Gdje sam ja Ljerka Dragičević od rođenja 23.09.1946.godine bila do 14. 04. 1982. godine.

Obrazloženje:

Za parlamentarne izbore koji su se održali 14.10.2012.godine, kao nosilac liste za Hrvatsku građansku inicijativu morala sam, između ostalih dokumenata, priložiti i uvjerenje o prebivalištu, a iz tog uvejerenja sam pročitala da sam na teritoriji Crne Gore od 14.04.1982.godine.Rođena sam u Budvi Stari grad, osmogodišnju školu sam završila u Budvi, Gimnaziju, Fakultet u tadašnjem Titogradu, a sadašnjoj Podgorici. Zaposlila sam se poslije završene škole 20.09.1971.godine u Budvi, u Skupštini Opštine Budva, gdje sam radila od 01.05.1975. godine, a od 01.05.1975. radila sam u "Jadran turistu Budva", a sadašnjem "Montenegro expressu".

Nadam se, gospodine minsitre, da sa mnom dijelite konstataciju, da onda kao i sada oba ova grada se nalaze u Crnoj Gori. S obzirom da ja to znam, nije mi jasno zašto se ovakva netočna uvjerenja daju, a koja mogu biti samo dobra za manipuliranje. Sve se može provjeriti kao i to da sam u biračkom spisku Budva od 1964. godine, a da sam u Knjizi državljana Crne Gore upisana od 1946. godine. Odgovor molim da mi se da u pisanoj formi. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vam.

Ministre, gdje je bila koleginica Ljerka? 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Uvaženi potpredsjedniče, koleginice Dragičević,

Evidencija prebivališta vodi se na osnovu prijave građana , a prijavu prebivališta za maloljetnu djecu vrše njihovi roditelji. Za razliku od ranije, kada evidencija o podnijetim prijavama prebivališta nije vođena u elektronskoj formi, danas imamo uspostavljenu elektronsku bazu prebivališta građana. Namjerno pravim ovaj uvod, više radi informative. Na osnovu raspoloživih podataka o elektronskoj bazi izdato vam je uvjerenje s podacima koje ste naveli.

Razlog za postojanje takvog podatka u bazi može biti greška prilikom unosa podataka u elektronsku bazu ili neblagovremena prijava prebivališta. Obavještavam Vas da sam tražio da se izvrši provjera podataka o službenoj dokumentaciji kako bi se utvrdio razlog eventualne greške i izvršila ispravka po službenoj dužnosti ukoliko se utvrdi da su podaci pogrešno uneseni. Koristim se ovom prilikom da Vam izrazim izvinjenje Ministarstva unutrašnjih poslova i svoje lično zbog neprijatnosti i osjećaja nelagode koji ste mogli imati zbog ovakvih podataka u našim evidencijama, a koje ne odgovaraju činjeničnom stanju. Nakon izvršene provjere, a i kroz pisani odgovor na postavljeno poslaničko pitanje, povratno ću Vas informisati. Ovo može samo da bude još jedan prilog koliko je potrebno da u sistemu državne evidencije i rada državne administracije napravimo unapređenja kako nam se ovakve evidentne greške ne bi dešavale. Još jednom Vam se izvinjavam. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Izvolite, koleginice. 

LJERKA DRAGIČEVIĆ: 

Zahvaljujem, gospodine ministre.

Primam izvinjenje, ali želim da mi se to ispravi.Na koncu konca, ako je uspostavljena evidencija 1982. godine onda bi trebalo da piše, po evidenciji koju imamo od te i te godine. Mislim samo da se drugačije uvjerenje metne. Recimo, sad je uvaženi kolega Lalošević pominjao teritorijalnu odbranu. Kad je bio potres 1979. u Budvi, postoje svi podaci da sam ja bila angažirana tamo. Mislim, mogu sve da donesem, radnu knjižicu, sva moja svjedočanstva, svjedodžbe iz škole, sve, sve. I onda samo ako je to od postanka, od onoga kad ima evidenciju, bar da se to uvjerenje upriliči tako. Zahvaljujem, i očekujem Vaš odgovor u pisanoj formi. Hvala.

Poštovani gospodine Konjeviću, u skladu sa članom 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore postavljam vam sljedeće poslaničko pitanje:

Da li je crnogorska policija spremna da spriječi obračun na crnogorsko - srpskih kriminalnih klanova na teritoriji Crne Gore koji se mogu očekivati u narednom periodu?

Obrazloženje:

Prije desetak Crnu Goru su "nenajavljeno" obišla šest pripadnika zemunskog klana u cilju pripreme terena za osvetu Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića,šefa zemunskog klana koji se trenutno nalazi u zatvoru u Španiji.Nakon krvavih obračuna po beogradskim ulicama, možemo li očekivati da uoči ili tokom turističke sezone budemo svedoci krvavih scena ubistava po našim ulicama i eventualnih žrtava kako iz kriminalnih miljea, tako i nevinih građana Crne Gore i turista koji dolaze u Crnu Goru?

Molim Vas da mi odgovor dostavite i u pisanoj formi.

