije, posebno one koje su iz inostranstva ne poštuju državne praznike u tom smislu. Dakle, za tri dana nekog vjerskog praznika se ne radi u tom tržišnom centru, da tako kažem, ali se za sve državne praznike radi puno radno vrijeme. Molili bi da na to obratite pažnju, da jednako kao što poštuju, sa pravom, vjerske poštuju i države u kojoj rade. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Samo jedna napomena, ministre. Mi smo sekularna država i ne postoji nijedan vjerski praznik koji je opšti. Prema tome, ne postoji mogućnost da jedan vjerski praznik bude slavljen kao opšti, a državni se moraju slaviti kao opšti. Slavljenje vjerskih praznika je lično opredjeljenje, lično pravo, a državni praznik je zakonska obaveza. Izvolite. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Zahvaljujem, predsjedniče.

Gospodine Banoviću, odredbama člana 2 do 5 Zakona o državnim i drugim praznicima predviđeno je da se državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, kao i da su praznični dani neradni. Izuzetno od pravila da su praznični dani neradni, ovim zakonom je propisano da su državni organi, organi lokalne samouprave i javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnost od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Isto tako, privredna društva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda djelatnosti ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad mogu raditi u praznične dane. S tim u vezi, članom 82 stav 1 Zakona o radu, utvrđeno je da, pored ostalog, zaposleni ima pravo i na naknadnu zaradu u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu i za vrijeme državnih i vjerskih praznika u kojima se ne radi. Istim zakonom je predviđeno da se zarada uvećava u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu za rad u dane državnih i drugih praznika koji su zakonom utvrđeni kao neradni dani.

Imajući u vidu da Uprava za inspekcijske poslove preko Inspekcije rada ima aktivnu ulogu kontrole nad primjenom navedenih zakonskih propisa, ovo ministarstvo je mišljenja da zaposleni imaju adekvatnu normativnu zaštitu kada je u pitanju obaveza rada i uvećanje zarada zaposlenih na dan državnih i drugih praznika u kojima se ne radi.

Međutim, kada je u pitanju mišljenje koje se odnosi na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima koji su krajem 2012. godine podnijeli poslanici Socijaldemokratske partije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije nadležno za njegovo normativno uređenje već Ministarstvo kulture, saglasno uredbi organizacije i načinu rada državne uprave. Napominjemo da je uvidom u službenu evidenciju ovog ministarstva utvrđeno da se predlagač danas nije obraćao ovom ministarstvu za mišljenje na tekst Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Izvolite.

BORISLAV BANOVIĆ: 

Zahvaljujem na odgovoru. Imamo ...., nadam se da imamo jedinstvo Vlade tako da ovo nije prvi slučaj juče i danas da se ne zna ko je nadležan u Vladi i da se ta nadležnost gubi u odnosu na pitanje poslanika. Žao mi je što to sada komentarišem u odnosu na vas jer vi ste dali odgovor iako nijeste bili nadležni. Možda je malo i nelogično da u ovom bar dijelu formulacije pravi Ministarstvo kulture, a da nadzor vršite vi. Možda i tu treba malo razmisliti, i vi, i kolega iz Ministarstva kulture, da se možda nešto i tu definiše u načinu rada. U svakom slučaju vam zahvaljujem i još jednom da naš dio nadležnosti urgiram i dalje da vaše službe i vaša nadležna funkcija da se obavlja maksimalno po važećem Zakonu, a kad novi donesemo onda ćemo vidjeti koliko ćemo stvari popraviti sa samim zakonskim normama.

Hvala.

Moje pitanje ministru Boškoviću odnosilo se prevashodno na priču o zloupotrebama, ali ja sam, pošto su oni cijelo vrijeme u raspravi o Zakonu o dječijoj i socijalnoj zaštiti pričali o zloupotrebama poslodavaca, počela sa tim da vidim kako se Ministarstvo suočava sa zloupotrebama u svojim redovima, tako da sam ponovo tražila da mi se dostavi Izvještaj Komisije za kontrolu i nadzor centara za socijalni rad javnih ustanova, socijalne i dječije zaštite za 2010. godinu, te takav Izvještaj za 2011. i 2012. goinu, ukoliko su rađeni, a podsjećam da je ovakav izvještaj rađen nakon nalaza Državne revizorske institucije, a postoji niz … u centrima za socijalni rad i da postoje neadekvatni finansijski izvještaji u odnosu na ono što se radi u centrima za socijalni rad. Zatim, tražila sam podatak o tome koji je novčani iznos bio neophodan na godišnjem nivou za naknadu koju je SNP predložio svojim amandmanom na Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti a odnosio se na naknadu roditeljima koji imaju djecu sa smetnjama za razvoj kao i koliko bi novčani iznos godišnji bio nophodan za lica sa invaliditetom koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje da je usvojen amandman koji je predložila Socijalistička narodna partija. Imajući u vidu da su odgovori iz Ministarstva prilikom odbijanja ovih amandmana, se odnosilo na nedostatak novca, pitala sam, takodje, koliko je novca za ove četiri godine uplaćeno u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom do današnjeg dana, koliko je usmjerno namjenski, koliko je Vlada potrošila negdje drugo da bih locirala predstavnicima Ministarstva gdje su mogli da nadju novac ukoliko im je nedostajao za ono što je bio predlog amandmana Socijalističke narodne partije, odnosilo se na lica sa invaliditetom i roditelje djece sa smetnjama u razvoju. Pitala sam, takodje, i za broj dnevnih centara u Crnoj Gori zbog toga što je odgovor bio da roditeljima koji imaju djecu sa smetnjama u razvoju ne treba nadoknada koju smo mi predložili jer postoje dnevni centri, zato me interesovalo koliko na današnji dan ima mjesta u dnevnim centrima u Crnoj Gori kao i koliko će biti kada se završe svi dnevni centri a koliko na današnji dan po evidencijama Ministarstva ima djece sa smetnjama u razvoju koja bi koristila usluge ovih dnevnih centara.

Tražila sam, takodje, podatke o tome koliko je novca od 2005. do stupanja na snagu prethodnog zakona do danas utrošeno po godinama za refundaciju ali i broj zaposlenih i visina mjesečnih zarada onih kojima je refundirano porodiljsko odsustvo po kategorijama od 6 do 7.000; od 5 do 6.000; od 4 do 5.000 i nadalje na niže zato što su se pojavljivali neki iznose za koje nijesam dobila utemeljenje u odgovorima Minsitarstva.

Na kraju, tražila sam da Minsitarstvo utemelji sve one tvrdnje o kojima se govorilo tokom rasprave gdje je Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i niza uloupotreba o fantomskim firmama i tako dalje, tako što ćemi dostaviti cete mi nazive pravnih lica i preduzetnika na koji se ove pojave odnose kao i imena odgovornih lica i nagalašvam imena odgovornih lica jer se imena odgovornih lica nijesu pojavila u odgovoru koji ste koleginici dali, a mislim da je to jednako značajno koji je naziv firme, te od kada je Ministarstvo uočilo ove pojave i na koji način je to reagovano. Zahvaljujem se.

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Imena koja se najređe čuju u Crnoj Gori su imena odgovornih lica.To su najređa , no nems, najređe spominjena imena. Izvolite. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Zahvaljujem potpredsjedniče.

Kao prvo, odgovor gospođi Jonici je sljedeći:Upit administraciji, odnosno Ministarstvu podnijeli maja ove godine. Po Zakonu 15 dana nam je rok da vam odgovorimo po vašem pitanju. S obzirom da ste postavili sve to u ovom poslovničkom pitanju jednom, obuhvatilim, dakle ničim nijesmo prekršili Zakon, već vam dostavljamo to što ste tražili i tada i sada.

Što se tiče odgovora na ovo što ste pitali dostavljam vam sljedeći odgovor:

Komisija Ministarstva rada i socijalnog staranja formirana je rješenjem ministra rada i socijalnog staranja 2010. godine da izvrši nadzor nad ostvarenjem socijalno-zaštitnih prava korisnika po slučajnom uzorku i informiše ministra o načinu rada stručnih radnika u svim centrima za socijalni rad, shodno članu 108 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Nakon obilaska centara za socijalni rad i izršene kontrole nijesu utvrđene nepravilnosti o radu. Naime, poslije izvršenih obilazaka, organizovan je sastanak sa direktorima centara za socijalni rad na kojima se raspravljalo o radu centara i o programima rada centara. Komisija nije sačinila pisani izvještaj o kontorli i nadzoru u centrima za socijalni rad o čemu je Ministarstvo rada i socijalnog staranja obavijestilo Državnu revizorsku instituciju koja je u svom izvještaju napisala da Minsitarstvo rada i socijalnog staranja nije dostavilo isti prilikom kontrole od strane DRI. Takođe, nijesu ni sačinjavani izvještaji ni za 2011. godinu jer Komisija nije u toj godini vršila kontrolu rada centara za socijalni rad.

Novim Zakonom koji je usvojen u Skupštini Crne Gore predviđeno je osnivanje inspekcije koja će vršiti nadzor nad ostvarivanjima prava shodno Zakonu sa čime će se svakako poboljšati kvalitet rada u Centrima za socijalni rad i u čitavom sistemu socijalne zaštite.

Što se tiče drugog pitanja, ili potpitanja kako ga već nazivamo, nije moguće iskazati novčani iznos koji bi bio potreban na godišnjem nivou za isplatu naknada nezaposlenom roditelju koji njeguje dijete kojem mu je neophodna stalna njega i pomoć na način predvidjen amandmanom 7 SNP-a, na Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti obzirom da se o toj kategoriji lica ne vodi evidencija. Naime, ostvarivanje prava na njegu i pomoć drugog lica nije uslovljena materijalnim uslovima tako da nema podataka da li su lica koja imaju obavezu izdržavanja u radnom odnosu ili se radi o nezaposlenim licima. Broj djece koja ostvaruju pravo na njegu i pomoć je oko 1.8000 na nivou čitave Crne Gore.

Treće, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 1967 lica sa invaliditetom od kojih su 1390 invalidi rada a 587 su kategorisana djeca i omladina, odnosno lica sa invaliditetom koja su završila školovanje u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja. Pravo na materijalno obezbjeđenje porodice ostvaruje se u skladu sa uslovima, prije svega, u pogledu prihoda i imovine. Nije moguće utvrditi broj lica sa invaliditetom koja se nalaze na Zavodu za zapošljavanje a koja bi imala pravo na materijalno obezbjeđenje porodice obzirom da nema podataka o njihovim prihodima i imovini kao i o podacima o prihodima imovine članova porodice sa kojima žive.

Četvrto, dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju postoje kao javne ustanove, ponavljam ono što sam rekao gospođi Kovačević a ako treba da ponovim isto što sam rekao malo prije, mislilm da nema potrebe.

