Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri, poštovane koleginice, kolege poslanici,

Moram moje pitanje krenuti sa žaljenjem, što zbog javnosti, vi ste svi ovdje odgovorni političari pa ćete shvatiti zašto je za žaljenje. Izraziću žaljenje, jer ću morat ponoviti dio izjave koji sam ponovio prilikom izbora gospodina Mila Đukanovića za premijera 2009. godine, a to sam ponovio i prošli mjesec u ovom domu. Da su pozicije odnosa Albanaca u Crnoj Gori i dalje pod sjenkom odnosa Srba i Crnogoraca, i neriješenim pitanjem koje se ovdje vjekovima ili u prošlom i ovom vijeku dešava. Zato umjesto da u moru pitanja koje se odnose na smanjenje nezaposlenosti, problema oko privatizacije, ravnopravnog i regionalnog razvoja, decentralizacije, jačanje lokalne samouprave itd, postavio sam slijedeće pitanje premijeru Đukanoviću:

U subotu je u Plavu 25.05. u selu Martine, Martinovići došlo do eskalacije problema sa kojim se suočavaju stanovnici ovog sela nastanjenog Albancima, kada se autoctono stanovništvo, koji su na miran način ispoljavali svoje stavove i branili svoje pravo na spornu imovinu za koju tvrde da je čudnim sudskim odlukama dodijeljena SPC-u, dovedena od strane policije. Mještani su zadržani od policije i sudije za prekršaj bez ... interesovanja, da li je neko bolestan i uz novčanu kaznu od 240 eura njih 22 pošteno, poslije tog dugog zadržavanja. Napominjem da je to bio nenasilni protest građana koji imaju veliki nivo vjerske tolerancije i kojima nijedna crkva i religija ne smeta. Ali, su odlučni da ne dozvole da im se vrše nepravde pognute glave i šuteći. Da je to tako pokazuje i pismo koje su oni uputili nadležnim institucijama od predsjednika Vlade, Ministarstva pravde, Albanskim političkim partijama, Međunarodnom predstavništvu u Crnoj Gori, kojima su ukazali na svoje stavove, i tražili pomoć za rješavanje tog problema na ljudski način i dijalogom odbrane svoje imovine.

Takođe, sam lično od 14. maja pa do 24. maja imao razgovore i sa ministrom unutrašnjih poslova gospodinom Konjevićem i sa potpredsjednikom Vlade minstrom pravde gospodinom Markovićem, kojima sam prenio stavove autotomnih mještana Martina. Na žalost sve to nije dalo rezultata na mirnom rješavanju problema, naprotiv, eskaliralo je privođenjem ogromnog broja građana što ide u prilog stava predstavnika sela Martina, da državni organi opsadom sela u višen navrata, ovdje raniji problem deponije, vrše pritisak na građane Martina, stoga od Vas želim dobiti odgovor oko postupanja državnih organa, posebno policije u selu, u ovom slučaju. Zašto je praktično privedeno pola sela? Takođe, da li postoji spremnost da se upotrijebi ... ljekovi i da nadležene institucije pokrenu institucije kako bi se analizirale presude suda, što se navodi u pismu koji su Vam mještani uputili 16. maja 2013. godine, a to je da su sudske presude donešene povredama postupka i bez dokaza ili falsifikovanjem istih. Zahvaljujem. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala kolega Nimanbegu.

Predsjedniče Vlade, izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Poštovani gospodine Nimanbegu, Vi ste da kažem manje više činjenice iterpretirali, iznijeli svoje sudove o njima, dozvolite da možda interpretiram činjenice iz ugla gledanja državnog organa koji je nadležan za realizaciju aktivnosti ovog tipa. Nevjerujem da će se u činjeničnom stanju stvari ustanoviti neka ozbiljnija razlika, ali onda bih na samom kraju možda u par rečenica kazao jedan politički stav.

Znači, policijski policijski službenici odjeljenja bezbjednosti Plav su dana 25. maja 2013. godine pružili asistenciju Srpskoj pravoslavnoj parohiji Gornje Polimskoj Gusinjskoj u vezi čišćenja i ograđivanja crkvišta Svetog Vasilija Ostroškog u selu Martinovići u Plavu.

Asistencija uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova je pružena shodno zakonu na osnovu blagovremeno upućenog urednog zahtjeva za asistenciju koji je Srpska pravoslavna parohija Gornje Polimska i Gusinjska podnijela odjeljenju bezbijednosti Plav dana 16. maja 2013. godine. Uz zahtjev za pružanje asistencije dostavljena je pravosnažna presuda Osnovnog suda u Plavu, Višeg suda u Bijelom Polju i Vrhovnog suda u Podgorici koja potvrđuje nesporno vlasništvo Srpske pravoslavne parohije nad spornim dijelom zemljišta u selu Martinoviće, u čemu je pred ovim sudovima vođen postupak između Srpske pravoslavne crkve i građana tužilaca Preljuka i Hasana i Preljuka i Vertona iz Martinovića. Obavljen je razgovor sa podnosiocem zahtjeva, kao i sa predstavnicima sela Martinovića kojima je saopšten razlog pružanja asistencije i da policijski službenici pružaju asistenciju u skladu sa zahtjevom, što je dužnost policije ukoliko je zahtjev osnovan.

Policijski službenici su blagovremeno izašli na lice mjesta, zatekli su 30 građana koji su stojeći sprečavali ulaz u crkvište, dok je nešto kasnije došla i grupa građana za urađenje crkvišta zajedno sa irinejom Savićem. Rukovodilac odjeljenja bezbjednosti Plav je predočio licima koja su sprječavala ulaz u crkvište da je neophodno da se sklone sa lokacije i omogući izvršenje službene radnje i upozorio ih da će ukoliko to ne učine biti privedeni u službene prostorije. Naknadno rukovodilac odjeljenja bezbjednosti Plav je naredio okupljenim građanima da se sklone sa pomenute lokacije, kada je njih sedam to i učinilo, dok su se ostali okupljeni oglušili na naređenje.

Nakon toga policijski službenici su bez upotrebe sredstava prinude priveli 23 lica u službene prostorije odjeljenja bezbijednosti Plav, koji su osim jednog starijeg maloljetnog lica procesuirani pred područnim organom za prekršaje u Plavu.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova ne ulazi u zakonitost sadržine zahtjeva, već cijeni, da li je zahtjev za asistenciju podnesen shodno Pravilniku uslovima i načinu pružanja pomoći državnim organima, organima lokalne uprave i pravnim licima u postupku izvršenja njihovih odluka, što je ovdje bio slučaj. Policijski službenici odjeljenja bezbijednosti Plav i Minstarstvo unutrašnjih poslova prema meni dostupnim informacijama postupili su dakle, u skladu sa zakonom i ovlašćenjima. I kazao sam da se vjerovatno u činjeničnoj prezentaciji, da kažem, Vi i ja nećemo mnogo razlikovati.

Ono što bih želio da saopštim kao političku poruku tiče se da kažem, Vaša dva komentara koja razumijem ipak kao politička.

Prvi je o tome da je položaj Albanaca u Crnoj Gori i dalje oziljno determinisan odnosom Srba i Crnogoraca. Pretpostavljam da ste imali na umu da kažem, te dugogodišnje ili višedecenijske i možemo slobodno reći istorijske podjele koje su karakterisale Crnu Goru u dugom vremenu traganja za rješavanjem državno pravnog pitanja. Danas možemo sa zadovoljstvom kazati da smo ipak iz te dileme izašli na demokratski način. Da smo izašli na način da ne ugrozimo prava manjina u Crnoj Gori, nego da na maksimalan način afirmišemo prava manjina i da po tome postanemo uzorna država u regionu. I nadajmo se da se ipak za ovih sedam godin događaju određeni pomaci na ovom planu. Iskustvo poput ovog nas upozorava da su neka pitanja poput pitanja prava Crnogorske pravoslavne crkve i dalje veoma otvorena, ali nadajmo se da smo stvorili uslove kroz dosadašnje iskustvo, demokratsko iskustvo, u rješavanju komplikovanih pitanja, da ćemo i to i druga pitanja na jedan demokratski i tolerantan način riješiti u narednom periodu, a svakako ne na štetu dostignutog nivoa prava manjina u Crnoj Gori.

I ddrugo, ono što bih želio takođe, da podijelim kao zajedničko uvjerenje u Parlamentu, pogriješićemo ako od policije ili bilo koga iz izvršne vlasti tražimo da arbitrira o pravosnažnim presudama. Dakle, policija nije imala pravo da arbitrira ni u slučaju u Beranama, nije imala pravo da arbitrira ni u slučaju u Tivtu, nema pravo da arbitrira ni u slučaju u Plavu o kojem govorimo. Dakle, kad ostavimo prostor za arbitražu mislim da ulazimo u pravni haos. Moramo i kao Parlament i kao Vlada, kao izvršna vlast istrajati na bespogovornoj zaštiti pravosnažnih presuda, isto tako na bespogovornoj zaštiti imovinskih prava, dopadao nam se vlasnik ili ne. U ovom slučaju su sudovi Crne Gore rekli konačnu riječ. Ja ne znam da li postoji mogućnost daljih žalbi Ustavnom sudu, da li postoji mogućnost žalbi sudu u Strazburu, ali do tada mislim da ćemo najmanju grešku napraviti kao Parlament i Vlada, ukoliko primijenimo pravosnažne sudske presude.

Zahvaljujem. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Kolega Nimanbegović. Izvolite. 

GENCI NIMANBEGU: 

Evo ja gospodine predsjedniče Vlade da krenem od ovog zadnjeg dijela. Slažem se sa vama. Znači policija ne treba da arbitrira o mom pitanju, pitanje nije upućeno policiji, nego da li državni organi vide prostora tvrdnji ovih mještana, da su sudske odluke donose na osnovu falsifikata, nego na dostavi dokaza i drugog. Znači to se ne traži od policije da to ona radi, ako to bude. Znači na taj dio nijesam dobio odgovor i slažem se sa vama da u posljednjih sedam godina, gospodine premijeru, da je napravljen napredak. I ne samo u zadnjih sedam godina, nego zadnjih petnaestak godina. I zato sam izrazio žaljenje, jer ovo pitanje više liči na 90.te, pa da ne kažem 40., pa 30., u Crnoj Gori ne treba nova Rumija. Ja sam bio izuzetno pažljiv i zato sam rekao da smo u sjenci odnosa Srba i Crnogoraca. Da vam navedem jedan konkretan primjer, konkretan primjer je da nacionalna manjina Srba koja ne postoji u Kosovu, doduše ne postoji ni jedna druga, ali mi smo se definisali kao takvi, crpi iz Fonda za manjine 600,000,00 eura.