Kao što sam već rekao, svjedoci smo zadnjih godina niza obračuna gdje je poginulo na desetine, možda i stotine ljudi po Republici Srbiji, zapadnoj Evropi, pa i Crnoj Gori gdje su osnovni akteri bili upravo pripadnici ovog po zlu čuvenog zemunskog klana. Da li imate kapacitete u upravi policije koji mogu preventivno djelovati i spriječiti eventualne obračune usred turističke sezone gdje bi moglo doći do stradanja nevinih ljudi. Već smo imali takav slučaj, podsjećam na nerasvijetljeno ubistvo nedužnog mladića iz Nikšića Gorana Pejovića u Budvi usred turističke sezone, a kada pravim čudom nije nastradalo i još ljudi. Osnovno pitanje ovdje je kako su ovi pripadnici zemunskog klana ušli u Crnu Goru? Kako je policija Crne Gore doznala za njihovo prisustvo i da li je doznala dok su bili u Crnoj Gori? Ko je njihova logistika u Crnoj Gori? Oni nijesu došli da se šetaju po kafićima, neko ih je ovdje dočekao, neko im je ovdje obezbijedio smještaj, neko im je ovdje obezbijedio sigurnost kretanja. Ko je njihova logistika? Kakvu oni to istragu sprovode po Crnoj Gori? Da li crnogorska policija zna kakve istrage mogu da sprovode pripadnici zemunskog klana po Crnoj Gori? Kako su napustili Crnu Goru? Da li se sve ovo može raditi bez logistike u bezbjedonosnim službama Crne Gore? Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Ministre, imate riječ, izvolite. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Gospodine Miljaniću, ja Vam na ova dodatna pitanja, mimo obrazloženja koja ste naveli, prosto ne mogu odgovoriti. Reći ću vam zašto Vam ne mogu odgovoriti. Zato što ste, nećete mi zamjeriti na formulaciji, napravili jednu veliku grešku. Postavili ste mi pitanje na bazi pisanja pojedinih srpskih i crnogorsdkih medija. Precizno ću Vam odgovoriti i iz tog pasusa ćete vidjeti zašto ne mogu da vam odgovorim na ostatak priče, jer je vi gradite na novinskom tekstu ili novinskim tekstovima.

Naravno, zahvaljujem Vam se na prethodnoj saradnji koju smo imali i to je u duhu onoga što smo razgovarali na Odboru zabezbijednost, dakle, da Odbor za bezbijednost i Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Uprava policije trebaju u narednom periodu još jače da razvijaju tu vrstu partnerskog odnosa.

Dakle, crnogorska i srpska policija aktivno razmjenjuje operativne i druge podatke, između ostalog i u vezi sa ubistvom Nikole Bojovića u Beogradu. Prema operativnim saznanjima crnogorske policije, kao i ostvarena saradnja sa srpskom policiom, pisanja pojedinih medija o navodnom nedavnom boravku bezbjedonosno interesantnih lica na okolnosti ubistva Nikole Bojovića, nijesu tačne. Tako da vam ne mogu odgoriti na pitanje ni kako su ušli, ni kako su izašli. Teza na kojoj zasnivate ova pitanja nije vaša teza, teza je pojedinih medija koji su to pisali jedan dan u jednom srpskom mediju, drugi dan u crnogorskom mediju, pa su onda to opet vraćali sličan tekst u srpskom. To prosto nije tačno.

U drugom dijelu vašeg pitanja odgovoriću vam da je Ministastvo unutrašnjih poslova formiralo štab operativne akcije "Ljeto 2013." sa zadatkom sprovođenja aktivnosti iz nadležnosti policije u saradnji sa drugim organima institicija radi bezbjednog odvijanja predstojeće ljetnje turističke sezone, a određeni broj službenika uniformisanog i operativnog sastava biće dodatno upućen na rad u primorskim opštinama. Tokom ljetnje turističke sezone u našem primorju će ove, kao i prethodnih godina biti angažovani policijski službenici iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i Republike Albanije radi stvaranja uslova za primjenu sveobuhvatnih preventivnih aktivnosti i efikasnije razmjene relevantinih podataka između policijskih službi. Crnogorska policija je spremna da odgovori na bezbjednosne izazove i planskim aktivnostima doprinese u ostvarivanju zaštite prava i sloboda kao i sigurnosti građana Crne Gore.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine Miljaniću. 

ZORAN MILJANIĆ: 

Gospodine Konjeviću, Vi nijeste demantovali pisanje tih medija, to je prvo.

Drugo, da li ste vi spremni da podnesete političku odgovornost u slučaju da su oni stvarno bili u Crnoj Gori ili Vi demantujete da su bili u Crnoj Gori, a i da su bili i da nijesu bili, ja ću vas podsjetiti zašto mislim da su bili iz razloga što imamo poznate slučajeve Kalić, slučaj Šarić, slučaj Keljmendi kada su sva ta lica, valjda se slažemo, boravila u Crnoj Gori, zajedničko za sve njih jer da su oni napustili Crnu Goru dan ili dva ili neposredno prije podizanja potjernica za njima. Mislim da niko u Crnoj Gori ne vjeruje da je to slučajnost i da je to plod slučajnosti, nego su sigurno bili obaviješteni o tome šta im se sprema.

Ja vas za to pitam ko su ti ljudi u bezbjednosnim službama koji sarađuju sa kriminalnim klanovima, ko su ti ljudi koji im daju informacije? Vi morate crnogorskoj javnosti i poslanicima dati taj odgovor, nije ovo prvi put. Podsjetiću vas na jednu svesku sa aerodroma u Tivtu komandira, jednog od komandira ili komandira graničnog prelaza gdje su, po riječima policajca zaposlenog na tom prelazu, bili navedena imena i prezimena i datumi ulazaka i izlazaka bezbjednosno interesantnih ljudi koji nijesu registrovani na graničnom prelazu. Postoje li takve sveske i takvi ljudi na drugim graničnim prelazima? Dajte da vidimo kako svi ti ljudi napuštaju Crnu Goru, kako se to baš dešava neposredno, ponovo ponavljam, uoči podizanja optužnice ili pokretanja sudskih postupaka? Pa valjda ne mislite da je to slučajno. Organizovani kriminal je sprega između vlasti i kriminala zato se zove organizovani kriminal. Mi moramo više znati ko je iz ove vlasti umiješan u sve te radnje i ko to logistički podržava.

Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Predsjedniče Šturanoviću, gospodine Miljaniću, iz ove kratke saradnje, mislim da možemo da imamo bazično povjerenje da ćete prije vjerovati meni nego pisanju pojedinih medija. Odgovorno tvrdim da na bazi operativnih saznanja kojima raspolaže crnogorska policija i komunikacije koju smo imali sa srpskom policijom,jer zemunski klan pripadnici zemunskog klana, o kojima vi govorite, je grupa ljudi koja ima prebivalište u Republici Srbiji. Dakle, u tekstu iz kojeg ste vi izvukli ovo pitanje se govori da su navodno ta bezbjednosna interesantna lica ušla u Crnu Goru sa bosanskim pasošima, da je obavještenje crnogorskoj policiji došlo iz srpske policije itd. itd. Ništa od toga nije tačno i zato sam vam ja rekao da ste na startu napravili tu vrstu previda, da ste novinski tekst uzeli što bi naš narod rekao zdravo za gotovo i odatle izvlačili dalja pitanja i dalju određenu vrstu konstrukcije. Ja vam precizno kažem, dakle, iz saznanja koja ima crnogorska policija i razmjene informacija sa srpskom policijom, odgovor na pitanje koje ste mi postavili da li su ta lica dolazila nedavno u Crnu Goru je ne. To je moj odgovor. Velika je razlika između misliti i tvrditi. Tvrdim da to nije to tako kako je to napisano u novinskom tekstu.

Dakle, Vi kažete taj novinski tekst nije demantovan, neće me ni crnogorska javnost i ni vi kao poslanici pogrešno razumjeti, vjerujte da evo i danas imate jedan tekst u jednom mediju na naslovnoj strani koji je takođe netačan. Prosto je moguće da u tom segmentu, i to mogu da prihvatim kao sugestiju zašto kada je taj tekst napisan, a to je bilo tokom praznika nije upućeno jedno kratko saopštenje kojim bi se taj tekst demantovao, dakle iz koga prozilazi ovo vaše pitanje, ali negdje želimo da razvijamo tu vrstu komunikacije da kad dobijemo pitanje u Parlamentu da na njega odgovorimo na ovako direktan način. Ako budemo komunikaciju sa medijima ostvarivali o svakom tekstu koji se napiše svaki dan vjerujte da bismo izgubili određenu vrstu niti koja nam je potrebna u komunikaciji sa medijima.

Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Kolega Miljanić. Izvolite. 

ZORAN MILJANIĆ: 

Ja nijednom riječju, gospodine ministre, nijesam pomenuo novinski tekst, pomenuli ste ga Vi. Ne znam prvo kako Vi možete biti toliko sigurni da oni nijesu bili u Crnoj Gori. Možda Vi nemate, možda vi nemate informaciju, možda su bili. Vi ulazite u jako opasnu zonu, ulazite u zonu da ako se nešto desi, što je lako moguće, podnesete političku odgovornost zbog ovoga rečenog danas. Znači, može nešto da se desilo a da Vi nemate informaciju, čak i da je novinski tekst u pitanju, pa na bazi svih ovih prethodnih iskustava koje sam vam rekao vezano za Šarića, Kalića, Keljmendija, sve ove druge, pa i kad novinski tekst nije demantovan, pa valjda ćete dozvoliti da tu postoji kod poslanika i kod građana Crne Gore doza nesigurnosti.

Hvala.

Da li je tačno da je operativno-komunikaciona oprema Centra 1.1.2. raspoređena na svim lokacijama gdje postoje ovi centri u Crnoj Gori, a još nije stavljena u funkciju dok su svi garantni rokovi za tu opremu istekli. S druge strane, komunikacija sa Centrom se obavlja preko samo jedne telefonske linije u operativnom centru Podgorica 1.1.2. zašto je to tako i kada će se uraditi nešto po ovom pitanju, a s obzirom na značaj službe obavještavanja i njenu preventivnu ulogu uoči predstojeće turističke sezone?

Ja ovdje imam, poštovani građani, poštovani minister, izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanju Crne Gore u 2012. godini. Mi smo ga nedavno razmatrali na Odboru za bezbjednost, imali smo zaista jednu kvalitetnu raspravu, složili smo se da postoji dosta nedostataka, složili smo se da postoji dosta entuzijazma da nedostaje materijalna oprema, ali jedna rečenica iz ovog izvještaja sa strane 6 je frapantna. Kaže se u toj rečenici, odnosno izvještaju operativno komunikaciona oprema je raspoređena na svih sedam lokacija u Crnoj Gori, ali na žalost nije stavljena na funkciju, a svi garantni rokovi ističu.

Gospodine ministre, zapravo je dao neko velike pare, riječ je o milonskim ciframa. Ovdje se dalje kaže prije poziva telefonskog broja 112 sa teritorije cijele države i svih mreža obavlja se preko jedne telefonske linije u Operativnom centru 112 Podgorica. Ja sad moram jednu stvar da Vam kažem i da napravim paralelu ovdje ima kolega, članova Odbora za bezbjednost koji su zajedno sa mnom bili u Zagrebu, oni čak imaju neku brošuru, ja ne plediram da naša služba spašavanja i obavještavanja pravi ovakve brošure, ali u toj brošuri ima mnogo štošta da se pročita, a bogami ima i mnogo štošta da se nauči. Kada smo ušli u tu prostoriju,u stvari to je više prostorija Operativnog centra 112 za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, vidjeli smo čudo neviđeno i mi znamo da je Hrvatska od 1.jula zemlja Evropske unije, ali ako oni nama kažu da je ovo za balkanske prilike fenomenalno, a za evropske prilike veoma loše i minimalno, onda mi s pravom postavljamo - pitanje je li moguće da neko u Crnoj Gori da nekoliko miliona evra za opremu koja čami u sedam gradova u Crnoj Gori, regionalnih centara, a da se sva komunikacija obavlja preko jedne telefonske linije. Ne daj bože požara, ne daj bože saobraćajnih udesa, ne daj bože hitnih slučajeva i sva Crna Gora i svih mobilnih operatera spala je na tu jednu telefonsku liniju, a oprema čami i kaže se u ovom izvještaju, to je izvještaj vaše službe, da svi garantni rokovi isiču.