Odgovor na pitanje koje se odnosi na uplaćena sredstva u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja lica sa invaliditetom je u nadležn osti Minsitarstva finansija jer je jedino odgovorno za prikupljanje sredstava u budžet Crne Gore. Tabelarni pregled isplaćenih sredstava za refundaciju porodiljskog odsustva za period 2005-2012. godina i za prvih četiri mjeseca 2013. godine je sljedeći:2005. godine bilo je 5 mil. 113.247 eura;2006. godine bilo 5 mil.518.472 eura;2007. godine bilo 6 mil.122.917 eura;2008. godine bilo 8.mil.247.467 eura;2009. godine bilo 10.934.460 eura;2010.godine bilo 14.432.550 eura; 211. godine je bilo 17.845.341 eura,2012. godine je bilo 22.355.766 i za prva četiri mjeseca ove godine 8.052.317 eura.

Obzirom da se u centrima za socijlani rad ne vodi posebna statistika kao i da se često za jednog korisnika u toku mjeseca refundira više zaostalih isplaćenih zarada nije moguće dati precizne podatke o broju korisnika kao i o visini iznosa refundacije kako ste ih naznačili u pitanju. Možemo nekim dodatnim pitanjem, pa ćemo vam dati taj podatak. Zaista, nema potrebe da bilo šta krijemo, znate i sami.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja podnijelo je zahtjeve I podatke nadležnim državnim organima i podatke radi utvrđivanja moguće zloupotrebe prava na refundaciju sredstava kao što sam rekao malo prije u odgovoru gospođi Kovačević, shodno Zakonu o zaštiti i tajnosti podataka ne mogu govoriti o imenima, time sam ograničen ali su nadležnoj državnoj instituciji dostupni svi podaci a s druge strane, ako želite, znam da želite da to istražite, najlakše je na Centralnom registru Privrednog suda ukucati ime firme i vidjeti koja su ovlašćena lica i ko su lica u firmi. Hvala. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala ministre.

Koliginica Jonica. Izvolite. 

SNEŽANA JONICA: 

Za početak ću tražiti od vas da istražite ovo što nijeste istražili, sada se obraćam predsjedniku Skupštine i pitam ga - mislite li da je ovo odgovor na poslaničko pitanje. Nije moguće utvrditi način iznosa, nemamo evidenciju, nemamo podatke, nijesmo mogli da utvrdimo te podatke, ne možemo vam dostaviti te podatke. Ovo izvjesno nije odgovor na poslaničko pitanje, kako god vi to protumačili, a radi se o podacima koji su bili neophodni svima nama da na jasan način tumačimo norme Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koji je usvojen prije dva dana da tumačimo posljedice za građane, da tumačimo mogućnosti budžeta za obezbjeđivanje prava naročito najranjivijim kategorijama za koje smo to tražili. Računam da ćete na kraju ovo prokomentarisati, nemojte tumačiti da je bilo proceduralno. Jasno mi je zašto nema odgovora, prvo nevjerovatno je da kažete da Komisija vršila kontrolu centara za socijalni rad nije napravila pisani izvještaj jer nijesu našli nikakve nepravilnosti a da vas podsjetim ako nisu ništa drugo nego činjenicu da su vam na službena putovanja na ime Ministarstva išli oni koji nijesu zaposleni u Ministarstvu. Da nije ništa drugo nego da su napisali da je finansijska dokumentacija iz centara za socijalni rad nešto na čemu ne može da se bazira finansijski izvještaj ministarstva. Da nije ništa drugo nego činjenica da je utvrđeno da Ministarstvo nije dostavilo izvještaj o obračunatim plaćenim porezima i doprinosima Poreskoj upravi, a da prigovara drugim poslodavcima da to ne radi. Na kraju priče, da Ministarstvo rada i socijalnog staranja koje bi trebalo da se brine o licima sa invalitetom, a brine se tako što nema pojma ni koliko je njih, ni koliko je djece sa smetnjama u razvoju, nema nikakav podatak ni o čemu što se tiče ovih kategorija, jer upravo onaj poslodavac koji je 2010. godine, a pretpostavljam i kasnije nije uplatio svoju obavezu doprinosa u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

O čemu da pričam sa predstavnicima Ministarstva koji bi trebalo da preduzmu mjere na zaštiti i, posebno, tretmanu lica sa invaliditetom kada prvo to ministarstvo krši zakon na način što ne uplaćuje svoju obavezu doprinosa koju uplaćuju drugi poslodavci, a onda ono što svi drugi poslodavci uplate uzme i potroši negdje drugo, a onda nema predstave koji je to novčani iznos koji bi bio dovoljan kao naknada roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, da im olakša ono sve što moraju tokom dana da obezbijede kao vid medicinske njege i pomoći svojoj djeci. Nema podataka o broju djece sa smetnjama u razvoju, ali mi se odgovara da ne treba ova nadoknada zato što postoje dnevni centri, a imamo 102 mjesta u dnevnim centrima u Crnoj Gori, a kada se svi završe tvrdim da nećemo imati preko 300 mjesta, a znam da imamo višestruko više djece sa smetnjama u razvoju. Ne treba to ja da vam kažem nego vi to treba da znate.

Treba da znate da se radi o najranjivijoj kategoriji, da i vi kao predstavnici tog ministarstva treba da svakodnevno nudite mjere, čak i da nema novca da nalazite novac, a ne da oduzmete 20 miliona eura za koje vi nemate podatak, ja imam podatak, pa je nelogično da ga vi nijeste od kolega iz drugog ministarstva mogli pribaviti koje su oduzete iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju da ih potrošite ko zna gdje. Dozvoliću sebi da vjerujem da ste ih potrošili taman na ta službena putovanja, mobilne telefone i reprezentaciju.

Završavam komentar ovog odgovora činjenicom da meni više o načinu vođenja socijalne politike ne treba da govori ništa od podatka da je za ove četiri godine 24.606.000 eura potrošeno ili planirano, ako računamo i ovu godinu, za službena putovanja, a samo 18 miliona eura za dječije dodatke. Da ste pričom o zloupotrebama koja vam iz nekog razloga sada treba, koga pokrivate ili koga markirate tom pričom, ne interesuje me, krivi ste vi, krive su inspekcijske službe. Nijeste obezbijedili da država da onome kome treba, a da onemogući onoga ko zloupotrebljava da to ne radi. Ovom odlukom koju smo donijeli, nažalost, većinom glasova u ovoj Skupštini, prije dva dana kaznili smo 2000 trudnica zbog možda nekih 150 ili 200 lica preko kojih su se eventualno vršile zloupotrebe. Ko ih je naučio da vrše te zloupotrebe, da li predstavnici vašeg Ministarstva ili predstavnici inspekcijskih službi, vrijeme će pokazati. Vjerovatno su dobili uputstva kako to mogu da odrade upravo iz državnih organa. Hvala.

Da li u planovima Ministarstva rada i socijalnog staranja u budžetu za 2014. godinu postoji mogućnost izgradnje i otvaranja dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Opštini Danilovgrad?

Kratko obrazloženje:

Imajući u vidu da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja do sada u šest opština u Crnoj Gori izgradilo i otvorilo dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da je u toku izgradnja pet dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u 2013. godini, to sam mišljenja da su se stekli uslovi i da su u budžetu Ministarstva rada i socijalnog staranja predviđaju određena sredstva za početak izgradnje i otvaranjedDnevnog centra u Opštini Danilovgrad. Imajući u vidu da imamo veliki broj djece sa smetnjama u razvoju, da trenutno ta djeca sada rade u prostoru, privatnom prostoru kojeg plaća lokalna samouprava, zakup mjesečni. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite, ministre. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Dakle, dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju organizovani su kao i javne ustanove socijalne i dječije zaštite, čiji su osnivači opštine. Ministarstvo rada i socijalnog staranja plaća troškove smještaja sa iznosom do 150 eura po jednom djetetu mjesečno. Dnevni centri se osnivaju i funkcionišu po sistemu državnog i javnog partnerstva. Njihova djelatnost je prvenstveno zaštita djece sa smetnjama u razvoju, boravak i inkluzija djece sa smetnjama u razvoju. U Crnoj Gori osnovano je šest dnevnih centara i to u opštinama Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja, Herceg Novi, Plav i Ulcinj. U aprilu 2013. godine u dnevnim centrima je boravilo ukupno 102 djece. Kapaciteti dnevnih centara su 30 po jednom dnevnom centru. Planirano je da za ovu godinu budu otvoreni dnevni centri u Beranama, Rožajama, Mojkovcu, Cetinju i Podgorici, a u toku su i planovi za izgradnju Dnevnog centra u Budvi.

Kada je u pitanju Opština Danilovgrad možemo konstatovati da Opština Danilovgrad nije donijela lokalni plan akcije za djecu koji je osnov izmeđuostalog i za osnivanje institucije, kao što je Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju. Shodno navedenom, Ministarstvo rada i socijalnog staranja za 2014. nije predvidjelo aktivnost po ovom pitanju. Ukoliko bude donešen plan akcije za djecu Opštini Danilovgrad i pokrenuta interesovanja od strane Opštine Danilovgrad za osnivanje Dnevnog centra, Ministarstvo rada i socijalnog staranja će svakako sa zadovoljstvom u skladu sa nadležnostima dati adekvatnu podršku, kao što je to uradilo po opštinama u kojima su osnovani dnevni centri i u onima u kojima su te aktivnosti u toku. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite. 

ZORICA KOVAČEVIĆ: 

Zahvaljujem, ministre.

Što se tiče obaveza koje treba da uradi lokalna samouprava, ja i poslanik Vuletić naravno, ćemo se zainteresovati da se taj dio obaveza lokalne samouprave, usvajanje lokalnog plana za djecu odradi. Naravno, pokrenuće zvaničnu inicijativu sa sjednice Skupštine opštine da se u vašim planovima za narednu godinu nađe mjesto i naša opština. Nadam se da ćete te razloge kada to budemo slali, prihvatiti, i da ćete nam omogućiti kao i ostalim opštinama da naredne godine 2014. počnemo oko izgradnje toga centra, pa ako bude mogućnosti da ga završimo tokom 2014. ako ne i 2015. godine, jer mislim da je Opština Danilovgrad svojim odnosom prema toj djeci sa smetnjama u razvoju je do sada postigla zapažene rezultate i to udruženje veoma dobro funkcioniše i imamo veliki broj djece. Rekla sam na početku da se sredstva obezbjeđuju od strane lokalne samouprave za plaćanje zakupa i za rad tih udruženja, i mislim da je taj veliki broj djece zaslužuje da nađe mjesto i u Vašem Ministarstvu da bi se pokrenulo vezano za izgradnju i otvaranje dnevnog centra. Nadamo se da ćemo usaglasiti stavove i da ćemo mi do kraja godine ovo o čemu ste Vi govorili pokušati da uradimo i nakon toga se obratimo Vama sa zahtjevom. Hvala.