Znači ova država nema snage da definiše kao što je po izbornom zakonu definisala da do 15% imamo afirmaciju za manjine i ne može da crpi sredstva za nacionalne manjine. Zato je sjenka toga odnosa i ja sam uvjeren da ste i vi svjesni da je to tako. I mi najmanje što želimo da sipamo so na ranu i jednoj i drugoj strani. I oko vjere i oko crkve. Mi Albanci smo dokazani da nemamo problema sa vjerom, mi nemamo problema ko je titulat, nego da li je legalan titulat ili je nelegalan totulat, a stanovnici tog područja ovim postupcima, imate slučaj deponije tu, isto kada je bila specijalna jedinica i sada smatraju da je to pritisak državnih organa.

Nesrazmjerno je da se 22 ljudi privedu od 30, da se drže 12 sati i da se svi kazne.

Zahvaljujem. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Zahvaljujem kolega Nimanbegu.

Predsjedniče Vlade Đukanoviću, izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Ovo pitanje je bilo i zato sam se okrenuo da se konsultujem sa pravnicima ili sa ljudima koji poznaju bolje naš pravni sistem, je li na ovaj način iscrpljena svaka mogućnost u sistemu države. Dakle, nijesam siguran i ne želim da o tome govorim prema onome što su moja saznanja postoji mogućnost ustavne žalbe, pred Ustavnim sudom ne znam da li za ovu vrstu sporova i postoji uvijek ona mogućnost žalbe pred sudom u Strazburu i želim da kažem da smo kao Vlada apsolutno zainteresovani da pružimo svaku vrstu pomoći, svakom, ne samo stanovnicima Martinovića nego svakome ko smatra da ima osnova da dalje potražuje svoje imovinsko ili neko drugo pravo.

Zaista želim da se do kraja razumijemo u ovom odgovoru nema nikakvih primjesa kao što je malo čas gospodin Bojanić govorio, ne pričamo o uređivačkoj politici, ni ovdje nema priče o simpatijama ili antipatijama prema onome ko je vlasnik, riječ je o tome da postoji neki raniji vlasnik koji smatra da ima određena vlasnička prava, koji traži prostor u pravnom sistemu Crne Gore i Evrope da to dokaže. Spremni smo da pomognemo, ali do tada moramo poštovati ono što su pravosnažne sudske presude. Vjerujem da smo oko toga saglasni.

Drugo, pojasnili ste mi sada šta mislite oko položaja manjina i oko određenih nepravilnosti kako ih vi vidite u implementaciji naših zakona, znam o čemu govorite, znam da komentarišete za izdvajanje iz budžeta Srpski nacionalni savjet, dakle dozvolimo da primijetim da to pitanje tretirano zakonom kojega smo usvojili u ovom parlamentu. Znam da smo te zakone usvajali da kažem sa visokom senzibilnošću za potrebe političkih kompromisa kojega smo ostvarivali u tom periodu i ja se zahvaljujem svima da smo na taj način rješavali ta pitanja, prevazilazili određene probleme i stvarali uslove za funkcionalnost pravnog poretka.

Ako mislite da su se stvorili uslovi da ta pitanja ponovo preispitamo nemam ništa protiv, tako inicijativu od strane parlamenta ću rado prihvatiti u Vladi ili u ulozi predsjednika partije dati jasnu istrukciju našem poslaničkom klubu da bude aktivni participant u eventualnim aktivnostima parlamenta na tu temu.

Prvo ću pročitati, preciznosti radi, pitanje postavljeno premijeru.

"Molim Vas da objasnite kojom ekonomskom vizijom se rukovodila Vlada prilikom nedavnog sklapanja Sporazma o izmirenju obaveza Novinsko izdavačko preduzeće "Pobjeda" prema državi? Da li imate za cilj prestruktuiranje, prodaju ili likvidaciju ove kompanije?

Nadam se da sam pogodio temu. Obrazloženje.

Pomenutim sporazumom sklopljenim u aprilu tekukće godine "Pobjeda" AD kompanija u većinskom vlasništvu države Crne Gore, za 4,8 miliona eura, prodao je državi Crnoj Gori, odnosno Vladi, zgradu u Podgorici kako bi država dio od tog novca namirila obaveze "Pobjede" AD po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 2,8 mil. eura a preostala 2 miliona Vlada će platiti do kraja godine.

Molim odgovor i u pisanoj formi.

Znam da vam djeluje javnosti vjerovatno zbunjujuće obrazloženje ali biće prilike da razjasnimo o čemu se ovdje radi.

Prije nego što bih objasnio malo šire ovo pitanje, dvije uvodne napomene.

Da kažem da ovo ptianje nema nikakvih dodirnih tačaka sa uređivačkom politikom "Pobjede", nešto što mene potpuno bih ostavio po strani i nešto što apsolutno nije uticalo na način, odnosno na ovo psotavljeno ptianje. Zanemariću i obavezu Vlade da privatizuje "Pobjedu", kako već godinama je trebalo, i zanemariću i jezik na kome se štampa, je li ćirilica ili latinica, potpuno mi je sve jedno.

Dakle, izabrao sam pitanje kao studiju slučaja ili cace study koja jasno pokazuje neodgovoran odnos Vlade po pitanju upravljanja kompanojom u državnom vlasništvu. Da vas sve podsjetim 86% akcija posjeduje Vlada.

Nekoliko cifara iz bilansa stanja, bilansa uspjeha, bolje reći bilansa neuspjeha, kako funkcioniše ova kompanija. Recimo da samo u prethodne tri godine ova kompanija je napravila 8,6 miliona eura gubitka, po godinama 2010. 4,35 mil., 2011. godine 1,8 mil, 2012.godine 2,5. Sve zajedno za posljednjih nekoliko godina trenutno stanje je 24 miliona kumuliranog gubitka je u "Pobjedi". Dugoročne obaveze 4,4 miliona, kratkoročne obaveze 8 miliona, garancije je Vlada izdala u vrijednosti 6 miliona ovoj kompaniji. Možemo otvoriti temu garancija danas, bojim se da će biti malo vremena, svakako sam uputio poziv za kontrolno saslušanje ministru kulture čije je ovo nadležno ministarstvo, a vjerujem da ćemo o tome otvoriti i širu priču. Ova kompanija duguje 2,8 miliona obaveza Poreskoj upravi.

Dakle, sve u svemu bilans stanja ove kompanije je negativan kapital od 6,7 miliona eura a podsjetiću vas, odnosno za one koji ne znaju reći da je osnovni kapital 18 miliona. Dakle, takvim upravljanjem ova kompanija je došla u negativan kapital u minus 6,7 miliona eura, a svakome pa i laiku ne mora da bude ekonomisti je jasno šta to znači.

Nemate izgovor zbog neodgovornog vlasnika. Vi ste vlasnici, Vlada svo vrijeme, većinski. Nemate izgovore u vidu ekonomskih sankcija 90-ih, ili trenutne svjetske ekonomske krize. Nemate izgovora, nema nekog značaja "Pobjede" u bruto društvenom proizvodu, jer nema izvoz, nema je ni tu, pa i to zanemarimo i te odgovore. Jeste jedina briga 200 zaposlenih, slažem se potpuno, o njima treba brinuti na sve načine.

Sklopili ste sporazum, mnogima nije jasan pa ni menim, hoću da pokušam da razjasnim danas o čemu se tu radi. Kupovina zgrade, zgrada je bila neka ekonomska vizija, da li to vodi ka prestruktuiranju kompanije, da li imate namjeru da prodate kompaniju, da li imate namjeru da likvidirate "Pobjedu".

"Pobjeda" u ovom momentu nema imovine. Prodali ste, kupili ste zgradu, od prodaje nema ništa. Ne znam šta hoćete da prodate, pošto je i dalje u planu privatizacija koliko znam odluka o tenderu "Pobjede". Tradicija se ne prodaje u ekonomiji, tradicija se koristi samo kada nemate ni jedan ekonomski argument, onda se pozivate na tradiciju. "Pobjeda" nema neki brend, nema niku... , čak i u bilansima je nula. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala, biće prilike.

Predsjedniče Vlade Đukanoviću, izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Gospodine Bojaniću, Vlada Crne Gore, na sjednici od 21. februara 2013. godine je dala saglasnost za zaključenje sporazuma o izmirenju obaveza prema državi Crnoj Gori i ovlastila ministra finansija da u ime Vlade potpiše taj sporazum. Navedeni sporazum je osnov za naplatu poreskih potraživanja koje je Akcionarsko društvo "Pobjeda" Podgorica, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno osiguranje zaposlenih i druga lilčna primanja, kao i po osnovu poreza na dodatnu vrijednost imala prema državi u iznosu od 2 miliona i 800.000 eura. Zaključenjem navedenog sporazuma država je, kao povjerilac, prvenstveno ostvarila naplatu značajnog iznosa poreskog duga putem preuzimanja imovine. Kako je na osnovu Sporazuma o izmirenju obaveza prema državi Crnoj Gori zaključen i ugovor o prenosu prava svojine između AD "Pobjeda" iz Podgorice i Vlade Crne Gore, preciznije Ministarstva finansija, država je postala vlasnik vrijedne nepokretnosti na atraktivnoj i urbanizovanoj lokaciji koju može koristiti za različite namjene, za smještaj državnih organa, što će značiti umanjenje troškova po osnovu zakupa ili za ostvarivanje komercijalnih efekata putem valorizacije ove zgrade.