Deset sekundi još, pa ću komentarisati dalje. Smo ću Vas posjetiti da je milion i 540 hiljada poziva bilo u Hrvatskoj prošle godine, preko ovog call centra koji distriburira sve podatke, tu su i pozivi za hitnu pomoć, i za požar, i za poplave i za akcije spašavanja, za akcije gorske službe, ajde malo da se ugledamo na region i naše susjede koji grabe ka Evropi makar po ovim stvarima, a fali nam samo malo volje, organizacije, sistematizacije opremu, kao što sam već pročitao, imamo, pare smo na žalost dali, ajde barem da uradimo da te pare nijesu bačene. Hvala. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Ministar Konjević ima riječ.

Izvolite. 

RAŠKO KONJEVIĆ: 

Zahvaljujem, potpredsjedniče.

Uvaženi poslanici,

Kolega Laloševiću, moj najkraći odgovor na pitanje koje ste mi postavili je – da, tačno je na žalost ovo što Vi konstatujete vašim pitanjem da smo kupili opremu koja je raspoređena i koja nije stavljena na funkciju. I mi to nijesmo krili, ovaj podatak ste Vi citirali iz izvještaja koji je razmatrao Odbor za bezbijednost. Ono što ja želim da vam ukažem jeste čime se Ministarstvo unutrašnjih poslova u proteklih gotovo pet mjeseci bavilo na ovu temu. Prosto ne možemo pobjeći od konstatacije niti smo željeli jer smo to naveli u izvještaju niti mislimo da od Skupštine i poslanika u tom segmentu nešto treba sakriti, jer mi Vas očekujemo trebali smo i ove nedelje, ja se nadam vrlo brzo, da dođet u posjetu Ministarstva unutrašnjih poslova sektora za vanredne situacije, tačno oprema je nabavljena 2007. godine, utrošena su značajna materijalna srestva i u proteklom periodu nijesmo uspjeli da obezbijedimo adekvatnu informatičku i drugu infrastrukturu da se ta oprema stavi u funkciju.

Druga konstatacija u vašem pitanju je da rokovi ističu. Rokovi su nažalost istekli, rokovi za tu opremu su istekli 10.04.2012. godine. Uradili smo procjenu sredstava koja je potrebna da bi se ta oprema nakon pet ili šest godina stavila u funkciju, i ako želim u tom segmentu da budem krajnje otvoren da možemo imati teškoće, imajući u vidu sve tehnološke promjene koje su se međuvremenu dešavale kao i na činjenicu još uvijek ne možemo imajući u vidu na sve tehnološke promjene koje su se u međuvremenu dešavale, kao i na činjenicu da još uvijek ne možemo imajući u vidu da je istekao garatni rok, mi još uvijek nemamo preciznu informaciju da li ta oprema nakon pet godina će biti na adekvatan način stavljena u funkciji, da li će imati neki dodatnih poteškoća imajući u vidu protok vremena da se ta oprema stavi u funkciju. Ono što je procijenjena u Ministarstvu unutrašnjih poslova jeste da nama treba iznos sredstava koji je oko stotinu hiljada eura, da bismo uradili nekoliko stvari koje su važne da bi se ta oprema mogla staviti u funkciju.

Dakle, to je da smo takođe u proteklih pet mjeseci kroz izmjenu pravilnika o sistematizaciji opredijeli se dakle da umjesto sedam centara, znači uključujući Podgoricu, dakle to sada definišemo kroz tri centra, jedan bio u Podgorici, jedan je bio u južnoj regiji Herceg Novom, drugi je bio u Beranama u sjevernoj regiji. Zašto smo to uradili? Dakle, to smo uradili iz razloga što smo željeli da racionalizujemo broj ljudi koji bi bio angažovan u tim centrima tako da broj službenika sa nekih sedamdesetak koliko je u punom kapacitetu, trebalo da bude angažovano sada je trideset a naša je zajednička procjena u ministarstvu da to na bilo koji način neće ugroziti funkcionalnost tog centra kada se on u punom smislu stavi u funkciju. Takođe, smo u Podgorici imali problem sa aspekta smještajnih kapaciteta da bismo tu opremu mogli na adekvatni način da istaliramo. Potrebno je u informatičkom i inžinjerinskom smislu da se uveže u prostorije koje koristi sektor za vanredne situacije, u Herceg Novom i u Beranama da se povežu sa čvorištima koje koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova i da bi na taj način mogla da se ostvaruje komunikacija. Mi ćemo tokom ove godine dakle naći, ja vjerujem da mogu do kraja da obećam, jer nažalost nijesu obezbijeđena sredstva u 2013. godini u Budžetu za te stvari, Budžet je već na neki način bio koncepiran, ali ono što je naša ideja jeste da prodajom dijela imovine sa tom informacijom idemo prema Vladi i radi se o imovini Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno države Crne Gore, koristi ga Ministarstvo unutrašnjih poslova u dijelu benzinske pumpe koju Ministarstvo koristi u jednom dijelu Podgorice, odnosno u Zagoriču, dakle da prodajom te imovine obezbijedimo sredstva koja nemamo trenutno u budžetu za adaptaciju prostora koji bi bi se koristio u Podgorici sa jedne strane, sa druge strane da taj iznos sredstava, imajući u vidu da je zvanična procjena koju je radila državni organ Uprava za nekretnine, obezbjeđuje nam i jedna i druga sredstva da bismo uspjeli u 2013. godini, da obezbijedimo potrebna informatične i inžinjerske preduslove da bi ova oprema se pokušala, naglašavam pokušala staviti u funkciju.