Kolege poslanici, uvaženi građani, ministru Boškoviću, ja sam Ministarstvu rada i socijalnog staranja postavila dva poslanička pitanja. Prvo poslaničko pitanje odnosi se na to da mi date informaciju da li je Uprava za inspekcijske poslove izvršila inspekcijski nadzor po prijavi Ministarstva rada i socijalnog staranja prema privrednim subjektima i nevladinom sektoru, a u vezi zloupotrebe prilikom isplata naknada za porodiljsko odsustvo, po mogućnosti za 2011., 2012. i 2013. godinu.

Naime, kratko obrazloženje: Prilikom rasprave na odborima i na sjednici same Skupštine Crne Gore u vezi predloga zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, došlo se do određenih informacija da je od strane jednog broja poslodavaca i nevladinog sektora bilo zloupotreba, vezano prilikom isplate naknade za porodiljsko iskustvo. Molim vas da nam danas saopštite dokle se stiglo sa inspekcijskim nadzorom i kakvi su rezultati inspekcije?

Hvala vam. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Ministar Bošković ima riječ. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Zahvaljujem, potpredsjedniče.

Dame i gospodo poslanici, dakle kao odgovor na poslaničko pitanje gospođe Kovačević dajem sljedeći odgovor: Ministarstvo rada i socijalnog staranja je podnijelo zahtjev nadležnom državnom organu za inspekcijske poslove radi utvrđivanja moguće zloupotrebe prava na refundaciju sredstava po osnovu korišćenja porodiljskog odsustva. Dakle, u decembru, nakon stupanja na funkciju ministra rada i socijalnog staranja, nakon pregleda, ajde da kažem istorije davanja socijalnih davanja, kada sam htio da se upoznam sa tim kako se davanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja preko centara za socijalni rad daju stanovništvu i po kojim osnovama, vidio sam nelogičnosti na osnovu refundacije za porodiljska odsustva, koja su od 2005. godine, kada je usvojen ovaj zakon, odnosno 1. 2005. godine kada je stupio na snagu jedan te isti zakon, porodiljska odsustva sa 5,1 milion otišla na 22,5 miliona, dakle, 5,1 milion u 2005.g. na 22.355.000,oo u 2012. godini, a broj porodilja se smanjio sa nešto ispod 8000 na 5500 porodilja.

Dakle, i uz rast plata koji je bio značajan u 2005/2012.g. dakle sa nekim prosjekom od 200 eura na 480 eura, nije mogao izazvati toliki rast refundacije za porodiljska odsustva.

U kontroli knjiga centara za socijalni rad, kod isplata porodiljskih odsustva, vidjeli smo određeni broj firmi koje izazivajju određenu sumnju da tu se nešto ne radi kako treba i dali smo nalog za kontrolu 34 firme u Crnoj Gori, od toga je kontrolisano 32 i sada ću saopštiti spisak firmi koje su kontrolisane, dakle to su firme, s obzirom da su najveća porodiljska odsustva u tom periodu kada smo sagledali situaciju, dakle, kraj decembra i početak januara mjeseca bio naravno Podgorica koja je najveći grad, Bijelo Polje koji je takođe treći grad po veličini i uglavnom kontrola je izvršena u te dvije opštine.

Tako da su iskontrolisane sljedeće firme,"Aqua BK" Podgorica, stomatološka ordinacija "Dr Zoran Popović" Podgorica, DOO "Comersa" Podgorica, DOO "Adrenaline" Podgorica, DOO "IRUZ CG" Podgorica, DOO "FDV COMERC" Podgorica, DOO "VIA D.K.BB" Podgorica, DOO "VERT" Podgorica, DOO "FIBERNET" Podgorica, DOO "ADO AKA" Bijelo Polje, DOO "SANIT DDD" Bijelo Polje, DOO "ILION MNG" Podgorica, DOO "MONTE KREDIT" Podgorica, DOO "LOB COMPANI" Podgorica, DOO "TO-TO" Podgorica, DOO "Aleksandra Tekstil" Podgorica, DOO "MANUALIS" Podgorica, DOO "Tapos" Podgorica, DOO "Bambis" Podgorica, DOO "Donator" Podgorica, "B.B AUTO" Bijelo Polje, DOO "BIT" Podgorica, DOO "Valente" Bijelo Polje, DOO "Gradnja" Bijelo Polje, DOO "Mišel" Bijelo Polje, DOO "Foto i video zum" Bijelo Polje, DOO "Dva šešira" Bijelo Polje, DOO "Auto centar DAS" Bijelo Polje, DOO "DMM-CO" Bijelo Polje, DOO "Kontoplus" Bijelo Polje, SZR "ŠAR" Bijelo Polje, DOO "EDI PUT" Bijelo Polje.

Dakle, mnogo priče se zadnje vrijeme oko ove teme pokrenulo prije svega kao što ste i sami kazali kroz usvajanje novog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, gdje upravo tema refundacija porodiljskih odsustava izazvala najveću raspravu i najveću znatiželju u parlamentu. Ja ću vam sada, neću ići po inspekcijskom nalazu koji svaka od ovih inspekcija našla ovdje, moram reći da od ovih 32 ovdje koje su kontrolisano 10 koje su možda, nijesu nađene na adresama koje su prijavljene u centralnom registru privrednih subjekata, tri njih nijesu imale ispravnu dokumentaciju, pa će naknadna kontrola utvrditi šta se tu dešavalo.

A sada vezano za pitanja koja ste postavljali, čak i za nekih usta ovdje saopštavana, kao da je moj atak na određene privredne subekte, pa neke profesije, moram reći da nemam ništa apsolutno protiv medicinske profesije, pogotovo protiv profesije zubara ili doktora stomatologije, ali u jednoj stomatološkoj ordinaciji imamo dva doktora stomatologije koji su imali prosječnu platu od 1.6.2008. do 1.7.2012. godine u iznosu od 188,00 eura, nakon toga zaključeno porodiljsko odsustvo i aneksom ugovora o radu povećana plata na 1.400,00 eura nego.

Drugo, doktor stomatologije 1.,2 prijavljeno socijalno osiguranje, 6.2. otišao na porodiljsko odsustvo, plata neto 1.600,oo eura, do tada druga osoba radila na isto radno mjesto sa istim koeficijentom za 153,02 eura.

Firma "Vert" iz Podgorice 2012. godini od države naplatila 108.000,oo eura i nešto preko na ime refundacije za porodiljska odsustva. Dakle, to je za 2012. godinu i jedan dio naplatila u januaru, dakle nekih 11/12 hiljada, dakle u 2012. godini naplatila 97.000,00 priliva imala od države, a ukupan prihod firme za 2012. godinu je bio 99.000,00 eura.

Pa ću vam reći tako da jedna gospođa je zaposlena ugovorom na neodređeno vrijeme 1.5. recimo 2011. godine, prijavljeno socijalno osiguranje 1.5.2011. godine, sa neto zaradom od 1.300,00 eura na porodiljsko odsustvo od 1.5.2011. godine bila do 1.6.2012. godine nakon čega je prekinut ugovor o radu.

I nije jedina, tu je na ovom spisku imam 11 porodilja kada je ova firma u pitanju.

Dakle, ima tu još dosta, ali mislim da je vremena kratko da bih sve obrazlagao, ali pomenuću još dvije firme. Dakle, firma "Manualis" sa sjedištem u Tološima izvršni direktor na neodređeno vrijeme od 8.10. 2006. godine, neto plata 239,10 eura, na porodiljsko otišla avgusta 2011. godine, nakon toga prima platu 1.503,00 eura da bi se nakon toga vratila na posao na 173,05 eura platu, i tako dalje i tako dalje.

Vidio sam čak i komentare pojedinih državnih institucija da je po njima sve ovo čisto, ovo nije zloupotreba zakona, ja ne znam šta je. Nadam se da ćete se vi u ovom parlamentu sa mnom složiti da li je ovo ili nije na određen način zloupotreba prava koja se daju i zbog toga je bila neophodna i izmjena ovog zakona kojeg smo usvojili prije dva dana u ovom Parlamentu, kako bi se i faktički mogle spriječiti zloupotrebe ovog prava. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Koleginica Kovačević ima riječ, izvolite. 

ZORICA KOVAČEVIĆ: 

Zahvaljujem, ministru Boškoviću.

Nadam se da ćete se složiti sa mnom da je jedan dio tih podataka danas čuli od značaja da postoje određene zloupotrebe od strane jednog broja poslodavaca. Nijeste mi rekli da ćete kao Ministarstvo rada i socijalnog staranja sve te kontrole procesuirati nadležnim državnim organima, kako bi Parlament u budućnosti imao informaciju dokle se stiglo sa konačnim istragama po ovom pitanju.

Drugo, znači, da je od strane jednog poslodavca bilo zloupotreba vezano za isplatu porodiljskog odsustva na način što je poslodavac preko svojih zaposlenih koristio to odsustvo kao prihod od budžeta Crne Gore. Znači, od sredstava namijenjenih u budžetu Crne Gore.

Molim Vas, moje pitanje je bilo, da li je bilo i određenih nevladinih organizacija i medijskih kuća, imajući u vidu značaj interesovanja koje je bilo ovih dana, da li ste to preskočili ili, i moje je dodatno pitanje bilo i sugestija da nastavite sa kontrolama i da ukoliko bude potrebno redovno informišete Parlament. Nemojte stati na Bijelom Polju i Podgorici, nego pođite i u Danilovgrad i u sve opštine. I mislim da je veoma interesantno da do kraja izvršite kontrolu kako bismo na kraju imali kompletan izvještaj, i ako bude potrebno raspravljali ga u Parlamentu i imali podršku inspekcija vaših i vašeg Minstarstva i naravno, naležnih državnih organa, prije svega tužilaštva i sudova koji bi trebali ovaj posao da dovedu do kraja. Iz jednog prostog razloga što se mi svakodnevno suočavamo u ovoj Skupštini sa nedostatkom sredstava u budžetu. Vjerovatno ako se ovo sve dovede do kraja biće prilike da će možda poslodavci vraćati jedan dio sredstava u budžetu, pa ćemo se vratiti na usaglašavanje primanja kod socijalnih davanja, pa ćemo se vratiti možda i na Zakon vezano za invalide, pa ćemo ovdje u ovoj Skupštini nastojati da ispravimo možda nešto što nijesmo mogli tokom ove godine, da usaglasimo sa vama vezano za novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Ministar Bošković ima riječ. 

PREDRAG BOŠKOVIĆ: 

Potpredsjedniče, mogli smo i kad gospođa Jonica postavi pitanje, pošto se naslanja na pitanje gospođe Kovačević.