Nadalje, sporazumom i ugovorom je osim prenosa prava svojine regulisana i dinamika isplate razlike između procijenjene vrijednosti nepokretnosti i utvrđenog iznosa poreskog duga. Na ovaj način je definisano rješenje jednog od ključnih socijalnih problema koji su dugo vremena opterećivali poslovanje ovog preduzeća. Podsjećam, takodje, da je preduzeća AD "Pobjeda" Podgorica, na osnovu odluka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte obuhvaćeno planom privatizacije za 2013. godinu koji je objavljen u "Službenom listu Crne Gore" broj 10/13. I da ne ostane prećutano, naše neslaganje, dakle, moje uvjerenje je da je "Pobjeda" jedan od malobrojnih crnogorskih brendova sa dugom tradicijom, pa je Vladu i to, pored obaveze odgovornog vlasničkog odnosa, opredijelilo za ulazak u ovaj aranžman. Smatrali smo da u vremenu koji je od strane svih relevatnih društvenih činilaca potencirano pitanje važnosti medija za dalju demokratizaciju crnogorskog društva, Vlada kao odgovorni subjekt u ime većinskog državnog vlasništva treba da uloži dodatni napor i pomogne da se očuva perspektiva ovog najstarijeg novinsko-izdavačkog društva u Crnoj Gori.

Još dvije dopunske informacije kao odgovor na komentar u vašem obrazloženju. Citirali ste nekoliko podataka koji se tiču poslovnih uspjeha i neuspjeha "Pobjede" u prethodnom periodu.Pitali ste se i šta je uzrok da li je u pitanju neodgovorno upravljanje od strane većinskog vlasnika, naravno uvijek možemo i moramo se prevashodno okrenuti toj adresi, ko god da je na toj adresi, u ovom slučaju je država.Mislilm da je u slučaju "Pobjede" riječ o dva problema o kojima smo govorili kroz odgovore na neka od prethodnih pitanja. U prvom dijelu, riječ je o prezaposlenosti, predimezioniranosti radne snage u "Pobjedi", problemu sa kojim se "Pobjeda" suočava do današnjeg dana i kada sam kazao da smo iz ovog viška koji će "Pobjeda" prihodovati kroz prodaju zgrade stvorili uslove da se riješi jedan težak aspekt u poslovanju "Pobjede", mislim prije svega na to, da su stvoreni uslovi za optimizaciju zaposlenosti koji će dovesti "Pobjedu" u tržošno ravnopravan položaj sa drugim subjektima.

Drugi problem koji smo, takođe, danas apsolvirali je neleguralnost poslovanja na tržištu, za razliku od privatnih kompanija u ovoj oblasti koje su kao što znamo a to možemo ćuti i kroz pojedinačna iskustva ljudi koji rade u tim kompanijama se uglavnom dovijala, tako da snize troškove radne snage, tako što bi najčešće isplaćivali zagarantovanu platu a sve ono što su davali izvan zagarantovane plate su isplaćivali u gotovini. Pobjeda je morala kao državno preduzeće da radi onako kako je to u skladu sa zakonom. Naravno, ne žalim se zbog takvog rada Pobjede, samo potvrđujem odlučnost da i ostale, i u ovoj, i u drugim oblastima, uvedemo u regularni okvir poslovanja. Napokon, naravno da parlament ima mnogo nadležnosti, a jedna od nadležnosti je da cijeni kvalitet rada Vlade u raznim prilikama, ali neke od tih prilika su upravo kroz usvajanje Završnog računa budžeta. Vlada tokom godine ima mogućnosti da povlači ovakve poteze i to je u domenu i nadležnosti izvršne vlasti, a Parlament je uvijek kada govori o Završnom računu u prilici da kaže da se ne slaže sa takvim trošenjem budžetskih sredstava i da pozove Vladu na odgovornost.

Smatram da je Vlada po procjeni naše odgovornosti postupila ispravno, da je doprinijela očuvanju šanse za Pobjedu i na taj način očuvanju jednog od rijetkih nacionalnih brendova, kao što sam kazao, i očuvanju snažnije konkurencije na tržištu štampanih medija u Crnoj Gori, a na parlamentu je da ocijeni da li je saglasan sa takvim Vladinim pristupom. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Izvolite. 

MLADEN BOJANIĆ: 

Zahvaljujem na ovom odgovoru. Mogu reći sada da ste me opet zbunili. Prvo ste me zbunili ovom kupovinom sami od sebe, odnosno zgrada Vlade od Pobjede, ali dobro. Sada mi je još dodatno nejasno, maloprije ste, prije deset minuta, govorili da privatizacija donosi efikasnosti, a sada odjednom pravite probleme, privatne firme maltene ne posluju u skladu sa zakonom, pa sada ove državne posluju. Čini mi se da ste se malo izgubili u tim objašnjenjima, ali dobro, neka bude tako.

Meni i dalje nijeste odgovorili na ono što sam pitao. Dva puta ste vi već radili konverziju duga akcijski kapital, dva puta ste opraštali Pobjedi. To je tačno. Sada treći put prebijate 2,8 miliona eura duga. Nijednom nijeste rekli ko je dozvolio 2,8 miliona eura duga Pobjedi prema državi. Zašto ste to dozvolili? Dvjesta i nešto ima sada zaposlenih, bilo je prije četiri, pet godina. Znali ste i tada, trebali ste reagovati. Pustili ste da se napravi 24 miliona eura i to nije tako davno. Pobjeda je krajem 90-ih imala novca i i te kako funkcionisala dobro, čak je imala i viška za plasman finansijski. To je sve u nekoliko zadnjih godina, samo ove tri godine devet miliona i nešto.

Zaboravili ste da kažete garancije šest miliona, ko će to da plati. Sve i da prodate Pobjedu, naravno zgradu nećete, prodaćete Pobjedu, ako i nađete nekoga da je plati, treba da mu date šest miliona ovog negativnog kapitala, pa da je on kupi. To je logika, to je računica. Možemo mi kvalifikacije kakve god, znam da ne volite te političke kvalifikacije, ne volim ni ja, evo cifre, recite mi kome ćete da prodate kompaniju koja nema imovine, a ima negativan kapital od 6,7 miliona eura. Alhemičar to ne bi napravio, ali dobro. Bilo je stvari koje ste stvarno sproveli, svaka čast, moguće je i ovo.

Opet podvlačimo crtu, po ko zna koji put vi podvlačite crtu. To što je bilo bilo je, hajmo sada ispočetka. Opet ćemo mi da platimo šest miliona, platili smo milione i milione, uvešćemo neku taksu na Pobjedu, vjerovatno jedan euro, dva. Čitali, ne čitali Pobjedu mi ćemo da plaćamo tu Pobjedu svako jutro. Očigledno je to namjera, ne vidim drugo. Postali ste premijer za nekoga mekoga srca, a za nekoga tvrdog. Meki ste prema zaposlenima Pobjede, KAP-a i ostalih, još mnogo je firmi, da ne nabrajam. Juče smo čuli iz ovih skupštinskih klupa od vašeg ministra iz vaše Vlade, koji je pokazao veliku žustinu i hrabrost prema dvije zubarke koje su prikazale nešto veću platu, vjerovatno, nego što realno primale i najavio krivične prijave protiv njih, toliko je bio oštar, ustreptali smo mi ovamo. Čak je zaprijetio nevladinom sektoru.

Stotine miliona su prošle, gospodine Đukanoviću, najmanje rečeno neodgovornim ponašanjem vaše Vlade. Međutim, ni dalje nema odgovornosti, ni političke, a da ne pominjem one druge. Znam da ćete reći da Vlada ima podršku u parlamentu, u redu je. Jasno je da imate vaše birače, glasače, vojsku, glasačku mašineriju u parlamentu i uvijek ćete dobiti podršku. Ono što mene hrabri što znam da ova Vlada trči počasni krug. Koliko će da bude častan, to je na vama. Ono što me brine jako, što će neka naredna Vlada, a vrlo brzo će doći, ne znam kako će da istrči taj prvi krug šta ćete joj ostaviti u nasledstvu. To je tragedija ekonomske politike koju ste napravili. Zahvaljujem. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Kalkulišete dobro uređivačku politiku, pa je to kapital, svakoj novini je to najvažniji kapital. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Nadam se da vas ne brine to što Vlada trči počasni krug ako ste vi u pravu. Mislim da ne trči nego da je u jednom od prvih krugova na planu ostvarivanja onoga što su naši programski ciljevi i onog što mi osjećamo kao obavezu prema građanima koji su nam dali povjerenje u oktobru prošle godine. Vas bi trebalo da raduje, ako ste vi u pravu. Ostavljamo ono što ostaje iza svih nas. Nemojte na to gledati iz pozicije nekog ko nije odgovoran, vi ste član parlamenta.

Nijesam ni u kakvoj kontradikciji kada govorim o tome da je trebalo privatizovati preduzeće u Crnoj Gori i da je trebalo podstaći preduzetništvo i grinfild investicije i kada govorimo o tome da privatizovane firme nijesu uredni platiše državnih obaveza. Valjda je onih 350 miliona eura o kojima smo govorili nastalo sve u vremenu od kada je naša privreda dominantno u privatnoj svojini. To nas ne dovodi do kolebanja da li je trebalo privatizovati, apsolutno. To nas dovodi samo do zaključka da moramo preduzeti sve mjere koje sam dao u odgovoru na pitanje gospodina Simovića kako da obezbijedimo veći nivo poreske discipline.

Dozvolite da primijetim samo, kroz jednu opasku, govorili ste onako na margini o problemu dvije zubarke. Svi mi imamo problem dvije zubarke, dva automehaničara, jednog novinara kojim pokušavamo da relativiziramo ono što su opšta pravila. Dakle, nije problem, i to je ministar rada i socijalnog staranja tokom duge rasprave u ovom parlamentu kazao, u tome što Vlada želi da smanjuje socijalna prava ljudi. Ne, problem je što Vlada zajedno sa parlamentom pokušava da ograniči zloupotrebe. Složićete se da je zloupotreba ukoliko neko u prvom mjesecu dok dolazi na posao prima 150 eura, a u sljedećem mjesecu kada ode na bolovanje prima 1500 eura. Jasno je da taj čije se ime zloupotrebljava ne prima 1500 eura nego prima i dalje 150 eura, ali 1350 eura od države krade njegov poslodavac. Prema tome smo svi valjda odgovorni, ako ne želimo da pofermavamo namjerama da se na svakom koraku potkrada država. Tu ne može biti izuzetka ni dvije zubarke, ni novinari, ni bilo ko drugi. Tu moramo biti principijelni. Potpuno sam siguran da mi o tome mislimo identično.