Ne bih ulazio u razloge zašto na žalost proteklih pet godina nijesmo to uspjeli da realizujemo, ali ono što vam ja kao kolegama u Parlamentu i kao članovima Odbora za bezbjednost mogu obećati da ćemo detaljnije o tome razgovarati, naravno dobićete odgovor u pisanoj formi, ali da ćemo detaljnije o tome razgovarati tokom vaše posjete Sektoru za vanredne situacije. I sa druge strane, malo bih vas korigovao dakle za sve te aktivnosti koje Vi navodite imajte u vidu da policija, to jeste Uprava policije ima OKC tako da jedan dio tih potreba se ostvaruje preko tog centra, da smo mi u januaru 2013. godine uveli nekoliko dodatnih telefonskih linija preko kojih funkcioniše taj servis, ali ste u pravu da bi to moglo na približan način da izgleda onako kako ste Vi to vidjeli u Hrvatskoj moraju se stvoriti ove pretpostavke o kojima sam govorio. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Kolega Lalošević. 

VASILIJE LALOŠEVIĆ: 

Hvala, gospodine ministre.

Vi ste dali korektan odgovor. Ja ovo pitanje nijesam pontecirao da bi bilo kome letjele glave u vašem ministarstvu, naprotiv ja smatram i gospodin Tmušić, vaš pomoćnik za ovaj sektor je imao jedno vrlo korektnu izlaganje. Pozvali su nas da prisustvujemo nekoj vježbi sjutra u Beranama, zahvaljujemo im se. Mi međutim imamo sjutra obavezu u ovom Parlamentu i nećemo moći biti tamo, ali moja je intencija bila upravo ovo što ste Vi sada kazali,ja znam da će prostorije 112 budućeg centra biti u ovoj staroj zgradi MUP-a u onoj popularnoj limenci, je li tako. Ja se nadam da će doći do tehničkih uvezivanja svega ovoga i nadam se da se neće desiti da imamo takozvane lažne, fingirane pozive, i upravo moja intencija ovog pitanja da se objedini služba 112. Ajde jedna mala duhovitost kad sam bio direktnor jedne lokalne firme u Baru, nestala je struja i naš portir MUP i rekao dežurnome, "alo- nema struje, ovaj kaže što ću ti ja sad, pa zovi dalje", pa da ne pravimo fingirane, lažne pozive, nego da sve skoncetrišemo na jedan broj 112 i radi se ponavljam još jednom o pozivima za hitnu pomoć, za vanredne situacije.

Dakle, imamo šansu da napravimo jedan system koji će, prije svega, rasteretiti sve od zlonamjernih poziva i lažnih poziva. Imamo mogućnost da tehnološki napravimo takav sistem, naravno sa kadrovima koje ćemo obučiti, da u jednom trenutku, Crna Gora je mala, bude pokrivena na ovih sedam regionalnih centara i onih opštinskih i da jednostavno napravimo sistem koji će u jednom trenutku pokrivati sve. Naravno, mi u ovom izvještaju, mi smo i prošle gospodine razmatrali, vi ste bili tada član Odbora, gospodine ministre, ocijenili smo da taj koordinacioni tim za upravljanje vanrednim situacijama mora napraviti i popravke u svom radu, ponašanju, upravo i po ovom pitanju. Mi smo tada potencirali favorizovanje nekih stvari iz nacionalne strategije za upravljanje vanrednim situacijama. Imali smo interaktivni odnos tada od pripadnika te službe koji su nam kazali da će se to sve dešavati, ali ponavljam još jednom, ne tražim krivce, niti mi je bilo pitanje i intencija da sad otkrivam ko je bacio tih nekoliko miliona evra, ali kada u situaciji imamo strahovitu globalnu ekonomsku krizu, a imamo izuzetnu ekonomsku krizu u Crnoj Gori i kada svi upiru prstom na neke ljude u Crnoj Gori i kada svi kažu - ajde da pravite štednju i racionalizaciju, pa samo da postavimo pitanje ko je mogao kupiti opremu od pet- šest miliona evra i držati je pet godina lagerovanu da ona propadne. Nije to 500 evra, pet evra, 50 evra, nego nekoliko miliona evra. Shvatam da ćete vi nastojati da sve ovo uradite kao što ste i sada rekli i upravo je ta moja priča bila u funkciji favorizovanja i rada i angažovanja određenih ljudi i jednostavno opremanja te službe 112.

Mi smo svi nekada bili učesnici jedne, moram reći, ogromne "vojske" pripadnika takozvane civilne zaštite. Onu staru u socijalističkom sistemu koju mnogi danas napadaju, a bio je najbolji. Imali smo prilike da svi zajedno učestvujemo u tom procesu, imali smo prilike da tada vidimo neki su možda i radili u tim centrima obavještavanjima. To je bilo srž sistema, tada nije bilo kompijutera, ali je funkcionisalo sve kako bog zapovijeda. Sada kada sve to imamo, imamo ovakav nemar, imamo bacanje para u bunar, imamo opremu koja stoji, imamo mogućnost novih prostorija, pa, gospodine ministre, vidim da ste juče najavili i određene promjene u vašem ministarstvu, ne govorim o personalnim nego promjene u načinu ponašanja, ajde da i ovo bude jedan početak osavremljavanja i stavljanja u pogon operativno komunikacionog centra 112. Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Koliko je na osnovu pravosnažnih sudskih odluka oduzeto imovine stečene kriminalom primjenom institututa proširenog oduzimanja imovinske koristi?