Ali, ono što je bitno jeste, dakle, zaboravio sam to u svom prvom odgovoru da kažem da smo sve ovo što je nama sumnjivo procesuirali nadležnim državnim organima, prije svega državnom tužiocu i na njima je da utvrde da li je ovdje bilo određenih krivičnih radnji.

Što se tiče nevladinih organizacija i medijskih kuća, nijesmo trenutno radili kontrolu tih organizacija. To će biti u nekoj naredno interakciji, jer ćemo sad krenuti na ostale opštine da utvrdimo kao i na nevladine organizacije, da li je bilo određenih medijskih pritisaka, upravo iz tog razloga o kojem ste Vi govorili, ne znam. Znam da jedna medijska kuća za tri godine od države naplatila 208 hiljada eura refundacija za porodiljska odsustva. Da li je to bio jedan od razloga ili nije ne znam, ali je ovo činjenica i podatak iz budžeta. Hvala.

Da li je regulacija i sistem kontrole kvaliteta nafte i naftinih derivata u maloprodaji garantuje da crnogorski potrošači dobijaju proizvod odgovarjaućeg kvaliteta za cijenu koju plaćaju.

Obrazloženje: Crna Gora je u prošloj godini uvezla preko 350 miliona litara nafte i naftnih derivata i taj uvoz predstavlja jednu od najznačajnijih stavki u ukupnom uvozu. Kako postoje sumnje potrošača u kvalitetu goriva, koje, ukoliko su opravdane, znači da je desetine miliona štete za građane, zbog toga je važno da se sistemi kontrole i kvalitet goriva, garantuje proizvod zahvaljujućih karakteristika i povrati povjerenje potrošača za cijenu koju plaćaju dobijaju proizvod odgovarajućeg kvaliteta. Ukoliko bi postojalo odstupanje u kvalitetu u samo par procenata u odnosu na deklarisanu vrijednost šteta po gradjane i po privredu Crne Gore, ponavljam, mjerila bi se desetinama miliona eura da ne pominjemo potencijalna oštećenja motornih vozila i drugih mašina koje koriste naftu za kao pogonsko gorivo.

Tražio sam i tražim i dalje odgovor u pisanoj formi.

Pošto imam još par minuta, dodatno obrazloženje. Ovo pitanje sam postavio prije četiri - pet godina i tada dobio, od tadašnjeg ministra, odgovor šta se namjerava uraditi po tome i upravo me sada interesuje šta se to predalo toj kontroli, jer znamo da postoje ili bi barem trebale dapostoje dvije vrste kontrola. Jedna je ova papirološka, tako da kažem, gdje se pregladaju papiri deklarisani, ulazi, izlazi, carine, sa carina standardi, da li je to sve uredno napisano, a drugi je kontrola u praksi, putem uzorka ili putem drugih novih metodologija i metoda koje postoje već danas u našem okruženju. Interesuje me da li smo u tom smislu negdje napredovali.

U odgovoru na prethodno pitanje koje se tiče zaštite potrošača, prije par mjeseci, vi ste ministre rekli da će novim zakonom biti, mislim, 40 000 eura predviđena kazna za takve slučajeve kod ne poštovanja deklarisanog kvaliteta. Ne znam da li je konkretno za ovaj ili je odgovor se odnosio ukupno na zakonom izraženu maksimalnu kaznu, budućim zakonom kojim ćemo izmjenema i dopunama. Samo bih tu napomenuo da neke zemlje, na primjer, Bugarska ima već 250 hiljada za ovu, konkretan slučaj, za prevaru u dijelu kvaliteta goriva. Da Estonija ima u povratu zabranu poslovanja firma u tome. Da Japan ima i zabranu i krivično gonjenje onih koji to rade. Tako da, ponavljam još jednom, ako je jedna oktan ili dva oktana slabija energetska vrijednost goriva koje mi plaćamo a cijena ista kao u mnogim evropskim zemljama, onda nas namjerno ili nenamjerno to ne znam, ali nadam se da su vaše kontrole to otkrite, građani su pokradeni za desetine miliona eura. Hvala. Očekujem odgovor. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vam.

Izvolite, gospodine ministre. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Poštovani poslaniče Banoviću, na postavljeno poslaničko pitanje Ministarstvo ekonomije daje sledeći odgovor i naravno dostavićemo ga i u pisanoj formi.

U skadu sa članom 8 stav 2 Uredbe o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla, Agencija za zaštitu životne sredine predlaže progrma praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Program praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla obuhvata motorne benzine bmb 98 li bmb 95 i dizel gorivo, izrađen na osnovu standarda MEST-EN 14274. Metodologija izrade programa utvrđena je u standardu sa MEST-EN 14274 Aneks D. Ukupan broj uzoraka utvrđen je na osnovu izbora statističkog modela C u koviru standarda i faktora varijabilnosti kvaliteta goriva na crnogorskom tržištu. Mjesto uzorkovanja određena statističkom metodom iz registra benzinskih stanica i skladišta u Crnoj Gori. Uzimanja uzoraka goriva na bezniskim stanicama vrši se u zimskom i ljetnjem periodu. Ljetnji period se računa od 01. maja do 30 septembra, a zimski period od 01. oktobra do 30. aprila. Program je prvi put donešen 2011. godine i u skladu sa Uredbom o graničnim vrijednostima sadržaja zagaćujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla ispitivani su parametri kvaliteta goriva samo sa aspekta zagađenja vazduha što je usklađenog sa EU direktivom 2009/35C.

Ovo podrazumijeva da se ispituje samo dio parametara kvaliteta koji su definisani standardom MEST-EN 228 za motorne benzine i standardom .... 590 za goriva za dizel motore. Razlika u broju ispitivanih parametara koji propisuju standardi i uredba, naročito velika za goriva za dizel motore gdje se od standardom propisanih 19 parametara na osnovu uredbe ispitivalo pet parametara. Proširena analiza dizel goriva realizuje se 2012.-e i obuhvata sve parametre propisane standardom MEST-EN 590. Učestalost uzimanja uzoraka goriva na benzijskim stanicama je sledeće; po pitanju bmb 95, bmb 98 i eura dizela ... godišnje 100 uzorkovanja na benziskim pumpama od toga 50 u ljetnjem, a 50 u zimskom periodu. Ukupan broj uzorkovanja, imaju se u vidu sva tri segmenta, je 300 osim na beznzijskim stanicama programom predviđenih kontrola dizel goriva na skladištima. Broj uzorkovanja za dizel goriva na skladištima za ljetnji i zimski period prikazan je u tabeli 2. Tabelu ćete dobiti, ja ću je prepričati. Odnosi se na skladištenje Jugopetrol AD i skladište u luci Bar, kada imamo po pet uzorkovanja u ljetnjem i zimskom periodu. Na osnovu rezultata ispitivanja kvaliteta goriva koje je izvršila akreditovana labaratorija za ovu vrstu ispitivanja i koja za obavljanje ovih djelatnosti ima dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, utvrđeno je tokom 2012.-e prekoračenje dozvoljenih vrijednosti na beznijskoj stanici Dejli Petrol iz Ulcinja. Ekološka inspekcija postupila je u skladu sa svojim nadležnostima i ovo gorivo je povučeno sa tržišta.

Zbog velikog broja pritužbi građana na kvalitet dizel goriva na predlog Agencije ministarstva održivog razvoja i turizma je donijelo program praćenja kvaliteta tečnih goriva naftnog porijekla za 2012.-u godinu gdje je labaratorijska analiza dizel goriva proširena na sve propisane parametre kvaliteta dizel goriva koje definiše standard MEST-EN 590. Na ovaj način trebalo je da se omogući potpunija kontrola dizel goriva na tržištu, a u međuvremenu da se donese pravni osnov za nadležnost Tržišne inspekcije za tržišnu kontrolu goriva, što bi omogućilo sprovođenje mjera i u slučaju eventualnih odstupanja od parametara koji nijesu dio pomenute uredbe proistkle iz Zakona o zaštiti vazduha. Iz iznijetih razloga, izmjenama Zakona o energetici, a koji su u toku, predviđa se mogućnost vršenja nadzora tržišne inspekcije nad trgovinom na veliko i malo i analize kvaliteta naftnih dariveta uz odgovarajuće kanze energetskim subjektima koji ne poštuju zakonske odredbe.

Znači, krajnje jednostavno, potrebna je izmjena Zakona o energetici da ono što je institucionalni vakum u ovoj oblasti, koji sada evidentno postoji, bude u prevaziđen. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Kolega Banović, izvolite. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

Ne slažem se sa vama da su potrebne institucionalne izmjene i normativne izmjene da bi se mogla napraviti ovdje kontrola i pratiti kvalitet toga. Ako postoje, a postoje stari zakoni, mi smo u starom vremenu i u starim vremenima imali pravo da kontrolišemo, imali osnova da kontrolišemo i imali osnova da kažnjavamo kompanije koje prodaju nešto što nije uredno i nešto što nije tačno. Dakle, ako te zakone nijesmo ukinuli a mislim da nijesmo oni stari važe, onda tog osnova imamo i dalje.

Duga stvar, zahvaljujem se na trudu i na iscrpnom komentaru i odgovoru, ali taj se komentar očigledno odnosi ili se nijesmo razumjeli, a mislim ipak da jesmo, sa zadnjim dijelom vašeg odgovorai vidim da jesmo, odnosi se na ekološke aspekte te kontrole. Moje pitanje je bilo u odnosu na kvalitet goriva energetski. Dakle, ta kontrola se sastoji i od tog ekološkog, da li izduvni gasovi sadrže supora i ostalih otrovnih gasova, elemenata toliko i toliko ili ne i ti parametri i ti kriterijumi, standardi postoje, ali postoje i ovi drugi, da li piše 95 oktana ili 98, da li je to gorivo od 95 ili 98, ja i dalje smatram, laik sam veći od vas u toj oblasti, ali i dalje smatram da postoji osnov i sad i postojao je 2011.-e i 2009.-e da se ne smije prodavati ono što nije u redu. Nastavićemo raspravu negdje ubuduće u vezi sa tim kada budu te izmjene zakona. Po tome ispada da nam mogu prodavati vodu, onda ona ekološki izvanredna,najviše vode uspu u gorivo, vodena para izduvava i mi smo srećni, a nemamo osnova da utičemo na to, pa je kvalitet goriva za pogon automobila odgovarajući.

Evo prilike onda da barem načnemo temu što treba da bude ta kontrola u buduće, ako nije do sada. Očekivao sam da će biti i do sad i da ćete mi barem za 2012.-u, ako je donijet program za 2012.-u godinu, da ćete reći šta su nalazi tih programu, šta su nalazi tih uzorkovanja u odnosu na kvalitet. Nijesam čuo ni za ekologiju osim jedne kompanije, da je povučeno gorivo, ali bi dobro bilo da se u budućim odgovorima i vi ostali da nam malo tih svježih podataka više dajete. Šta se desilo, kakva je kaznena politika, koji su nalazi, a ne da postoje norme da se nešto ispituje i da postoje standardi i MEST-a i svi ostali to je edukativno za nas, ali nas ono što interesuje prvenstveno kontrola izvršenja tih pravila i zakona u praksi. Koje su pozitivne promjene.