Nijesam odgovorio, tako ste makar kazali, na vaše pitanje šta je zapravo perspektiva Pobjede. Kazao sam vam da je planom privatizacije u 2013. godini planirano da prodamo Pobjedu. Vi ste u pravu kada ste kazali da smo dva puta pokušali, u tome nijesmo uspjeli. Podsjetiću vas na to smo konačno bili u obavezi usaglašavajući svoje zakonodavstvo i svoju praksu sa praksom i zakonodavstvom Evropske unije. Kada ste govorili o nekim dobrim godinama Pobjede, vjerovatno znate da su to godine u kojima je Pobjeda imala subvenciju od po nekoliko miliona eura do desetak miliona eura iz budžeta kao državna kompanija.

Dakle, kada smo krenuli u demokratizaciju medijskog prostora u Crnoj Gori, u stvaranju ravnopravnih uslova za poslovanje svih medija, uključujući i štampane medije, naravno, morali smo uskratiti Pobjedi tu subvenciju i morali smo krenuti u privatizaciju Pobjede. Nijesmo do sada uspjeli upravo zbog onih opterećenja o kojima sam vam govorio u odgovoru na prvi dio vašeg pitanja. Ubjeđenja sam da nakon što relaksiramo Pobjedu viškova zaposlenih, pretjeranih opterećenja dugovima itd, stvaramo uslove da čak i bez imovine možemo ponuditi Pobjedu kao nacionalni brend za privatizaciju. Mislim da se može sa optimizmom računati da će se, bez opterećenja o kojima sam govorio, pojaviti interes za privatizaciju Pobjede.

Dozvolite da kažem da, zaista, nema razloga da zebemo da ćemo uvoditi …. da će, nakon korišćenja ovog prava koje je ponuđeno, svim kompanijama u Crnoj Gori. Da putem uredbe o naplati poreza kroz imovinu, dakle, izmiri svoje poreske obaveze, nastaviti da funkcioniše u tržišnoj konkurenciji sa drugim štampanim medijima u Crnoj Gori. Zahvaljujem.

Hvala predsjedniče. Mene vazda zapadne da postavljam pitanje poslije neke manje svađe,...bilo da se krene od manjih ka većim, ne od većih ka manjim Klubovima, od prilike nam je tu mjesto i meni kao šefu kluba, ali to ne smeta da porazgovaramo o temi koju sam ja delagirao za ovaj današnji sastanak.

Moje pitanje uvažen0om premijeru Đukanoviću glasi;

Da li postojeći zakon, prije svega oni koji definišu zaštitu i prava potrošača i opštu bezbijednost proizvoda omogućavaju suštinsku efikanu zaštitu prava crnogorskih građana u skladu sa evropskih normama u ovoj oblasti? Da li inspekcijski organi u okviru svojih nadležnosti obezbjeđuju odgovarajući kvalitet roba i usluga i adekvatnu zaštitu potrošača? U najkraćem, da li je država uradila sve što treba u smislu normativne i suštinske zaštite građana Crne Gore u ovoj oblasti.

Da napomenem, možda sam trebao na početku, ...istog pitanja poput ovog sam postavio tačno prije mjesec i 10-ak dana. Ono je bilo postavljeno ministru ekonomije. Bilo je sažeto u jednom odgovoru na to pitanje sam dobio danas neposredno pred početak ove sjednice, ali sama činjenica da donekle nijesam zadovoljan tim odgovorom tada i ovim, nije osnovi povod da ponovo postavim pitanje, nego zato što mislim da ste kroz ovu oblas prelamaju sve drgue oblati evropskih integracija, tj. našeg ukupnog društvenog i političkog života.

Poglavlje 23 i 24 i poglavlje 8 o konkurenciji i tržištu i poglavlje ne znam koje o školstvu koje smo zatvorili upravo i ... preporuka eksperata Evropske unije jeste da mi u svoje školske programe unesemo za đake da ih učimo šta znači da imaju pravo na to što njihovi roditelji plaćaju. Da već tu svijest razvijamo i u tom periodu. Dakle, kroz ovo pitanje se kroz ovu oblast, kroz ovu temu prelama čini mi se ukupan taj naš odnos, kroz ovaj odnos koji se stvara između kupca, između proizvoda i cijene tj. novca koji taj kupac daje za taj proizvod. Tu se sažimaju mnoge stvari, sposobnost, volja naše administracije, i pitanje korupcije, i pitanje konkurencije, i pitanje tržišta, i pitanje inspekcije i tužilaštva i sudstva i na kraju tu se svodi pitanje i odnosa građana i države.

Neću čitati obrazloženje, jer u obrazloženju nema ništa posebno u odnosu na ovo što bi sada prokomentarisao, ako mogu da iskoristim, neću postavljati nova pitanja da bih pokušao da ovu praksu zaista svedemo na način koji odgovara najbolje svima.

Citiraću početnu rečenicu i završnu rečenicu iz Izvještaja Evorpske komisije za 2012.-u godinu u odnosu na ovu oblast. U početnoj rečenici se kaže da je ostvaren iizvjestan napredak u oblasti zaštite potrošača, a u završnoj rečenici se kaže, sve ukupno gledano pripreme, ja bih tu dodao i promjene u ovim oblastima se ralizuju skromnim tempom. Da se razumijemo, stanje u regionu nije bolje. ... medije ovih dana i internet i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, gotovo istovjetni su problemi u svim oblastima i po pitanju hrane, i po pitanju goriva, i po pitanju drugih proizvod i u uslugama, takođe, imaju vrlo velikih problema u odnosu kvaliteta tih proizvoda,kvalita tih usluga, deklaracije i standarda tih proizvoda i onoga što se plaća, što građani plaćaju za to. Mi nijesmo u tom smislu izuzetak, ali ... mi pa da se bavimo nama i da pokušamo da ono što je kod nas unaprijedimo da dođemo do odgovarajućih rezultata.

Dada smo kod zakona, očekujemo u prethodnom odgovoru koji je dao ministar, zakone, pretpostavljam,u nacrtu, novi Zakon o zaštiti potrošača, ne znam da li ga je Vlada usvojila, u Parlament nije stigao. To što je trebao da bude u aprilu po planu nije mnogo važno, mjesec dana našim uslovima i da dođe u Parlament, da je stigao vjerovatno bi i mi kasnili ovdje tih mjesec dana, dakle, to nije prigovor, ali jeste prigovor što mislim da smo i po postojećem zakonu i po postojećim programima za ... programima za zaštitu potrošača i godišnjim mogli da uradimo više. Dakle, mogli smo da uradimo više da se crnog brašno i crni hleb, bude crni hleb od crnog brašna, a ne crni hleb od bijelog brašna koje je obojano, da imamo gorivo naftu koja je 95, 96, 93 oktana i koja je plaćena po toj cijeni a da se vozimo sa njom 100 kilometara, a ne da se vozimo sa njom 80 kilometara. Mogli smo mnogo drugih stvari da uradimo i možemo da uradimo, da te stvari dovedemo u red da i građani i država nijesu na gubitku. Jer sam siguran u ovoj oblasti imaću priliku sjutra sa ministrom, opet sam to pitanje, ali specifikovano za oblast nafte i naftnih derivata postavio, da bi te uštede za državu bile samo, da dobijamo naftu i naftne derivate od odgovarajućeg kvaliteta, kakve bi trebalo i za cijenu koju plaćamo kao druge evropske zemlje jednaku ili veću čak od nekih, da taj kvalitet bude takav da bi ušteda države bila 10-in miliona. Dakle, ne bi uvozili, ne bi imali taj defisic platini, a uštede građana bi svakako bile takođe jasne.

U svim oblastima imamo takvih prijera, gospodine ... vi ste toga svjesni kao i svi mi, i u telekomunikacijama ima takvih upozorenja, ima u oblasti građevinarstva, popadaju fasade pa se poslije sporovi vode. Dešava se majstori pogriješe, ali da vidimo ko je kriv, ko šta plaća i ko za šta odgovara. Imamo i u taksi prevozu, vidimo po medijima da od Budve do Bečića prevoz je... 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Drugi put krenite tamo gdje nemamo pa ćete brže završititi. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

...bjim se da ću morati da završim ovako kako je gdje imamo problem. Dakle, to bi bila suština mog pitanja i molba da se tome posvetimo što više, jer zaista mislim da je to ključna oblast naših budućih koraka, našeg života a onda i u evorpskim integracijama. Hvala.  

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala poslaniče Banovću.

Predsjedniče Đukanoviću, izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Poštovani gospodine Banoviću, kao što zante i to ste više puta potencirali tokom, rekao bih vrlo ispravne inicijativnosti na ovu temu prema Parlametnu i prema Vladi. Važeći zakonodavni okvir u Crnoj Gori u oblasti zaštite potrošača i opšte bezbijednosti proizvoda čine Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o opštoj bezbijednosti proizvoda. Pored ovih prava potrošača u pojedinim oblastima predmet su i uređenja i drugih zakona, da ih sada ne nabrajam. Zakon o zaštiti potrošača kao krovni zakon i zakon o opštoj bezbijednosti proizvoda u značajnoj mjeri su usaglašeni sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije koje je bilo na ..... u vrijeme njihovog donošenja. Ovim zakonima stvoreni su neophodni preduslovi za adekvatno informisanje potrošača osnovnim pravima vezani za zadovoljenje osnovnih potreba pravo na bezbjednost na informisanjem, pravo na slobodan izbor, pravo da se čuje glas potrošača, pravo na obeštećenje, na obrazovanje potrošača, pravo na zdravu životnu sredinu kao i definisani zahtjevi koje u pogledu bezbijednosti moraju da zadovolje proizvode koje se plasiraju na tržištu Crne Gore, i stim u vezi obaveze potrošača i distributera, proizvođača ili distributera izvinjavam se. Na taj način u značajnoj mjeri obezbjeđena je efikasna zaštita potrošačkih prava. Zakonom u opštoj bezbjednosti proizvoda definisanje crnogorski sistem za brzu razmjenu informacija opasnim proizvodima, sistem funkcioniše u skladu sa uredbom o načinu razvojene informacije u proizvodima koji prestavljaju rizik. Naime osjek za tržišnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove kao kontakna tačka sistema od 2010. godine, prati podatke opasnim proizvodima koji se nedeljno objavljuju u bazi podataka rapek sistema, provjerom evetualnog prisustav istih na tržištu i razmjenu informacija o tome sa Upravom carina. Na osnovu uvida u bazu podataka Evropskog rapek sistema, i baza podataka o opasnim proizvodima država iz okruženja kontakt tačka u saradnji sa koordinatoroma područnih oblasti u Tržišnoj inspekciji i drugim nadležnim inspekcijama, jednom sedmično predlaže širu listu opasnih proizvoda za praćenje.