Obrazloženje: U 2010. godini donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kojim je uveden institut proširenog oduzimanja imovinske koristi. Ovim pravnim institutom je predviđeno da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti i ona imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću ako učinilac ne učini vjerovatnim da je njeno porijeklo zakonito.

Kako imamo par sudskih slučajeva gdje je imovina privremeno oduzeta, ali vrlo mali broj slučajeva gdje je ista trajno oduzeta, to je potrebno radi praćenja primjene Krivičnog zakonika odnosno navedenog instituta, da odgovorite na postavljeno pitanje.

Molim vas da mi odgovor dostavite u pisanoj formi.

Ovo je vrlo važno, ta pismena forma je bitna, jer ćemo, sasvim izvjesno, u godinama koje dolaze redovno postavljati to pitanje, i to baš vama. Ovo pitanje smatram važnim zbog preporuka Evropske komisije, gdje ona traži da se bliže reguliše pitanje oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom i da se na mnogo kvalitetniji način uredi pitanje organizacije uprave za imovinu, kao i njenih nadležnosti ili institucija koja će se baviti upravljanjem ovom imovinom.

Zbog ove preporuke, Pozitivna Crna Gora je pažljivo čitala Akcioni plan za poglavlje 23 i 24, i došli smo do zaključka da vi u mjerama i u rezultatima predlažete samo analize i analize i ništa drugo.

Do kada ćemo mi u ovoj oblasti da se bavimo analizama. Mi želimo da vidimo zbog naših građana mjere i rezultate, ne samo zbog Evropske komisije.

Zašto u predlogu plana konstantno idete na duge rokove za neka rješenja, pa recimo predlažete oko finansijske istrage koja je jako važna i oko instituta oduzimanja imovinske koristi da zaposlite dva analitičara finansijske struke tek u februaru 2014. godine, zbog čega to radite? Zbog čega idete na to da tek negdje 2015. godine idete na snažete uprave za imovinu? Je li vi to već unaprijed znate da se pravosnažno neće okončati ovi sudski sporovi gdje je prijevremeno oduzeta imovinska korist pa računate na prologiranje tih sudskih sporova i računate na to da ćete na taj način povrijediti i član 6 Evropske konvencije o suđenju u razumnom roku ili znate da naši sudovi nemaju kapaciteta da što prije i efikasnije riješe pravosnažno te sporove i konačno oduzmu ili vrate ljudima imovinu ako su je pošteno stekli?

Zahvaljujem.

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Potpredsjednik Marković ima riječ. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Poštovana poslanice Jasavić, na samom početku da kažem vezano za vaš prigovor oko akcionih planova da se on radi u direktnoj komunikaciji sa ekspertima iz Brisela i svaka mjera se do detalja usaglašava. Sa aspekta mjere, indikatora koji će pratiti realizaciju te mjere i sada takođe sa ekspertima definišemo i sredstva koja su neophodna za implementaciju tih mjera. Ono što je sasvim izvjesno ne možemo akcionim planovima predvidjeti kako će izgled i kakav će ishod imati sudske odluke, to bi jednostavno bilo neprihvatljivo i niko se tim pitanjem, barem u ovoj fazi, niti smije niti može baviti.

Ono što želim da vam kažem za ove akcione planove da oni imaju svoj vremenski okvir, taj vremenski okvir je pet godina i neki rokovi koji su duži posebno u izgradnji neophodnih kapaciteta u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije zahtijeva i sagledavanje postojećeg stanja a istovremeno i normativnu i funkcionalnu postavku institucija. Zato je neohodno vrijeme. Znači sve te rokove smo usaglasili i usaglašavamo sa ekspertima Evropske komisije. Ono što mi je sugerisano jeste da ne trčimo sa rokovima ali da obezbijedimo kvalitet i pouzdanost i efektivnost mjera.

Znači, radimo sa Briselom akcione planove ali Crna Gora je vlasnik tih planova i mi smo odgovorni za njihovu implementaciju.

U odnosu na konkretno postavljeno pitanje, ja sam zbog kratkoće vremena, a zbog obrazloženja sam izgubio skoro dva minuta to pitanje skratio, ali će ono u pismenoj formi biti mnogo detaljnije i sadržajnije, pa ću čak i dostaviti neka imena jer nije u redu posebno u postupku koji je povodom poslaničkog pitanja govorimo u nekim predmetima.

Imajući u vidu da su konkretni predmeti i ozbiljnost vašeg postavljenog pitanja tražio sam odgovore koje su dostavljeni i od strane Vrhovnog suda Crne Gore i Vrhovnog državnog tužioca. U odgovoru Vrhovnog suda posebne oznake f-243/13 navodi se da su Višem sudu u Podgorici od izmjena krivičnog zakonika iz 2010. godine podnijeta dva zahtjeva nadležnog državnog tužioca radi proširenog oduzimanja imovine i to 1. u predmetu KS 21/11 od jednog lica zbog krivičnog djela pranja novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi člana 49 KZ. U predmetu KS broj, vi znate šta znače ove oznake, 6/11, od 10 lica zbog krivičnog djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi od 276 stav 2 i 1 tačka 5 u vezi člana 20, člana 276 stav 2 i 1 tačka 5 u vezi člana 24 KZ. U predmetu KZS broj 38/13 vrhovno državno tužilaštvo, odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ranih zločina 26.4.2013. godine podnio zahtjev za trajno oduzimanje imovine, predmet KTS broj 39/10 od osuđenog lica oglašenog krivim zbog krivičnog zloupotrebe ovlašćenja u privredi iz člana 276 stav 1 i 1.5 u vezi sa članom 20 KZ i osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. O podnijetom zahtjevu vijeće Višeg suda još nije donijelo odluku.