Dakle, kontrola treba da zaštiti kupca, da zaštiti njegovo zdravlje, da zaštiti njegovu svojinu tj. džep i da zaštiti sve nas - vazduh, ali takođe da utvrdi porijeklo nekvalitetnog goriva. Da li smo mi utvrdili eto taj jedna slučaj, odakle to nekvalitetno gorivo? Je li ono namjerno ili nenamjerno došlo na naše pumpe? Je li razlog korupcija ili prevara ili je neki tehnički razlog nepostojanje ili postojanje nekih grešaka u preradi, u skladištenju, na pumpama pa se to promijenilo sve to. Molim vas da dođemo barem do nekih standarda među sobom u ovoj državi zejedničkih, nemojte shvatiti ne govorim vama lično, jednako sam kriv i ja koliko i vi što to nijesmo zajednički pratili i radili, ali vas pozivam da zaista u buduće shvatimo šta je ovdje problem, da pokušamo da se to mijenja, a problem postoji, građani se žale to svi osjećamo, kada uspemo gorivo na jednoj pumpi i na drugoj, a da ne spominjem nijednu, kolika je razlika u kilometrima koje prelazimo i kolika je razlika u cijeni koju plaćamo. Znači, sa jednim rezervoarom pređemo 500 km, a sa drugim pređemo 700 km. Tih, ne znam 20 ili 30% smo više platili kao građani, a onda kao i cijela država posebno.

Zato zaista molim da dođemo do toga što je dužnost administracije i što je dužnost ministarstava i inspekcija i koja je to kontrolna funkcija, a evo mi pokušavamo u parlamentu da tu našu kontrolnu funkciju i kroz ova pitanja izgradimo i poboljšamo.

Hvala. 

"U ekspozeu mandatara Mila Đukanovića nagovještena je mogućnost raskidanja privatizacionih ugovora koji nijesu ispoštovani od strane investitora. Šta je Vlada preuzela i po kojim principima da se preispitaju neuspjele privatizacije? Molim vas da u odgovoru navedete koje aktivnosti su preduzete i prema kojim kompanijama i koje vrste problema postoje da bi se takve privatizacije poništile".

Moram vam priznati da sam bio u dilemi da li da postavim ovo pitanje ili još jedno aktuelno pitanje koje će nas ubrzo sačekati čije posledice dolaze i koje javnost možda toliko ne vidi, a to je posledice privatizacije javnog dobra Morskog dobra. To je nešto što će isto kao ova privatizacija udariti svom žestinom jer je to totalna zloupotreba najvažnijeg resursa privrede Crne Gore. Skrećem pažnju javnosti Grne Gore na to, pogotovo kada se zna kakav je novi predloženi zakon o Morskom dobru i da to vodi još većim problemima.

Želim da kažem da ono što je ostalo nejasno poslije ekspozea mandatara Đukanovića, za očekivati je bilo da se izađe u javnost sa jasnim principima i jasnim pravilima i procedurama kako će se postupati u tim privatizacijama. To nije urađeno. To na neki način iznenađuje jer je sama privatizacija 90-ih godina rađena na netransparentan način, iz partijskih krugova, sa tajkunima, sa kriminalnim miljeima itd.

Kada je već napravljena tolika šteta, najmanje što je bilo očekivati je da se ovo uradi javno i da se te sve procedure iznesu pred nas poslanike, pred javnost. Ovo izlaženje u javnost Savjeta za privatizaciju je sasvim minimalno i tu javnost, ni mi poslanici ne možemo da se informišemo na pravi način. Očigledno je da je taj proces preispitivanja privatizacija ide isto kao onaj proces privatizacije i da će on napltiti ekstra profitom za one koji n ijesu ispunili te privatizacije. Zvuči paradoksalno, ali po informacijama koje imam i po onome što se može saznati, oni će profitirati čak i iz toga što su uništili našu privredu, i to će naplatiti, i taj svoj trud će naplatiti i tu imate, vjerovatno je to posljedica nekih loših ugovora i onda se postavlja pitanje ko je te ugovore pisao da li on treba krivično da odgovara zbog tih posljedica koje su nastale po državu Crnu Goru.

Neki dan smo raspravljali o trudnicama za koje nema para za penzionere nema para a oko nas leže milioni. Svaki put ovdje pokažem slike nekih objekata koji su vrednosni desetak miliona evra i koji su uništeni, a ništa se ne radi, evo "Galeb", to je objekat koji 1990. godine nije imala čak ni Hrvatska, objekat u mermeru u kome je čak i fasada uništena. Tu je i Hotel Vektra "Boka", ovo vam je hotel "Tamaris" koji je srušen, gdje je sada parking i od kojeg je opština imala koristi prošle godine mislim oko 1.000 eura na jednoj udarnoj lokaciji. Prošli put sam pokazao fotografije hotela "Plaža", Hotela "Igalo", ovakvih objekata ima desetine, radi se o vrijednosti koja je blizu 100 miliona eura, radnici ne primaju plate, to je samo jedna od kompanija, a mi ovdje pričamo da državni i lokalni budžeti nijesu puni. Eto toliko, želio bih da čujem vaš komentar. Ovdje leže milioni samo ih pokupite, dajte nekome ovo da radi, raskinite sa "Vektra Bokom" taj ugovor pa da idemo dalje. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Ministre Kavariću izvolite. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Zahvaljujem.

Zahvaljujem na pitanje poslaniku Gojkoviću.

Shodno postavljenom poslaničkom pitanju obavještavam Vas da je Ministarstvo ekonomije na osnovu podataka dostavljenih od Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Sekretarijata za razvoj, projekte i Ministarstva održivog razvoja i turizma, raspolaže sa sljedećim informacijama:

U odnosu na ovaj odgovor koji ćete čuti i koji će vam biti dostavljen u pisanoj formi mnogo detaljnije informacije možete da dobijete od nadležnih organa Ministarstvo ekonomije neposredno nadležnih za....slučajeva.

Vlada Crne Gore na sjednici od 24. januara 2013. godine usvojila je Informaciju o nerealizovanim investicionim obavezama iz oblasti turizma. Istovremeno je formiran i zadužen radni tim Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte da u saradnji sa predstavnicima investitora pripremi analizu privatizacionih ugovora za hotelsko - turistička preduzeća HTB "Boka", .... Crna Gora, AD "Jadran" Perast. Pored navedenih ugovora predmet analize su i ugovori za hotele "Planinka" i "Jezera" na Žabljaku "AS" u Perazića Dolu i Centar "Igalo" u Herceg Novom kao i ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta na poluostrvu Ratislav- Ulcinj. Takodje, formiran je i posebni radni tim Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte za preispitivanje nerealizovanih ugovora o privatizaciji zaključenih na osnovu javnog tendera van sektora turizma.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte na sjednici od 18. marta 2013. godine usvojio je informaciju o realizaciji i zaključka Vlade u vezi statusa privatizacionih ugovora iz oblasti turizma. Takodje, zadužena su i resorna ministarstva i pripreme i radnom timu dostave status nerealizovanih privatizacionih ugovora iz svojih resora.

Što se tiče sektora turizma nesporna je činjenica da u jednom broju objekata nije realizovan investicioni program posebno u slučajevima kada je prodaja tih objekata vršena tokom stečajnog postupka od strane nadležnih privrednih sudova. U pojedinim slučajevima na dinamiku realizovanja investicionog programa uticala je i činjenica da ambicijie investitora nijesu bile uskladjene sa aspekta gabarita kao ni urbanističko-arhitektonskim rješenja sa prostorno-planskom dokumentacijom.

Radni tim formiran od strane Vlade dostavio je Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte ifnromaciju o statusu ugovora sa nerealizovanim investicionim obavezama iz oblasti turizma i nakon analize utvrdjeno je da se raskinu sledeći privatizacioni ugovori: hoteli "Planinka" i "jezera" na Žabljaku, zaključen sa kompanijom SKI Centar "Durmitor", Centar za odmor, rekreaciju i liječenje "Igalo" AD zaključen sa konzorcijomom Fonda za zajednička ulaganja HLT Fond I HTP "Primorje", Hotel "As" zaključen izmedju HTB "Budvanska rivijera" i Kompanija "Njegaturist" iz Moskve. Utvrdjeno je da je neophodno revidirati i ugovore koji se odnose na hotel "Galeb" u Ulcinju i "Rokšped" DOO Podgorica, hotel "Mediteran" u Ulcinju I Bećović Menadžment DOO Ulcinj, dugoročni zakup zemljjišta na lokalitetu Rose i konzorcijuma Ecvis Kapital Limited Džeksi Engleska i ...... DO Podgorica.

Takodje, osim privatizacionih ugovora izvršena je analiza stanja koncesa za male hidroelektrane i s obzirom da odredjeni investitori nijesu realizvoali sve tačke iz koncesionih ugovora Vlada Crne Gore donijela je odluku o raskidu sljedećih ugovora o koncesiji:

Vodotok Vrbnica, Pritoka Pivskog jezera opština Plužine, vodotok Tušina pritoka Komarnica, Opština Šavnik, vodotok Bistrica, desna pritoka Lima opština Bijelo Poblje, vodotok Bjelojevićka pritoka Tare opština Mojkovac. U toku su prirpeme za raspisivanje novog tendera za davanje koncesije za korišćenje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite kolega Gojkoviću. 

OBRAD GOJKOVIĆ: 

Hvala potpredsjedniče, hvala ministre na odgovoru.