U toku 2012. godine, tržišna inspekcija u oblasti zaštite ekonomskih interesa potrošača izvršila je ukupno 7.446 inspekcijskih pregleda. Tom prilikom utvrđeno je ukupno 5.146 nepravilnosti od čega 4.800 u redovnom nadzoru,248 po nalogu uglavnom inspektora i 107 po žalbama i incijativama drugih. Na području bezbjednosti proizvoda u 2012. godini, izvršeno je ukupno 3.511 inspekcijskih pregleda, od čega 696 u proaktivnom i 2.815 u reaktivnom nadzoru. U proaktivnom nadzoru 2012. godini, je pronađeno 12.530 komada opasnih proizvoda, od čega se ozbiljnim rizikom 9.561 komada opasnih proizvoda, dok je pronađeno 2.969 komada opasnih proizvoda koji nijesu sa ozbiljnim rizikom, naloženo je povlaćenje i trajno zabranjen promet za 9.750 komada opasnih proizvoda privremeno je povučeno sa tržišta 2.780 mjera opoziva izrečana za 20 komada proizvoda. U reaktivnom nadzoru 2012. godine, pronađeno 118 komada opasnih proizvoda po izvještajima rapeks, 14 komada proizoda sa ozbiljnim rizikom po obavještenju Uprave carina, pet komada proizvoda sa ozbiljnim rizikom po informacijama iz drugih izvora 99 komada opasnih proizvoda, koji nijesu sa ozbiljnim rizikom. Naloženo je povlačenje i trajno zabranjen promet za 31 privremeno je povučen iz prometa 87 komada proizvoda. U pravcu kvalitetnijeg i efikasnih sprovođenja na tržišnog nadzora Vlada je 2010. godine, formirala koordicionalno tijelo za tržišni nadzor koga čine prestavnici organa tržišnog nadzora to jeste inspekcije, Uprave carina i osjeka za infrastrukturu kvaliteta Ministarstva ekonomije, koordinaciono tijelo za tržišni nadzor godišnje priprema i dostavlja Vladi izvještaj sa predlogom stanja ocjenu i predlogom mjere u oblasti tržišnog nadzora. Ministarstvo ekonomije do sada pripremilo, a Vlada usvojila tri nacionalna programa zaštite potrošača sa akcionim planovima koji su se odnosili na određeni vremenski period. Trećim programom koji se odnosi na period dvanajst na petnajsta prestavljeni su izazovi sa kojima se Crna Gora suočava u procesu napređivanja prava potrošača i njihove zaštite i samim tim ispunjavanju standarda Evropske unije. Kako je zakonodavstvo EU u stalnom razvoju Vlada Crne Gore, preko Ministarstva ekonomije i drugih nadležnih organa kontinuirano prati te promjene, i shodno tome pokreće usaglašavanje nacionalnog potrošačkog zakonodavstva polazeći od potreba Crnogorskih potrošača i prioriteta koji se definišu kroz komunikaciju sa Evropskom komisijom.

Sledeći prethodnu parlamentarnu proceduru se nalazi Zakon o potrošačkim kreditima koji u potpunosti prenosi EU derektivu o potrošačkim kreditima i koji će prvi put u Crnoj Gori ovu oblasti urediti na cjelovit način, što će omogućiti ista prava potrošača kao u zemljama članicama Evropske unije. U skladu sa programom Vlade za 2013. godinu, novi Zakon o zaštiti potrošača biće upućen na razmatranje i utvrđivanje do kraja drugog kvatrala. Takođe u izradi su i predlozi novih zakona opšte bezbijednosti proizvoda sa Zakonom o nadzoru na tržištem i Zakonom o zabrani obmanjujućeg oglašavanja pružanje usluga i prodaje proizvoda koji su predviđeni programom rada Vlade sa četvrti kvarta 2013. godine.U okviru projekta ipak 2010. godine, priprema se centralni informacioni sistem za praćenje žalbi potrošača sa centralnom tačkom čiji članovi će biti inspekciji i drugih institucija nadležna za zaštitu potrošača uključujući organizacije potrošaća to će potrošaćima olakšati da prijave svoje probleme,a nadležnim organima i institucijama omogućiti lakše upravljanje žalbama i krajnje omogućiti potrošaću da blagovremeno dobije povratnu informaciju iz postupka pokrenutog po njegovoj žalbi.Uprava za inspekcijske poslove polovinom aprila uspostavljen je Kol centar, na koji građani mogu prijaviti besplatno sve nepravilnosti i takve probleme prilikom kupovine roba i usluga. Takođe, na internet stranici Uprave za inspekcijeske poslove i Tržišne inspekcije objavljuju se podaci opasnim proizvodima nađenim na tržištu, a mogu se postaviti i pitanje i prijaviti nepravilnostima na tržištu.

Gospodine Banoviću, iz prezentacije koju ste čuli jasno Vam je da radimo puno na uspostavljanju dobrog normativnog okvira i dobro institucionog razvoja države Crne Gore, da može na nivou Evropskog standarda u perspektivi garantovati zaštitu interesa potrošača. U kojoj mjeri smo uspješni vjerovatno u onoj mjeri koji su crnogorski kapaciteti u ovom trenutku dovoljni da odgovore na ove i sve druge izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava. Dakle, najtačnije ću reći ako kažem da je ovo jedna oblast koju razvijamo, u kojoj dostižemo standarde i vjerujem da ćemo sa svakim sledećim danom iskustva u nezavisnoj državi Crnoj Gori ostvarivati sve veću sposobnost i sve veće kapacitete da na bolji način zaštitimo pravo potrošača u Crnoj Gori. Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala vam.

Kolega Banoviću želite li komentar.

Izvolite. 

BORISLAV BANOVIĆ: 

Slažem se sa Vama gospodine Đukanoviću, da se ulažu značajni napori poboljšanju sa stanjem u ovoj oblasti, i da su ovo normativni i ....... u smislu ti napori vidljivi da postoje i tijela, ali mislim da ćete se Vi složiti samnom da je vrlo važan taj politički taj voljni momenat i da je koji ste iskazali u odgovor na prvo pitanje ta politika Vlade i želja Vladi, pritisak Vlade da se popravi stanje u poreskoj oblasti i ovoj fiskalnoj oblasti radom svih tih nadležnih u nizu institucija dala efekte i daje efekte tako ste mi odgovorili, i dio je već u odgovoru i u ovom smislu što je dao ministar u martu i Vi sada dio tih podataka ponovim. Upravo tu kažem da ima još prostora da se samo kroz to kroz postojeću normativnu, kroz postojeću strukturu institucija sa više rada i više odgovornosti, više praćenja toga od strane nadležnih porhirarhiji pa sve do vas da se mogu postići mnogo bolji rezultati. Što se tiče ... nadam se da će upravo sva ta reorganizacija inspekcijskih službi doprinijeti da se ne prenosi nadležnost kao što se znala prenijeti, kad se javljaju građani na primer za gorivo nije to naša, mi ispitujemo samo ekološki sastav da li ima tolko sunpora, koliko ove materije, toliko ove materije mi ne ispitujemo snagu oktana, kvaliteti i energiju koja to govori .... i onda se to presipa sa jedne na drgu instituciju dok onom potrošaču ne dosadi i digne ruke od toga. U tom smislu je naravno značajno i svijest svih nas i potrošača i građana što ste govorili takođe u odgovorima na nekih od prethodnih pitanja, ali je potrebna ta svijest prvo danas kad već nijesmo mi kao društvo u cjelini, da nas sada administracija kao ona uči pravilima i redu, a mislim da bi to trebali i sami dobavljači i potrošači, pitanje šta uvoze oni koliko oni znaju naši uvoznici koji prave od nekih polu proizvoda kasnije proizvode za nas ili koliko oni znaju na primer jeli dekorisana cijena goriva, jeli dekorisana brašna jeli takva kakva nije, može li tu da se pomogne imamo odgovarajuće labaratorije i službe koje sve to mogu brže da odgovore i u tom smislu su zaista ti ponavljam još jednom dodatni napori vrlo bitni. I dobro je ovo za Kol centar i sve ostale, bih Vas zamolio da na ove i na slične odgovore u buduće evo vraćam se na one metadološke pitanje našem radu, da osim ovog kao što je sad dijelom, ponovljeno iz ranije da Vam daju najsvežije podatke, bilo bi mi interesatno čut koliko je taj Kol centar dobio poziva, na koliko je proslijedio i što su po tome uradili za tih mjesec dana, mislim da tu moramo biti malo ažurniji onda bi vidjeli jeli ta svijest raste ili ne raste, onda bi vidjeli da li Ministarstvo treba da objavljuje oglase na televiziji svaki dana još da postoji taj Kol centar i da građani se javljaju.

Dakle, moramo malo brže da regujemo na sve one dnevne probleme sa kojima se u društvu suočavamo, a za to ponavljam administracija je prva koja treba da reaguje. Hvala vam.

Poslanice u Skupštini Crne Gore i članice Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, Draginja Vuksanović, doc.dr Branka Bošnjak i Zdenka Popović učestvovale su na petodnevnoj Dunavskoj parlamentarnoj konferenciji, održanoj od 20. do 25. maja 2013. godine pod pokroviteljstvom Martina Šulca, predśednika Evropskog Palamenta, u organizaciji Dunavskog centra za kompetenciju i GIZ-a. 