Višem sudu u Bijelom Polju, od strane Vrhovnog državnog tužilaštvo odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, podnijeta su dva zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine, i to: u predmet poslovne oznake KS broj 3/11 takozvani slučaj Šarić, protiv zbog krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije iz člana 401 stav 2 u vezi stav 1 Krivičnog zakonika, krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 stav 1 KZ i produženog krivičnog djela pranja novca iz člana 268 stav 4 u vezi stav 1 u vezi stava 1 KZ i u vezi člana 49 stav 1 KZ-a, zbog produženog krivičnog djela pranja novca iz člana 268 stav 4 u vezi stava 1 KZ u vezi člana 49 stav 1 KZ-a. U predmetu poslovne oznake KS 10/11 tkz. predmet Kalić, protiv više lica zbog produženog krivičnog djela pranja novca iz člana 268 stav 4 u vezi stava 1 KZ u vezi člana 49 stav 1 KZ-a takođe. Oba zahtjeva vrhovnog državnog tužilaštva Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, ratnih zločina za privremeno oduzimanje imovine usvojena su rješenjem Višeg suda i ista su pravosnažna, i to: u krivičnom predmetu poslovne oznake KS broj 3/11 privremeno je oduzeta imovina za koje postoje osnovi i sumnje da je pribavljena nezakonito, a koja obuhvata radne mašine u procjenjenoj vrijednosti od 7 miliona 058,7000 eura, teretna vozila i radne mašine, putnička motorna vozila, putnička vozila i radne mašine, nepokretnosti u procjenjenoj vrijednosti imovine u iznosu od milion 958,399 hiljada eura, nepokretnosti u procijenjenoj vrijednosti u iznosu od 249.892,oo eura kao i akcije evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji čija je procijenjena vrijednost u iznosu od 266.731,99 eura.

Prethodno označena ukupno privremena oduzeta imovina u ovom predmetu procijenjena je od vještaka finansijske struke, angažovanost od strane uprave za imovinu Crne Gore na iznosu od 12.483.577,oo eura. U krivičnom predmetu poslovne oznake KS broj 10/11 privremeno je oduzeta imovina za koju postoje osnovi i sumnje da je pribavljena nezakonito a koja obuhvata nepokretnosti u pisanih 15 listova nepokretnosti, 15 vozila različitih kategorija, novac u ukupnom iznosu od 66.500,oo eura, kao i akcije evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji.

Prethodno označeno ukupno oduzeta imovina u predmetu procijenjena je od vještaka finansijske struke, angažovanih od strane Uprave za imovinu Crne Gore na iznosu od 28.660.161,69 eura. S obzirom da su u predmeti u toku, Viši sud u Bijelom Polju nije donio nijednu pravosnažnu presudu kojom se optuženi oglašava krivim za krivično djelo za koje krivični zakonik propisuje mogućnost proširenog oduzimanja imovine. Takođe, u višim sudovima u Podgorici, Bijelom Polju nema pravosnažnih odluka u kojima je primjenom instituta proširenom oduzimanje imovine ista oduzeta.

U odgovoru državnog tužilaštva poslovne oznake broj 409 od 2013. godine navodi se da je pred Višim sudom u Podgorici vođen krivični postupak u javnosti poznat pod nazivom Auto-moto društvo Budva, protiv deset lica po optužnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, terorizma i ratnih zločina KTS broj 30/10 od 11. marta 2011. godine zbog krivičnog djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi, pokušaju iz člana 276. stav 2. u vezi stava 1. tačka 5, u vezi člana 20. Krivičnog zakonika koji je okončan pravosnažnom presudom broj 6/11 od 24. januara 2012. godine kojom je sedam lica oglašeno krivim zbog krivičnog djela stavljenog na teret i izrečene zatvorske kazne, dok su tri lica uslijed nedostatka dokaza oslobođena optužbe. U toku trajanja krivičnog postupka u ovom predmetu Odjeljenje za suzbijanje kriminala i korupcije, terorizma i ratnih zločina vodilo je finansijsku istragu protiv optuženih lica, kao i drugih lica povezanih sa optuženima. Nakon pravosnažnosti presude, na osnovu rezultata dobijenih u finansijskoj istrazi, tužilaštvo je dana 26. aprila 2013. godine Višem sudu u Podgorici podnijelo zahtjev za trajno oduzimanje imovine u predmetu KTS broj 39/10 kojim je od jednog osuđenog lica traženo da se oduzme pravo na nepokretnosti od 8 stambenih jedinica u ukupnoj površini od 482 m2 i zemljište površine 350m2 i kao da se oduzme pravo svojine na nepokretnosti tri stambene jedinice ukupne površine 156m2 koji je vlasništvo lica koje je osuđeno i prenio imovinu.

Postupak po zahtjevu tužilaštva pred Višim sudom u Podgorici je u toku.

Višem sudu u Bijelom Polju od strane vrhovnog državnog tužilaštva Odjeljenje za suzbijanje kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina podnijeta su dva zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine i o njima sam već govorio to su predmeti KS broj 3/11, tkz. slučaj Šarić i u predmetu suda KS broj 10/11 takozvani slučaj Kalić. Oba zahtjeva vrhovnog državnog tužilaštva, Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, i ratnih zločina za privremeno oduzimanje imovine usvojena su rješenjem Višeg suda u Podgorici koja su postala pravosnažna i to u krivičnoj predmetu KS broj 3/11 i u predmetu suda KS10/11.

Krivični postupak u predmetima ova dva predmeta je u toku pred Višim sudom u Bijelom Polju u ponovljenom postupku.