Želim da kažem da je od ekspozea mandatara prošlo šest mjeseci a država se nalazi u takvoj situaciji da nigdje nema eura i da je pred bankrotom. Za šest mjeseci mi bukvalno ni jedan od ovih resursa nijesmo stavili u funkciju niti on donosi prihode niti smo preduzeli ništa ozbiljno. Za šest mjeseci to nije uradjeno, ali i dalje mimo svih standarda i mimo svih pravila na ovim privatizacionim objektima o kojima ste vi pričali za vrijeme predsjedničkih izbora stoji zastava DPS-a, izborni štab DPS-a koji sa daljine 50 metara iz uništenog objekta prati izlazak birača i bilježi koji su to birači. Onda je jasno zašto, šta se dešava. Jasno je gdje smo došli. Iz Herceg Novog je sada, sada nije 63 miliona nego 73 miliona poslije Kumbura država je iskaširala iz privatizacije. Vratiće sa kreditom za onaj kolektor možda 22. U isto to vrijeme država se zadužila milijardu i 800. miliona eura kada se to uprosječi za brojem stanovnika znači oni su, država je zadužila gradjane Herceg Novoga sa 90 miliona, sa 90 miliona državnoga duga. U to vrijeme od 20 godina nije napravljena ni bolnica, ni škola, ni stanovi za prosvjetu, ni stanovi za policiju, ni stanovi za zdravstvene radnike. Država nigdje ništa nije uložila. Za to vrijeme lokalna urpava ima dug od 3 do 4 miliona eura, napravili smo i puteve i sportske sale i tako dalje.Jednsotavno vi ste nam kamen o vratu gradjanima Herceg Novog. Mi ne možemo da idemo naprijed niti možemo da živimo po standardima po kojima živi naše okruženje danas u svijetu. Znači uništili ste kompletno, ne Vi ministre normalno, nego cijeli ovaj proces, jednostavno ovo što vi radite nije ni transparetno nije ni dovoljno brzo. Mislim da će ovo da preraste u jedan totalni bankrot države, a ono što mi ovdje vrlo često ukazujemo da je trebalo izvršiti tu decentralizaciju i možda pitati te lokalne uprave, te gradjane koji žive u tim gradovima šta oni misle o tome, neka i oni kažu svoj sud. Kada gledamo kako se gazdovalo sa onim što je ova država provjerila lokalnim upravama, što je povjerila nama u Herceg Novom i kako ste gazdovali vi kao vlasti na državnom nivou, ispada da bi danas bilo sve pozlaćeno u Crnoj Gori da su lokalne uprave da smo mi bili vlast gazdovali sa tim sredstvima, jer je nepojmivo da lokalna urpava napravi takve projekte, kolektore, puteve, sportske sale i tako dalje i da se zaduži za svo ovo vrijeme nekoliko miliona eura a u isto to vrijeme vi ne napravite ništa i zadužite nas sa 90 miliona eura. Nijesam računao koliko je to po glavi onoga koji se rađa i koji umire u Herceg Novom danas ali to su ogromne sume. Umjesto da se uradi nešto za ovih 6 mjeseci to je ostalo na papiru, izgleda i dalje se štite kumovi, prijatelji, oni i dalje drže biračke odbore u svojim privatizovanim objektima. Mislilm da će ovo jednog dana morati ulica da rješava, jednostavno ovo više nema nikakvoga smisla. Ako neko ima hrbrosti da na objektu privatizovanom, koji je uništen, koji je hranio ljude, uništio ga i stavi svoju partijsku zastvu i bilježi birače i onda priča ovdje o privatizaciji i tako dalje, pa onda to stvarno više nema nikakvog smisla. Hvala.

Šta Ministarstvo planira kada je u pitanju dalja sudbina beranskog rudnika mrkog uglja?

O b r a z l o ž e nj e:

Rudnik mrkog uglja u Beranama prodat je u avgustu mjesecu 2007. godine. Prema opštoj ocjeni taj ugovor je bio dobar. Međutim, kupac „Balkan enerdži“ već duži niz godina je tražio i dobijao prolongiranje rokova za početak organizovanja proizvodnje sa malim izgledom da do toga u skorije vrijeme dođe. Razumljivo je bilo odlaganje, prolongiranje ugovorenih rokova i to, prije svega, iz razloga ekonomske krize. Međutim, i pored svega toga, krajnje je vrijeme da nadležno Ministarstvo ekonomije prekine dalju neizvjesnost. Rudnik mrkog uglja „Ivangrad“-Berane privatizovan je od strane privrednog društva „Balkan enerdži“ DOO Podgorica, inače vlasništvo Restis grupe iz Grčke, firme koja posjeduje više privrednih društava u Crnoj Gori, kao i „First financijal“ banku u Podgorici. Potpisivanjem Ugovora o prodaji imovine Rudnika zaključenog u avgustu mjesecu 2007. godine i Aneksa 1 od septembra 2007. godine i aneksa 2 od septembra 2008. godine izvršene su izmjene i dopune navedenog ugovora.

Kupoprodajnim ugovorom privredno društvo „Balkan enerdži“ DOO Podgorica se obavezalo da uplati cijenu od 1.510.000,00 eura, uradi program investicionog ulaganja 20.000.000,00 eura u Rudnik mrkog uglja Ivangrad-Berane, i da investira u izgradnju novog Termoenergetskog bloka kapaciteta od minimum 115 MWh, a maksimum 220 MWh u vrijednosti od 100.000.000,00 eura u naredne četiri godine od dana potpisivanja Ugovora.

Takođe, privredno društvo „Balkan enerdži“ kao (kupac) se obavezuje da sačini socijalni program (program zbrinjavanja zaposlenih), s tim što će zaposliti 120 radnika u početnoj fazi, a najmanje 180 radnika pod uslovom ostvarivanja pune proizvodnje.

Kupac je početkom privatizacije uplatio cijenu od 1.510.000,00 eura, izvršio preregistraciju AD Rudnika u „Balkan enerdži“ DOO poslovna jedinica Rudnik mrkog uglja "Berane“ Berane, zadržao 34 radnika od čega na današnji dan radi 20 radnika i to na održavanju vitalnih funkcija Rudnika jame Petnjik.

Radnici koji su uvođenjem stečaja poslati na Zavod i dalje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Navedenim Ugovorom i Anekosom ugovora definisane su osnovne obaveze kupca prema Rudniku, posebnim članom 4.03. Aneksa i gdje se kupac obavezuje da će u roku od šest mjeseci od dana isplate kupoprodajne cijene dostaviti:

- Bilans plan Rudnika uglja,

- Investicioni program do investiranja u Rudnik i izgradnju termoenergetskog bloka

- Socijalni program za radnike

Takođe se članom 4.04 Aneksa 1 istog Ugovora kupac obavezao da će u toku od šest mjeseci od dana isplate kuporodajne cijene izvršiti geološka istraživanja radi utvrđivanja rezervi uglja. Osim toga, članom 10.01 istog Ugovora kupac se obavezao da će u roku od trideset dana od dana isteka roka za geološka istraživanja sačiniti, usvojiti i realizovati socijalni program radnika Rudnika. S obzirom da nijesu izvršene obaveze iz Aneksa 1 u predviđenom roku od šest mjeseci Aneksa 2 od septembra 2008. godine produžen je rok za geološka doistraživanja do 1. maja 2009. godine. Međutim, ni u ovom roku kupac nije izvršio geološka doistraživanja niti je realizovao obaveze iz člana 4.03 i člana 10.01 Aneksa 1. U kasnijem periodu od strane „Balkan enerdži“ podneseni su zahtjevi za produživanje rokova, a isti su odobravani od strane Vlade i resornog ministarstva i do danas obaveze prema Ugovoru i Aneksu 1 nijesu realizovane.

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine ministre. 

VLADIMIR KAVARIĆ: 

Zahvaljujem, potpredsjedniče.

Na postavljeno poslaničko pitanje daje se sljedeći odgovor:

Vlada Crne Gore, odnosno u to vrijeme Ministarstvo za ekonomski razvoj i Ackonarsko društvo Rudnik uglja "Ivangrad" iz Berana u stečaju još od dana 21.09.2007.godine, zaključiti Ugovor o produženju prava na eksploataciju, istraživanje Mrkog uglja na ležištu Petnjik Opština Berane. Koncesionim ugovorom predviđeno da nakon isplate kupoprodajne cijene iz ugovora o prodaji Rudnika, prava eksploatacije iz koncesionog ugovora prelaze na kupce imovine Rudnika kompaniju DOO "Balkan enerdži" Podgorica. S obzirom da je kupac imovine Rudnika uglja Berane DOO "Balkan enerdži" isplatio cijenu iz ugovora u iznosu od dva miliona i 100 hljada iz čega su namijenjena prethodna potraživanja prema Rudniku, sva prava i obaveze iz koncesionog ugovora su prešla na DOO "Balkan enerdži". S druge strane ugovor o prodaji imovine Rudnika mrkog uglja "Berane je zaključen dana 6.08.2007.godine između stečajnog upravnika Rudnika i DOO "Balkan enerdži". Stečajni upravnik je u skladu sa zakonom samostalno i nezavisno vršio prodaju imovine Rudnika putem tenderskog postupka i u skladu sa time zaključivanje navedenog ugovora je bilo u njegovoj isključivoj nadležnosti. Kako Ministarstvo ekonomije nije sprovelo postupak prodaje imovine Rudnika, niti je strana potpisnica prodaje imovine odnosno nije dala saglasnost na sadržaj navedenog ugovora samim tim ne može biti nadležno za praćenje stepena realizacije ugovora o prodaji.

Stoga Ministarstvo ekonomije nije bilo nadležno da odlučuje o pitanju realizacije biznis plana investicionog programa izgradnje Termoelektrane i realizacije socijalnog programa. Tačna je činjenica da je ugovorom o prodaji definisan rok za vršenje detaljnih geoloških istraživanja, što je apsurdno jer se Zakonom o privatizaciji ugovora o prodaji koji proističe iz primjene ovoga zakona nijesu mogli urediti odnosi koji se tiču istraživanja i eksploataciji mineralnih sirovina već je to isključivo u nadležnosti zakona o koncesijama i zaključenog koncesionog ugovora.

Imajući u vidu navedeno nebih se saglasio sa konstatacijom da je Ugovor o prodaji bio dobar jer su određene norme koje se prije svega odnose na investicioni program i izgradnju Termolektrane nerealno postavljene, dok druge norme kao što je norma o geološkim istraživanjima definišu materiju koja shodno zakonu tu nebi smjelo mislim da se nalazi. Činjenica da je Rudnik u svojoj najboljoj godini poslovanja to je 1986.godina, ostvario proizvodnju od 107 hiljada tona da je posljednja proizvodnja ostvarena u 2002.godini u iznosu od 48 hiljada tona, što je apsolutno nedovoljno za planiranje izgradnje bilo kakve termoelektrane. Primjera radi Rudnik uglja AD Pljevlja godišnje proizvodi oko 1,2 miliona tona uglja. Neosporno je da od momenta preuzimanja Rudnika od strane DOO "Balkan enerdži" nije bilo proizvodnje uglja. Ova činjenica od strane koncesionara pravdana je nemogućnosti da se nađe tržište na kojem će se izvršiti plasman visokom cijenom proizvodnje koja je prouzrokovana jamskim načinom eksploatacije, ali i velikom udaljenošću rudnika od potencijalnog tržišta. Proizvodna cijena iz ovog rudnika je procijenjena na 65 eura po toni, što je čini nekomercijalnom, a posebno kada se ima u vidu neophodnost finansijskih ulaganja u sam proces proizvodnje.