Osnovni cilj privatizacije, kako u dokumentima zapisamo, je povećanje konkurentnosti, efikasnosti, funkcionisanje društava, podsticanje stranih ulaganja i preduzetništva u svim oblastima, povećanje zaposlenosti, poboljšanje životnog standarda, zaštita životne sredine. Mi smo ovdje u Parlamentu prilikom usvajanja budžeta, Zakona o budžetu za 2013.-u godinu usvojili i zaključak broj 10, gdje je Skupština Crne Gore preporučila Vladi Crne Gore da do kraja prvog kvartala 2013.-e godine, gospodine predsjedniče Skupštine, sačini analizu o sprovođenju odredaba zakona o svojinsko pravnim odnosima kojm je propisano zemljište za koje u postupku privatizacije i stečaja nije plaćena tržišna naknada, ostaje u svojini države i o utvrđenom stanju podnesu izvještaj Skupštni. Pitam vas sada da li ste možda vi dobili taj izvještaj ili ga krijete možda od nas ili ga Vlada Crne Gore nije dostavila ovom Parlamentu, a glasali su za ove zaključe svi koji su bili ovdje prisutni.

S obzirom da ovo nije dostavljeno, pošto pretpostavljam da će reći i u mikrofonu da ... nije dostavljeno, ja sam tražio od Privrednog suda Bijelo Polje, Privrednog suda u Podgorici i Savjeta za privatizaciju da mi dostave za koje sve subjekte su dali mišljenje da je plaćena tržišna naknada kada su privatizovana ta preduzeća. Privredni sud u Bijelom Polju poslao mi je dva dopisa, prvi neću komentarisati, ali posle urgencije su se ispavili pa su poslali drugi dopis, gdje konstatuju da je na sjeveru Crne Gore bilo 479 predmeta stečaja, od čega je riješeno 454, da ne bih čitao sada koja su sve preduzeća uništena na sjeveru Crne Gore. Ovaj sud je dao tri mišljenja da ... plaćena tržišna naknada i to za; GP izgradnju AD Berane, Termoplast Gusinje i DIP Žabljak AD Žabljak. Kod GP izgradnja Berane čini mi se da se radi o pretvaranju u građevinsko zemljište i onda parcelizacija i prodaja tih placeva, kod DIp Žabljak čini mi se da se radi o situaciji da je stečaj završen i onda vas pitam, zašto kad se primijenila jedna logika kod Ski centra Durmitor, zašto s obzirom da nije investito izvršio sve ono što je trebao izvršiti i prema radnicima i prema ulaganju u svemu ostalome, zašto nije i sa njim raskinut ugovor a ne da danas imamo tamo štrajkove i borbu tih ljudi da ostvare svoja prava.

Imamo Privredni sud Podgorica, dali su mišljenje za Ford Kotor da je plaćena tržišna nadoknada za 16 005 kvadrata zemljišta, plus objekti koji su tamo izgrađeni. Za vile Otrant površine 60 hiljada m2 da je plaćena tržišna nadoknada, za hotel Grad Lido i apartman Lido, za hotel Mediteran iz Ulcinja, znači objekti plus 18 234 m2 čini mi se da je privatizacija bila, znači 18 234 m2 plus objekat i pripadajući objekti 940 000 evra. Privredni sud u Podgorici je dao informaciju da je plaćena tržišna nadonada za zemljšte. Ono što ... danas posle ove sjednice Skupštine je da se traži kolika je cijena kod njih procijenjena kvadrata zemljišta bila na toj lokaciji. Apartmanska grupacija dvori Balšića i palata Venecija, da ne ulazim sada i u te podatke koliko je to para.

Imamo i Savjet za privatizaciju, podnijeta su 30 zahtjeva za davanje mišljenja. Među njima je i Solana Bajo Sekulić Ulcinj, o tome ću govoriti u drugom dijelu, Jugopetrol Kotor, Kombinat alumijuma Podgorica, Hungest hotel Montenegro Herceg Novi i tako dalje. Savjet je dao mišljenje da je u postupku privatizacije plaćena tržišna naknada za zemljište. Hotel Belvi Bečići, 41 746 m2 plus, objekti s obzirom da nijesu dostavili cijenu po koji je privatizovano, a svaku od tih cijena ja dobro znam. Ići će im i taj zahtjev u ime Savjeta za privatizaciju vile Oliva Petrovac, Bajo Pivljanin poljoprivreda AD Podgorica. Savjet za privatizaciju, milsim da niko nije bio protiv tamo, kako sam dobio informacije na Savjetu za privatizaciju oko toga. za 14 miliona kvadrata zemljišta ‚koje je upisano sada na carine je dao mišljenje da je prilikom privatizacije plaćena tržišna naknada. S obzirom, zbog građana Crne Gore, ne znam da li je neko izdvojio mišljenje, to ispad da su tamo procijnili iz Savjeta za privatizaciju da kvadrat zemljišta u tom dijelu vrijedi tri centa. Higijena AD Podgorica, HTP Berane AD Berane, Hotel Rivijera Petrovac. Hotel Rivijera Petrovac sa pripadajućim 14 642 m2, pošto ni ovdje nije dostavljena vrijednost privatizacije i tu ću se zaustaviti da ne komentarišem koliko je privatizovano.

Ovdje je jasno da se mi u ovom pitanju kao Klub poslanika SNP-a ne bavimo sa ovima koji su postali vlasnici tih preduzeća, nego se bavimo sa onima koji su u ime države prihvatili da daju mišljenje na ono što je bio čini mi se naš zajednički stav kada smo usvajali Zakon o svojinsko pravnim odnosima, da obezbijedi ovo, da nam se ne desi drugi krug pljačke države Crne Gore. U najvećem dijelu ovih primjera se to dešava. Kod Solane Bajo Sekulić, čekam da vidim Savjet za privatizaciju. Stečaj je uveden zbog 13 000 evra, ukupno dugovanje danas je tri miliona evra, od čega najveći dio čine krediti i prema Prvoj banci i prema, čini mi se, CKB-e banci. Da se sada raspolaže na tom prostoru, čini mi se, sa 15 miliona kvadrata zemljišta gdje imamo osmu licitaciju koja se sprovodi i zadnja cijena je ili je propala na 209 miliona evra.

Ono što sam uzeo kao obavezu, predsjedniče parlamenta, zato što su me sačekali ispred ulaza radnici Radoja Dakića, i da kažem da smo mi u ovim zaključcima kad smo ih usvajali, sjećate se dobro, preporučili da Vlada Crne Gore konačno završi i onu obavezu koju ima kao predstavnik svih građana Crne Gore, da nađemo načina da se planska dokumentacija koja je pripadala, čini mi se, Glavnom gradu, kad se završi - da se završi, da obezbijedimo da imamo te presude i da se ne sakrivamo, a mislim da su predsjedniku Vlade dostavili pismo i radnici “Radoja Dakića” u kome su reagovali … kada smo mi posljednji put pričali oko toga, čini mi se isto na nekom Premijerskom satu da, blago rečeno, to što je on progovorio ne može se naći u dokumentima koje imaju.

Imamo situaciju, zato vas i sada upozoravam, da je ponovo raspisan, i imamo osmo ročište za prodaju tog zemljišta, koje će se održati 31. maja, za dva dana, a objavljeno je u novinama u ponedjeljak 27. maja, iako je suprotno zakonu gdje se kaže ko će se javiti, gospodine predsjedniče Skupštine, za četiri dana i naći ovo u novinama, gdje se kaže da mora biti rok duži od 15 dana, a da bude kraći 30-45 dana, nećemo sada da ulazimo, da bi ljudi mogli da budu informisani. Šta je poenta čitave priče? Na ovom ročištu se nudi ovo zemljište za 80 miliona evra. S obzirom da se niko neće javiti, onda će se, vjerovatno, na drugom ročištu ta cijena prepoloviti 40 miliona evra.

Interesuje me jednostavno pitanje - kome to smeta u Crnoj Gori, da ljudi ... Radoja Dakića koji imaju sve ove presude za sve ove godine dobiju ono što im pripada. Namjerno nijesam citirao pismo bivšeg predsjednika Vlade gospodina Igora Lukšića. Hvala vam velika. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Neće biti više vremena.

Dobićemo odgovor premijera.  

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Nažalost, nećete dobiti odgovor premijera jer smo dobili jedno pitanje koje nema veze sa pitanjem dostavljenim vama i vašoj arhivi. Dobili smo pitanje koje apsolutno nije u nadležnosti predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade ne može da govori o pitanjima koja su iz nadležnosti drugih državnih organa. Ili, ako može, prethodno je potrebno da se pripremi, da prikupi informacije i da vam odgovori na svaki dio vašeg pitanja.

Prema tome, predsjedniče Parlamenta, moja molba da se pridržavamo Poslovnika, da obezbijedimo uslove Vladi i predsjedniku Vlade da mogu odgovoriti na pitanja koja se postave u prethodno dogovorenoj proceduri. Pogledajte pitanje koje sam dobio iz Poslaničkog kluba SNP-a, ni jednom jedinom riječju ono nije pomenuto u interpretaciji gospodina Milića. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Mi smo se malo odomaćili u parlamentu da nijesmo tako precizni, što naravno ne znači da se smijemo tako odnositi i prema vama. Pitanje vezano za privatizaciju u nijednom konkretnom slučaju nije navedeno. Radi se, imate pitanje pred sobom, o pravno-političkim kvalifikacijama, bez ijednog konkretnog preciziranja. Ovdje je suviše konkretnih slučajeva, rekli bi ....., koje traže detaljno razmatranje. Mislim da nije moguće precizno odgovoriti. Možda bi se moglo odgovoriti na ovo pitanje za tri centa za kvadrat zemljišta, ali takvu tržišnu cijenu niđe nemamo, ni u Cuce, koliko znam, đe je goli kamen, ali tu smo đe smo. Premijer upravo može ovako da odgovori jer, ponavljam, nijeste dostavili takvo pitanje. Premijer ne može da odgovara na tako precizna pitanja koja nijesu navedena u pitanju. Vi ste imali pravo na političke kvalifikacije, mogu je pročitati, ili ćete vi to uraditi. Ubuduće, kada hoćete konkretne odgovore moramo postaviti konkretna pitanja.