U predmetu u Višem sudu u Podgorici u kome po optužnici vrhovnog državnog tužilaštva Odjeljenje za suzbijanje kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina teče krivični postupak protiv jednog optuženog zbog krivičnog djela pranja novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 krivičnog zakonika u vezi člana 49 Krivičnog zakonika, Tužilaštvo je vodilo finansijsku istragu protiv okrivljenog i još tri lica i stavilo zahtjev za privremeno oduzimanje imovine i to, zemljište ukupne površine od 2496 m2 na području opštine Herceg Novi, objekata ukupne površine 1534 m2 na području opštine Herceg Novi i novčanih sredstava u i znosu od 3.469.591,86 eura. Zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva odnosno Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina za privremeno oduzimanje imovine u ovom predmetu usvojeno rješenje Višeg suda u Podgorici, koje je postalo pravosnažno.

Uvažena poslanice, ovako malo je odgovor suviše administrativan, ja ću naravno u toku dana dostaviti pisani odgovor koji će biti nešto detaljniji za vas, ali nadam se da ima dovoljno činjenica koje vam mogu dati osnov za komentar bio on pozitivan ili negativan.

Zahvaljujem se, potpredsjedniče.

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem vama.

Koleginica Azra Jasavić ima riječ.

Izvolite.

AZRA JASAVIĆ:

Od vas se, ministre, ne očekuje da dajete administrativne odgovore, od vas se očekuje da dajete konkretne, jasne i precizne odgovore, koji podrazumijevaju cifre, brojke i iznos novca koji ćete konačno samo jednostavno sabrati i reći, privremeno je oduzeto toliko, trajno je oduzeto toliko. Vi ste zato što nemate šta konkretno da predočite crnogorskoj javnosti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ovdje ušli u administrativni odgovor, pozivajući se u ogromnom dijelu odgovora na brojeve sudskih predmeta, što crnogorsku javnost ne interesuje. Nju interesuje koliko ste novca oduzeli od kriminalnih organizacija i borbe od organizovanog krimala i korupciji.

To ste moglo vrlo jednostavno i jasno da kažete a da ne širite priču. Kada nema šta da se kaže, onda se puno govori. Mi uopšte nijesmo postavili pitanje vezano za to što vi niste u nacrtu akcionog plana predvidjeli pitanje presuda, to se ne očekuje, ali ono što očekuje crnogorska javnost od vas, jeste to da predložite koje ćete to zakone mijenjati, jer u izvještaju se navodi da je Crna Gora priznala da njeno zakonodavstvo iz ovog domena oko proširenog oduzimanja imovinske koristi nije usklađeno sa zakonodavstvom Evropske unije.

To se očekivalo u Akcionom planu da stavite. Vi to nijeste stavili, sve se svodi na analize, analize i samo analize. Nećemo više da analiziramo, hoćemo konkretne rezultate, hoćemo uvjerljive rezultate, hoćemo jake institucije, hoćemo da onaj novac koji građani daju o ovoj izvršnoj vlasti upotrijebite za obuku naših tužilaca, naših policajaca i da jednostavno pošaljete evo konkretno do Italije da nešto nauče. Vi ste sigurno čuli za Kozanostru, pretpostavljam kao obrazovan čovjek da vrlo dobro znate da je to jedna vrlo jaka sicilijanska mafija i da Mateo Denaro jeste vođa te mafijaške organizacije. Sigurno ste čuli i za Vita de Kostrija, to je gospodin kome je oduzeto milijardu, tri vrijednosti imovine u Italiji, zato što je upravo koristio novac te mafije i organizovao vrlo uspješne poslove, oduzeto mu je 43 preduzeća, 98 nekretnina, da ne nabrajam. Taj postupak je u Italiji pokrenut. U 2010. godini u septembru, znači prvostepeni postupak počinje u septembru 2010. godine u Italiji. Pravosnažno je okončan taj postupak ove godine u aprilu mjesecu. Znači, za dvije i po godine su u Italiji uspjeli da uzmu milijardu zarez tri imovine tog gospodina, koja je u stvari imovina povezana sa Koza nostrom. Bilo bi dobro da ovaj novac koji mi dajemo za edukaciju u pravosuđu i tužilaštvu upravo usmjerite, da date priliku našim tužiocima, policajcima da pođu, jer se potpisuju raznorazni protokoli, pravi se saradnja, nemojte samo da se samo slikamo pred TV i da pravimo akcione planove bez konkretnih i valjanih rezulata. Mi hoćemo mjerljive rezultate i hoćemo ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Dajte u vašim rukama i rukama premija, odnosno predsjednika vaše partije jeste dugme koje se može pritisnuti ako imate želju i političku volju da se uhvatite u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Dajte, konačno pritisnite to dugme da bi Crna Gora bila ravnopravna, dostojanstvena zemlja u zajednici međunarodnoj gdje se pokazuje ozbiljna borba sa svim pošapcija koji su napali ne samo zemlju Crnu Gore, već i region i šire.

Vi imate znanja, a političke volje da li imate to ćemo vidjeti i ja očekujem da ćete biti dovoljno spremni i sposobni da se uhvatite u koštac sa ovom pričom. Ukoliko se ne uhvatite u koštac u borbi sa organizovanim kriminalom i korupcijom, sasvim sigurno možete očekivati da to što ste bili lideri u regionu, u evropskim integracijama više neće biti isto, pogledajte samo što se radi u Srbiji, vrlo konkretne akcije se preduzimaju, bićemo mi negdje zadnji vagon.

Zahvaljujem.

Šesta – posebna śednica prvog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2013. godini biće nastavljena danas, sa početkom u 10 sati.

Predśednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić primiće danas ambasadora Njemačke Pijusa Fišera kao i Andreasa Lämmeala, poslanika njemačkog Bundestaga.