Svi navedeni aspekti su uticali na to da planirana proizvodna cijena uglja bude visoka, što onemogućava konkrentnost njegove prodajne cijene na tržištu, a pogotovo kada se uzme u obzir okruženje kao što je Kosovo ili Srbija, gdje se može naći ugalj po znatno nižim cijenama. Proizvodna cijena uglja u Srbiji ili na Kosovu je, poređenja radi, ispod deset eura po toni. I sam koncesionar, uvidjevši sve negativne aspekte svog poduhvata bio spreman da raskine ugovor o koncesijama. S toga su javno uputili poziv svim zainteresovanim kupcima da će im prenijeti prava svojine u rudniku za jedan euro, uz obavezu preuzimanja 28 zaposlenih u rudniku. Niko se nije javio na upućeni poziv.

Ako dođe do raskida Ugovora o koncesiji, postavlja se pitanje kakva će biti dalja sudbina rudnika. Evidentno je da u ovom trenutku nemamo novog investitora koji bi bio spreman da otpočne sa proizvodnjom u rudniku, tako da bi preostali radnici ostali bez zaposlenja, jer u slučaju gubitka koncesionog prava ne postoji interes koncesionara da drži zaposlene u kompaniji. Samim tim došlo bi do prekida u održavanju podzemnih prostorija rudnika, odnosno došlo bi do poplave jamskih prostorija, čime bi se izgubila svaka buduća šansa za otpočinjanje nove proizvodnje.

Dakle, krajnje jednostavno, što se tiče ugovora, znači ne radi se taj više puta pominjani ugovor, mislim da sam već u ovoj sali nekoliko puta odgovarao na isto pitanje, on nije u nadležnosti Vlade. Sproveo ga je Privredni sud kroz stečajnu proceduru. Znamo kakve su reperkusije i odgovornosti koje proizilaze iz ugovora koji se odnosi na firme koje prođu stečajnu proceduru koju potpiše stečajni upravnik.

Ono što jeste u ingerenciji Vlade jeste koncesioni ugovor. Mi smo više puta razgovarali sa Sindikatom Rudnika uglja Berane i rekli da možemo da ga raskinemo svakoga momenta. Da li je to vaš interes. U ovom momentu koncesionar drži 28 ljudi na platnom spisku. To je svakako nešto što je bolje nego alternativa koju imamo u ovom momentu. Sve vrijeme komuniciramo, s tim je i javnost upoznata, sa svim potencijalnim investitorima tražeći način da se organizuje proizvodnja u ovom momentu. Možda dovoljno ilustrativno govori podatak, situacija u kojoj se trenutno nalazi ova problematika, jeste da neko preuzme obaveze za jedan euro, ugovor koji postojeći koncesionar ima u Rudniku Berane, nije se niko javio. Ipak je fakat da, iako nema proizvodnje, u ovom momentu 28 ljudi se nalazi na platnom spisku. Ono što sve vrijeme radimo jeste pokušavamo da nađemo alternativan način realizacije, odnosno organizacije proizvodnje u Rudniku mrkog uglja Berane. Ono što je bilo posebno interesantno jeste realizacija projekta koji se odnosi na Termoelektranu, i po tom pitanju komuniciramo i sa sindikatima i sa svima onima koji su zainteresovani za ovu problematiku. Hvala.  

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Kolega Adrović ima riječ. 

REŠID ADROVIĆ: 

Hvala.

Uvaženi ministre, za mene je u ovom trenutku manje važno ko je prodao Rudnik, da li je Ministarstvo dalo saglasnost na tu prodaju ili ne, da li je to uradio Privredni sud. Rudnik mrkog uglja Berane je imovina države Crne Gore. Mislim da smo kao ljudi dužni voditi računa o tom kolektivu. Zbog čega ovo govorim, ministre. Trenutno stanje u Rudniku je veoma teško i složeno iz sljedećih razloga. Nema proizvodnih aktivnosti, angažovani radnici, kao što ste i kazali, ne primaju redovno plate, nekih sedam, osam mjeseci nijesu primili lične dohotke, doprinosi i lični dohoci im se ne uplaćuju od 2011. godine, nemogućnost kvalitetnog održavanja vitalnih funkcija jame Petnjik, nedostatak obrtnih sredstava za nabavku osnovnog potrošnog materijala rezervnih djelova, alata za normalno održavanje rudnika, nedostatak kvalitetnih indikatora kvalitetnog jamskog vazduha, nemogućnost nabavke kvalitetnih pumpi, nemogućnost nabavke kvalitetne čelične podgrade i dr.

Naime, gospodine ministre, vi znate da jama u Petnjiku ima karakter metanske jame. Radnici koji rade na održavanju silaze na 200 metara pod zemljom bez svih ovih kvalitetnih elemenata koji su im potrebni za kvalitetno održavanje. Opasnost tih ljudi je, zaista, veoma ugrožena. Znao sam, djelimično, kakav će biti vaš odgovor na ovo pitanje. S obzirom da su ugroženi životi ovih ljudi koji silaze jer nemaju ni kvalitetne pumpe, nemaju mogućnost da na kvalitetan način održavaju jamu. Mislim da bi se morali pozabaviti i učiniti nešto. Kada kažem učiniti nešto, znači da mi definitivno moramo kazati da li nam treba i hoćemo li rudnik ili nećemo. Ako nećemo, mi moramo konzervirati rudnik i spasiti te ljude koji tamo rade. Vi ste na kraju dobro kazali, znači da je jedna takva odluka brzo potrebna jer postoji mogućnost i najave od tih 20-ak radnika koji održavaju jamu, već desetak mjeseci ne primaju lične dohotke, da oni prestanu da silaze da održavaju jer im se niko ne obraća. Kupac uopšte ne obraća pažnju na njih. Postoji opasnost, ukoliko bi se to desilo, a vjerujem da neće, da dođe do zarušavanja rudnika, kao što ste na kraju vašeg izlaganja kazali, prijetila bi opasnost da dođe do ekološke katastrofe, eventualno, ne daj bože, da dođe do eksplozicije u rudniku, a mislim da to ne bi bilo dobro.

Prema tome, definitivno, bez obzira na tu činjenicu ko je prodao, a ko ne rudnik, mislim da bismo morali razmisliti i donijeti brzu odluku. Vjerujte, ministre, sličnih rudnika u Srbiji ima koji rade bez obzira na tu cijenu koštanja ako se organizuje posao na jedan kvalitetni način. Ta cijena od 60 i nešto eura za koju ste vi kazali, mislim da bi ona morala biti niža jer imamo sličan rudnik u Sjenici, u Vrškoj čuki u Srbiji koji rade. Prema tome, morali bismo razmisliti, imajući u vidu zalihe ležišta tog uglja u jami na Petnjiku, procjene su da imamo oko deset miliona tona. Od sedam pripremljenih polja samo je za dva završena eksploatacija. Ukoliko ga ostavimo, postavljala bi opasnost da sve te investicije koje smo uložili u njega da propadnu. Takođe su značajne zalihe Rudnika uglja na Polici, ona nijesu do kraja istražena, procjenjuje se da su veće od deset miliona itd. Mislim da bismo, bez obzira na sve ovo, voditi računa i pokušati naći neko rješenje, da li ga hoćemo ili ćemo ga konzervirati i spasiti te radnike da se, eventualno, ne desi neka tragedija. Hvala.

Zašto se još uvijek ne otvara putni pravac Murino-Čakor-Peć, budući da se nekoliko puta najavljivalo da samo što nije;drugo, šta je dovelo do zastoja u relizaciji ovog projekta; treće, kada se može očekivati konačna realizacija ovog projekta, s tim što želimo realne i ostvarive rokove, ali ne samo obećanja?

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine ministre. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Ako dozvoljavate, potpredsjedniče, uobičajeno je ovih dana najteža pitanja stižu od kolege Šabovića. Tako je i danas.

Dakle, razumio sam ministra Brajovića da je u odgovoru juče na takođe ovo pitanje, dao jedan dio odgovora za koju nadležnost je Ministarstvo saobraćaja, ako dozvolite, ja bih vas u najkraćem informisao u ovom dijelu nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova koji se tiče zajedničke obaveze države Crne Gore samim tim Ministarstva saobraćaja i Ministarstva unutrašnjih poslova da se stvore preduslovi za otvaranje ovog putnog pravca.

Dakle, imajući u vidu da se radi o dvije države potrebno je da u dijelu obaveze Ministarstva unutrašnjih poslova potpišemo nekoliko sporazuma međudržavnih sporazuma, sporazuma o razgraničenju, sporazuma o graničnim prelazima i sporazuma o pograničnom prometu.

Upravo smo ja i gospodin Redžepi, ministar unutrašnjih poslova Republike Kosova, avgusta mjeseca ove godine, razgovarali, dogovorili inteziviranje rada stručnih komisija koje treba na ekspertskom nivou saglase ova tri sporazuma, nakon ova tri sastanka jednom u Prištini, a upravo u Ulcinju eksperti usaglašavaju te sporazume i zajednički dogovor je da pokušamo tokom 2013. godine potpišemo međudržavne sporazume u oblasti razgraničenja, samim tim nakon toga na graničnim prelazima i pograničnom prometu, kako bismo stvorili ne samo putnu infrastrukturu nego i potrebnu pravnu infrastrukturu koja bi nam omogućila s druge strane da imamo normalan protok prekograničnih prelaza.

Opredjeljenje crnogorske i kosovske strane je da ovaj posao završimo u 2013. godini, stav jedne i druge države jeste da nemamo otvorenih pitanja u dijelu razgraničenja odnosno protezanja granične linije, što je vrlo važno. Jedna i druga strana smatra da su administrativne granice koje su definisane između bivših jugoslovenskih republika, odnosno autonomnih pokrajina granice na kojima se treba uspostaviti sporazum o razgraničenju, tako da je moje očekivanje u nadležnosti ono što sam rekao na početku, ono što je moje očekivanje i što je dogovor dva ministra i dva ministarstva jeste da pokušamo tokom 2013. godine da potpišemo ovaj bazični sporazum o razgraničenju i druga dva prateća sporazuma, kao i sporazum o zajedničkim odnosno o policijskoj saradnji, koji će sadržati dio koji se odnosi na zajedničke policijske patrole.

Takođe želim da vas obavijestim da smo u tom segmentu intezivirali i privodimo kraju, na Vladi će brzo biti razmatrani sporazumi o graničnim prelazima sa Republikom Hrvatskom, takođe se vode razgovori sa Bosnom i Hercegovinom po pitanju razgraničenja. Tu smo najdalje otišli i ja očekujem da ćemo vrlo brzo sa Bosnom i Hercegovinom potpisati sporazum o državnoj granici i ujedno da vas obavijestim i uvažene kolege da bi to bio prvi međudržavni sporazum o granici koji bi bio potpisan između sada dvije države, a nekada Republike u nekadašnjoj Socijalstičkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, kolega Šaboviću. 

DŽAVID ŠABOVIĆ: 

Zahvaljujem gospodine ministre, posebno na ovom što ste primijetili u posljednje vrijeme imam običaj da postavljam vrlo kratka pitanja.

Složićete se i vi a vjerujem i većina nas da su uglavnom kratko postavljena pitanja i najpreciznija pitanja.

E, sada zamislite, kratka pitanja su precizna i još kada bi došli precizni odgovori onda ne bi bila ni malo teško. Sada se vraćamo zbog onoga što sam vas mogao pitati telefonom, mogao sam vas pitati i na nekoj sjednici naše partije, ali nisam. Jer ovaj odgovor sam htio da čuje još neko drugi u Plavu, jer se uglavnom u Plavu vjerovatno radi ličnih a ponekad i grupnih interesa da izbjegnemo one termine koje u zadnje vrijeme češće koristim priča drugačija priča. Jer ako se pita oko Čakora kaže se ne pitajte to nas, pitajte to one koji vode to ministarstvo. Zato sam ga i ostavio Ministarstvu saobraćaja, jer ja pamtim izbora da mi nismo svi, od Gusinja do Like, pričali samo što ga nijesmo otvorili. Jednom je bio problem dok se ne priznaju Crnogorci kao nacionalna manjina, Ustav Kosova, čuo sam da je i to završeno. Drugi problem je neće da potpiše neko dogovor oko razmjene ambasadora, ajde i to je možda, a možda i nije, ali ne treba ponavljati šta znači za Opštinu Plav i njene građane putni pravac preko Čakora. Jer onim putem kojim dođete u Plav iz Plava možete samo nazad istim kojim ste došli nazad. To je vjerovatno jedino mjesto koje se sa ovim može "pohvaliti". Osamdesetih godina prošloga vijeka otvoren je put preko Čakora i koji je duplo kraći nego ovaj koji sada građani plavske opštine koriste preko Andrijevice, Berana, Rožaja, Kule, nego što je ovaj bio Murina - Čakor - Peć. Zbog toga sam to pitao i nijesam imao drugu namjeru. I zaista bih želio da kako sam nekad ovdje bi čuo precizne, realne i ostvarljive rokove, znam da to ne zavisi samo od vas lično, iako ste vi uticajni ministar u Vladi, zato prenesite kolegama i svim onima da se zaista radi svih građana ubrza taj proces.

Hvala vam.

Poštovani ministre Konjeviću, ni moje pitanje nije nešto škakljivo, ali nadam se da će biti produktivno.

Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore ministru Rašku Konjeviću postavljam sljedeće poslaničko pitanje:

Da li postoji mogućnost da se u dogovoru sa Republikom Albanijom ubrza protok putnika na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin? Da li su velike kolone i višesatna čekanja u toku turističke sezone, kao i u toku raznih praznika, poslijedica nedostatka adekvatne opreme, ljudstva ili neke druge objektivne okolnosti?

Da li je u planu da se u narednom periodu otvori još neki granični prelaz prema Republici Albaniji, na primjer u Ostrosu, ili onaj koji bi povezivao Ulcinj sa mjestom Velipoja u Albaniji, a koji su se pominjali ranije kao planovi sa obije strane?

Obrazloženje:

Granični prelaz Sukobin je prvi zajednički granični prelaz u ovom regionu i kao takav svakako je olakšao protok građana ovog područja i turista koji prolaze kroz njega. Međutim, primjetno da se u toku turističke sezone kao i za vrijeme praznika, usljed naleta turista kao i građana obje države koji žive u dijaspori, dolazi do velikih gužvi i višesatnih čekanja, koja su vrlo neprijatna, naročito za one koji su krenuli na svoj godišnji odmor. Na graničnom prelazu Sukobin u toku ljetnjih mjeseci se desi da u toku 24 sata granicu pređe i više od 10 000 putnika. Ako pridodamo da nakon velikih kolona i čekanja koja ponekad dostižu i tri puna sata, turiste čeka i izuzetno loš put koji vodi do našeg primorja koji se uistinu gradi i kroz tri faze (druga faza je u toku), smatramo da bi trebalo preduzeti sve potrebne mjere kako bi ubrzali protok putnika i na taj način umanjili nervozu kod posjetilaca i ne dovodili u pitanje njihovo eventualno odustajanje od boravka u Crnoj Gori. S tim u vezi treba promisliti i o opciji otvaranja novih graničnih prelaza prema Albaniji, zbog učestale frekvencije saobraćaja i podsjetiti na istorijsku činjenicu da je nekada od Ulcinja do Skadarskog jezera bilo pet takvih graničnih prelaza.

Odgovor tražim i u pisanoj formi.

I ako dozvolite zbog korektnosti, samo bih ponovio pitanje na svom maternjem jeziku čisto radi razumijevanja.

/ Govor na albanskom jeziku/

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem, kolegi Abazoviću.

Izvolite, gospodine ministre. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Zahvaljujem, potpredsjedniče.

Gospodine Abazoviću, zahvaljujem Vam se na ovom pitanju zato što smo i mi prepoznali neke od ovih stvari koje Vi konstatujete u Vašem obrazloženju. Dozvolite samo da radi javnosti podsjetim na nekoliko stvari. Dakle, sporazum između Vlade Republike Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Sukobin - Murićani, u Murićanima Republika Albanija, potpisan 2007. godine u Ulcinju na osnovu Odluke Vlade Republike Crne Gore o otvaranju graničnog prelaza Sukobin za međunarodni putnički saobraćaj.

Protokol između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije u vršenju aktivnosti zajedničke granične kontrole, na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin-Murićani potpisanim Murićanima 2009. godine od kada funkcioniše ovaj zajednički granični prelaz. Od početka funkcionisanja graničnog prelaza Sukobin 2002. i zajedničkog graničnog prelaza Sukobin-Murićani 2009. godine, preko ovog graničnog prelaza se odvija međunarodni putnički saobraćaj. Putnički promet na ovom zajedničkom graničnom prelazu je velike frekvencije, za tri mjeseca turističke sezone oko 850 hiljada putnika.

Takođe, saobraćajna infrastruktura je takva da nakon ulaska i izlaska sa područja graničnog prelaza dužine 100 metara, motorna vozila se opet uključuju u jednu saobraćajnu traku. Crnogorska i albanska strana razmatraju mogućnost izmjena procedura graničnih kontrola na način što bi se granične provjere vršile samo na ulasku u zemlju sa ciljem pojednostavljivanja ubrzane procedure prelaza državne granice. Na sastanku zajedničkog ekspertskog Komiteta za sprovođenje sporazuma o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Sukobin-Murićani na sastanku koji će biti održan 04. i 05. juna 2013. godine crnogorska strana će predložiti mjere, odnosno procedure rada za ubrzani prelaz državne granice putnika i vozila, posebno za turističke autobuse koji ulaze u Crnu Goru. Zakonom o graničnoj kontroli članom 34 predviđa se da u slučaju izuzetnih i nepredviđenih okolnosti koje dovode do saobraćaja takve jačine, da vrijeme čekanja na graničnom prelazu postaje predugo, omogući stupanje od režima granične provjere.

Takođe, želim da sa vama podijelim nekoliko informacija šta smo umeđuvremenu uradili. Dakle, marta ove godine formirana je komisija, odnosno integrisano je nekoliko komisija koje su se bavile različitim oblastima, u jednu. Dakle, formirana je Komisija za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, određivanje graničnih prelaza, utvrđivanje režima pograničnog saobraćaja sa susjednim državama i sprovođenje strategije integrisanog upravljanja granicom. Od ukupno 28 graničnih prelaza koji funkcionišu u Crnoj Gori na zajedničkoj državnoj granici sa Republikom Albanijom sporazumima je određeno šest graničnih prelaza. Saglasno navedenom za donošenje odluke što je takođe Vaše interesovanje, o otvaranju novog graničnog prelaza, neophodno je prethodno zaključiti međudržavni ugovor sa susjednom državom, saglasno proceduri propisanoj Zakonom o graničnoj kontroli, Zakonom o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. U tom smislu do sada nije podnošena inicijativa za otvaranje novih graničnih prelaza, drumski, riječni, jezerski saobraćaj, prema Republici Albaniji.

Inače, inicijativu za otvaranje graničnih prelaza mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave ili državni organi, a takođe i građani pod sredstvom ovih organa.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, kolega. 

DRITAN ABAZOVIĆ: 

Hvala, minister.

Zaista sam zadovoljan odgovorom i nadam se da će te vaše aktivnosti uroditi plodom da se poboljša ta komunikacija. Čisto je zaista u interesu svih, a naročito građana koji žive na primorju i ja sam htio takođe da predložim kao model koji ste već pomenuli još jedan, znači pored ovog modela kada bi se kontrola vršila samo ulaskom u zemlju, što znači da kada bi mi izlazili, bili bi kontrolisani samo od strane albanske strane i suprotno bi se dešavalo samo od crnogorske kada bi se ulazimo našu zemlju, kao i da se razmotrimo mogućnosti da u toku turističke sezone se zaposli još određenih lica koji bi možda u jednoj dodatnoj traci mogli da obavljaju iste aktivnosti kontrole. I ja sam svjestan činjenice da je smanjena stavka u budžetu upravo koja se odnosila na Ministarstvo unutrašnjih poslova odnosno na pograničnu policiju i poslovi koji se tiču graničnih prelaza, ali mislim da to nije nikakvo opravdanje da se u najboljoj namjeri u kominikaciji sa drugom stranom pokuša iznaći rješenje koje bi omogućilo da se te ogromne kolone smanje odnosno da protok bude brži, jer istina je, i vi ste pomenuli, da se dešava nakon dugih čekanja i to su učestali primjeri na tom graničnom prelazu, nakon dugih čekanja ljudi odustanu i onda umjesto svog godišnjeg odmora kojega su možda planirali da provedu u Ulcinju ili nekom drugom gradu u Crnoj Gori zapravo završena na albansko primorje.

Ja ne želim da tako kažem stavim teret na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova koji tamo rade, naprotiv, čak mislim da je druga strana dosta više koči taj protok, nego što to radi crnogorska policija, po nekim mojim saznanjima, ali u svakom slučaju u jednoj krajnje dobroj namjeri mislim da, s obzirom da imamo problema sa infrastrukturom i da je put koji vodi od Ulcinja do Sukobina do nedavno bio klasični seoski put a ne magistrala koja povezuje dvije države i da je on tek u posljednje vrijeme počeo da se gradi i sada dobijamo normalnu saobraćajnicu, nikakvu spektakularnu nego obično sa dvije trake koji će svakako poboljšati. Mislim da je u interesu svih da u cilju jačanja naše turističke ponude zaista ostvari bolja komunikacija na svim graničnim prelazima pa tako i na tom vrlo frekventnomo graničnom prelazu.

Ja se zahvaljujem i nadam se da ćemo biti prilike da zajednički konstatujemo napredak u ovoj oblasti.

Hvala.