Izvolite sada.

SRĐAN MILIĆ:

Vrlo interesantno. Dakle, nije konkretno pitanje za predsjednika Vlade koja privatizaciona preduzeća se danas pojavljuju kao dužnici prema budžetu Crne Gore, u dijelu izmirivanja poreskih obaveza po različitim osnovama. Nije konkretno pitanje za predsjednika Vlade da li postoji selektivnost kod raskida ugovora sa partnerima koji nijesu ispunili svoje investicione obaveze, a gore definišem da se radi o predsjedniku Vlade koji je decenijski predsjednik Vlade i Savjeta za privatizaciju. Pitam ga da li je proces privatizacije doveo u značajnoj mjeri do povećanja efikasnosti preduzeća u Crnoj Gori?

S obzirom da sam, predsjedniče Parlamenta, pretpostavljao da će predsjednik Vlade, u svojoj nemoći, pribjeći ovakvom modelu, pozivam vas sve da pogledate šta je, meni je osnova za pitanje bio vaš ekspoze 4. decembra 2012. godine kada ste upravo ova pitanja za koja sada kažete da vi nemate odgovore, vi se time ne bavite, rekli kao nešto što je pravac djelovanja Vlade koja treba da se izabere u narednom periodu. Ukoliko ste tada govorili neistinu, prihvatam. Ukoliko sada govorite neistinu, odgovorite na ovo pitanje.

MILO ĐUKANOVIĆ:

Ono što možemo mnogo lakše ustanoviti je da vi govorite neistinu u roku od tri minuta, znači da ne upoređujemo 4. decembar i danas. Maloprije sam bio veoma precizan i kazao postavili ste jedno pitanje, sada ste ga interpretirali, odgovor na njega uvijek možete dobiti. Kada ste se javili da to pitanje saopštite javno zbog javnosti koja treba da čuje javno i pitanje i odgovor, postavili ste sasvim drugo pitanje. Zbog toga sam vam kazao da odgovor na to drugo pitanje danas nemate, možete ga dobiti u pisanoj formi od strane nadležnih državnih organa. Ako se vraćate vašem pitanju koje ste postavili u regularnoj proceduri, logično, dobićete veoma korektan odgovor. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Ne biste imali pravo, ali demokratija narasta, pa i vaša prava.

SRĐAN MILIĆ: 

Dakle, predsjedniče Parlamenta, vama se obraćam. Pitanje je postavljeno i dostavljeno predsjedniku Vlade koji, čini mi se, kaže da je maloprije govorio neistinu, a 4. decembra je govorio istinu. Ovo o čemu sam govorio je obrazloženje pitanja. Ako mi vi sada dokažete da treba, prilikom postavljanja pitanja, da se bavim samo ovim što je ovdje, a da ne obrazlažem zašto sam postavio ovakvo pitanje, onda ćete uvesti neku novu praksu u Parlamentu Crne Gore. Sve što sam pitao tokom pitanja predsjednika Vlade, da se mi mnogo ne mučimo oko svega ovoga, dakle ovdje postoje pitanja na koja se ne želi dati odgovor. Ovdje postoje pitanja koja se žele sakriti, naročito u onom dijelu gdje sam pitao da li ste upravo vi glavni kočičar raskidanja ugovora sa nesavjesnim partnerima, što ima posledicu da država Crna Gora i svi njeni građani budu taoci vaših prijateljskih veza i ličnih interesa.

Predsjedniče Vlade, na sva ova pitanja građani Crne Gore znaju odgovor. Ono što meni treba da ovdje odgovara čovjek koji je predsjednik Vlade Crne Gore, ne predsjednik Vlade u ime DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke nego predsjednik Vlade koji bi trebao da vodi računa o svim onim ljudima koji su danas ostali obespravljeni samo zbog toga što su bili žrtve tranzicije u Crnoj Gori. Započeli smo priču sa radnicima, nastavio sam vezano za Gornji Ibar i Rožaje. Nije problem, ako to ne želi da se čuje, slušaće se neke druge stvari, nema nikakvih problema. Smatram da je ovo obesmišljavanje Premijerskog sata. Neko će to da tumači kroz moje obrazloženje koje sam dao. Postavio sam pitanje na način koji je bio utemeljen u odnosu na ono što je Poslovnik o radu. Obrazloženje sam dao u odnosu na ono što je Poslovnik o radu. Ukoliko neko nema odgovor na ova pitanja, i to je odgovor. Hvala vam velika. 

PREDṤEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hajdemo ovako. Vrlo je bitno da napravimo povjerenje u ovim našim odnosima jer ćemo postati gluvi telefoni. Vi ćete postavljati pitanja, premijer će odgovarati na komentar, ima i takvih premijerskih satova i u parlamentima sa mnogo više tradicije nego što je naša. Mi ... treba da uspostavimo tradiciju povjerenja između zakonodavne i izvršne vlasti, a ona počinje od preciznosti. Kako budemo sa više povjerenja, trebaće manje preciznosti. Na početku nema, kao i u svakoj životnoj aktivnosti puno povjerenja, pa treba više preciznosti od ličnih do kolektivnih odnosa, pogotovo do političkih odnosa.

Vi ste dali pitanje sa opštim političkim kvalifikacijama. Premijer je smatrao da su ovo što ste dali kao obrazloženje vrlo direktna pitanja na koja ne može da odgovori, što je logično. Ako postavite deset slučajeva za koje tvrdim da su tačni, bio bih spreman da podržim da su tačni, ali ne možete dati odgovor ni vi ni ja na ta pitanja. Na opšte političke kvalifikacije bi premijer dao odgovore, to je sasvim sigurno, i čućemo ga još jedanput da bi imao isti tretman kao vi. Ali, ako idemo obrazloženjem, tako precizno onda treba reći to su obrazloženja, a moje pitanje je ovo. Prvo pročitajte pitanje i recite - imam pitanje i kažem to, to, to i to, a onda recite, pošto mi je ostalo još dva minuta, imam i obrazloženje za ta pitanja koja nije, nego obrazlaže, jer on ne mora da odgovara na obrazloženje, a mora na pitanje. /upadica Velizara Kaluđerovića/ ali, misli....

Čekajte, čekajte, kolega Kaluđeroviću dozvolite, da se ne pričamo preko klupe.

Javnost ne zna što piše u ovim pitanjima, je li tako? Javnost ne zna, i korekto je da ih pročitate i da kažete njihovu suštinu. 

Molim vas, molim vas, dozvolite mi da završim.

Dozvolite mi da završim .... da radim to pravično.

Javnost ne zna, ja sam pročitao pitanje sada prije Vašeg pitanja. Ja sam ga sada pročitao.

Znači, ne spadam u one koji nijesu odgovorni.

Moraćemo ući u tu praksu, sad je ustanovljavamo, jer ovo nije potrošnja vremena, ovo je nadam se dogovor. Da pitanje koje ste stvarno postavili, ne mora adliteram, ali suštinski ga predočite, ali da onda kažete drugom riječi, imate još tri minuta i kažete, to je moje pitanje, a obrazlažem ga tim, tim, tim i tim. U tom trenutku premijer odgovara na Vaše pitanje, Vaše obrazloženje, Vaša argumentacija za komentar i za njegov slijedeći odgovor. I to je nešto što smatram fer u našim odnosima. I dajte da tako probamo.

Evo, pojavio se taj slučaj, ići ćemo dalje tako.

Znači, Vi ste imali obrazloženje u preciznostima. Bilo bi dobro da ste na početku saopštili Vaše pitanje precizninje. Moramo se složiti. Nemojmo gledati konkretan slučaj, hajde da uspostavimo principe.

Predsjedniče Vlade, izvolite ako imate komentar? 

MILO ĐUKANOVIĆ:

Imam,

Imam najprije potrebu da komentarišem, a onda i da dam predlog za Vas, gospodine predsjedniče Parlamenta.

Komentar je,

Gospodin Milić je opet saopštio neistine. Pokušavajući da me interpretira, rekao je, kako sam ja kazao da sam neistinu govorio 04. decembra, a sada sam kazao istinu. Ne.

Kazao sam da je gospodin Milić saopštio neistinu, a sada je ponovio neistinu.

Možete se gospodine Miliću koliko god hoćete baviti političkom ekvilibristikom ukolio Vam to Parlament dozvoljava. Želim da i Vama i Parlamentu kažem, ja u tome ne želim da učestvujem uopšte. Ja sam ovdje vrlo konkretnim povodom, na premijerskom satu, u namjeri da odgovorim na pitanja koja su postavili poslanički klubovi.

Gospodine predsjedniče Parlamenta, moj odgovor na pitanje koje je gospodin Milić dostavio je pripremljen. A ako Vi mislite da uprkos ovoj zabuni koju je izazvao treba dati odgovor na to pitanje, ja sam spreman. Mislim da je zaista neophodno do kraja se pridržavati Poslovnika i pravila koja ovdje postoje. Da se pitanje postavi i da se naravno, svakome dozvoli da obrazloži svoje pitanje i da se omogući Vladi da na njega odgovori. Na to sam spreman. Ako Vi mislite, da uprkos svemu što se predhodno dogodilo danas ima potrebe da se da odgovor na postavljeno pitanje premijeru. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Mislim da ste se čuli i jedan i drugi dovoljno. Da smo uspostavili neka preciznija pravila koja nijesu tako precizno određena, nažalost. Uvijek kada ste Vi gosti, naša je greška ako nešto nije dovoljno precizno. Da ćemo idući put moći sa ovom osnovnom postavkom biti precizniji. Prvo, oko slijedećeg pitanja kad to radi kolega Banović, a onda i kolega iz Pozitivne Crne Gore koji mislim da će, Bojanić, da će tako uraditi.

Ponavljam, kolega Milić je saopštio obrazloženje svog pitanja i dodatno mi pročitao svoje pitanje. Ako treba reći, vić ga je pročitao. Rekao je ključno u svoju političku konstataciju u svom trećem obraćanju, ako se ne varam. Čuli smo ih, on ih je rekao. Ako imate potrebe da ih komentarišete, možete, jer on ih je rekao, naveo je. Vi ste glavni kočničar pa da ne čitam kako je to sve naveo. Ako imate potrebu to da komentarišete, što jeste njegovo pitanje, izvolite.

Izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Opet uz podsjećanje da u okviru tog pitanja imamo nekoliko pitanja. Pokušaću da odgovorim na dio tih pitanja, a da naravno, cjelinu odgovora koja je logično opširnija, s obzirom da je riječ o nekoliko pitanja u pisanoj formi dostavim šefu poslaničkog kluba Socijalističke narodne patije.

Svaka konkurentna i moderna ekonomija dominantno je zasnovana na privatnom kapitalu. Zato su procesi tranzicije iz centralno planske u tržišnu privredu svih država uključujući i države Centralne i Jugoistočne Evrope započinjale privatizacijom. Privatizacija je dakle, bila potreba i nužnost kako bi se transformisao ekonomski sistem, unaprijedila efikasnost kompanija, obezbijedio kapital, prenos znanja, tehnologija, inovacija.

Proces transformacije planske u tržišnu privredu u Crnoj Gori sa ciljem povećanja konkurentnosti, ekonomiji i ukupnog prosperiteta mogao se postići jedino privatizacijom koja je trebala biti praćena posticanjem preduzetništva i privatne inicijative. Ovaj proces se u početnim fazama odvijao u izuzetno nepovoljnom ambijentu. Sankcije, rat u okruženju, izbjeglice, što je znatno otežalo restruktuiranje privrede i pronalaženje kvalitetnih strateških partnera.

Dodatno, proces privatizacije u svakoj državi bio je praćen nizom izazova koji su se ogledali u nastojanju različitih interesnih grupa vođenih pojedinačnim, partijskim ili drugim grupnim interesima da zadrže status kvo. Takođe, nedostatkom održivog privatnog sektora i privatnog kapitala, pomankanjem institucionalnih i drugih kapaciteta za sprovođenje i praćenje privatizacije.

Svi ovi izazovi donosili su i različite kontraverze pa i neuspjehe u privatizaciji, što je pojačavalo opšte prisutno, društveno, posebno sindikalno protivljenje ovom procesu. Kod jednog broja građana, preciznije, zaposlenih ovaj proces je očekivano izazivao odbojnosti i protivljenje, jer je kroz procese transformacije i privatizacije bila ugrožena njihova radna sigurnost. Transformacijom državnog u privatno vlasništvo, udobnost stalnog, obično cjeloživotnog radnog mjesta kod države, poslodavca je zamijenjena za nestabilne i nesigurne radne uslove kod privatnih poslodavaca.

Imajući u vidu predhodne okolnosti, kao i da je u Crnoj Gori specifično problem vištka zaposlenih bio veoma izražen, model privatizacije imao je naglašenu socijalnu osjetljivost.

Podsjećam, svi punoljetni građani bili su uključeni u proces masovne vaučerske privatizacije, tako da je najveći broj njih učestvovao u preraspodjeli društvenog bogastva osim metode javnog tendera i aukcije, Crna Gora je masovnom vaučerskom privatizacijom dobila preko 400 hiljada akcionara koji su imali slobodu da biraju kompanije u kojima će biti suvlasnici.

Vlada je u uslovima ograničenih sopstvenih izvora u privatizaciji vidjela šansu za mobilisanje kapitala u rješavanju izuzetno složenih problema u poslovanju i stvaranje preduslova za sprovođenje investiciono razvojnih programa u kompanijama.

Privatizacija je bila i šansa da se kroz promjenu upravljačke i vlasničke strukture, nove investicije i savremene tehnologije kao i kroz nova tržišta stvore pretpostavke za dugoročan opstanak i razvoj kompanija. Za neke kompanije nije bilo interesovanja investitora za privatizaciju, pa su kao rezultat kumuliranih problema izostanka neophodnih investicija one propadale. Ako bi se mogli složiti da sam čin privatizacije nije garantovao uspjeh, vjerujem da je takođe, neupitno da je zadržavanje preduzeća u društvenoj svojini gotovo neizostavno vodilo u likvidaciju. Naravno, ne prviđam ni pojedinačne izuzetke od ovog pravila.

Da bi stekli realnu sliku o rezultatima privatizacije pojedinih kompanija neophodno bi bilo uporediti njihovo stanje prije i nakon privatizacije, kao i moguće alternative. Nakon privatizacije neke kompanije su postale efikasnije, neke nijesu. To je zavisilo i od kvaliteta partnera izabranih u zakonitoj proceduri, težine naslijeđenih problema, tržišnih uslova, kvaliteta proizvoda i usluga i mnogih drugih ograničenja koja su karakteristična za našu ekonomiju i ekonomiju u regionu.

Na žalost u nekim kompanijama ni privatizacijom nijesu prevaziđeni problemi u poslovanju. Želim da podsjetim, da je privatizacija u Crnoj Gori sprovedena na javan, transparentan, zakonit način, a postignuta cijena je najveća koja je mogla biti ostvarena na tržištu. U rangiranju ponuda u najvećem broju slučajeva ugovorene investicije su bile značajnije od ponuđene cijene.

Neupućeno je, ili politikansko pitanje, da li su privatizovana preduzeća obezbijedila novo zapošljavanje. Znamo da je većina državnih preduzeća u Crnoj Gori vođena ne prevashodno profitabilnošću, već željom za rješavanje izraženog društvenog problema nezaposlenosti, često sebe pretvarala u socijalne ustanove. To je bila i karakteristika većine državnih preduzeća prije prestruktuiranja i privatizacije. Podsjećam, samo Kombinat aluminijuma je zapošljavao preko 4000 radnika, iako je jasno da za proizvodnju od 100 hiljada tona maksimalno, treba 1000 radnika. U Rudnicima boksita je nekada radilo blizu 1500 radnika, danas radi 300. U Željezari je nekada radilo 7500 radnika, danas se predviđa da bi za proizvodnju od 400 hiljada tona koliko Željezara nikada u svojoj istoriji nije proizvela, bilo dovoljno 550 radnika.

Dakle, država je privatizacionim partnerima ostavila u nasleđe da obave posao optimizacije zaposlenosti što je imajući u vidu kolektivne ugovore koji su ih zatekli, bilo i teško i skupo. I to je mnogima od njih i nakon privatizacije ugrozilo opstanak i pozitivno poslovanje. Iz današnje perspektive, dakle, lako je i hvaliti i kuditi. Tradicionalno mi smo veoma sentimentalni kada govorimo o prošlosti o vrijednosti nekadašnje društvene imovine. Ubijeđen sam da mnoga preduzeća, da nijesu privatizovana u ranom periodu, po vrijednosti koja se mogla obezbijediti, danas ne bi postojala. Ne bi bila sačuvana ni ona radna mjesta i nivo zaposlenosti koji danas imamo i koji tim preduzećima obezbjeđuje konkurentnost. Finalno, može se ocijeniti da je intezivna i uspješna realizacija aktivnosti u domenu privatizacije imala pozitivan uticaj na stvaranje nove privredne strukture i novog načina razmišljanja i na rast i na razvoj ukupne crnogorske ekonomije u dugom roku. Govoreći o obavezama prema državi, kao potpitanju koje ste potencirali, mogu saopštiti da je ukupni poreski dug u iznosu od 354 miliona, koliko je iznosio na dan 31.01.2013. godine, da je kumuliran u dužem vremenskom periodu od uvođenja novog poreskog knjigovodstva do danas. Imajući u vidu činjenicu da su kod najvećih poreskih dužnika prisutni veliki problemi u poslovanju i izmirivanju obaveza, Vlada je donijela Uredbu o postupku naplate poreskih potraživanja i imovinom poreskog poveznika. Kroz ovaj dodani instrument će se postići efikasnija naplata poreza koji su značajan dio prihoda Budžetu i ne vidim u tome ništa moralno ni diskutabilno što je sugerisano u vašem pitanju, niti pak vjerujem da neka preduzeća trebaju biti drugačije tretirana od strane države samo zato što su privatizovana. Podsjetiću vas takodje da je jedna od prioritetnih aktivnosti ove Vlade analiza svih privatizacionih koncesionih aranžmana i tu aktivnost smo započeli već od prve sjednice Vlade. Efekti su danas vidljivi jer je Vlada o rezultatima analiza i preduzetim mjerama redovno informisala javnost. Apsolutno ne stoji vaša ocjena o selektivnosti u realizaciji ove politike, time nema mjesta ni vašoj konstrukciji da su neki meni bliski ljudi zbog toga pošteđeni raskida ugovora, te da je zbog toga država Crna Gora taoc takvih ličnih interesa. Bilob i dobro da ukoliko imate makar jedno takvo saznanje sa njim upoznate javnost.

Na poslednjoj sjednici Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte zaključili smo da nastavimo sa preispitivanjem privatizacionih ugovora i zato mogu zaključiti da smo odlučni u namjeri da korigujemo politiku u oblasti praćenja ugovorenih aranžmana i da nećemo tolerisati kašnjenje u realizaciji ugovorenih obaveza prouzrokovanih greškom partnera, naročito imajući u vidu da im je rast investicija ključ ekonomskog razvoja i osnovna poluga za unapredjenja kvaliteta života građana. Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala Vam.

Ovo nije do sada bili komentari i rasprava između vas dvojice ili je potrebno još?

OK. Onda će i premijer dobiti priliku da..

Samo trenutak, ako je ovo cijena da uspostavimo standard, nadam se da je mala cijena ovih 10-ak minuta. 

SRĐAN MILIĆ: 

Gospodine predsjedniče Skupštine, najbolje vi možete da ocijenite iz odgovora koji je usli‚jedio, koji je u potpunosti bio oslo‚njen na ono što sam imao u obrazloženju i čak se tu konkretno pitalo dao vam konkretan primjer gdje je bila selektivnost, jeste li čuli. Čuli ste gospodina premijera, a prije toga sam rekao koja je selektivnost bila kod primjene kod Savjeta za privatizaciju. Ali, nezavisno od toga svega, pomenuli smo dosta stvari koje bi trebalo da budu aktuelne za sve nas i ovo pitanje nijesam postavio zbog vas, vi ste trenutno tu predsjednik Vlade i činjenica je da ćete imati ovakva pitanja. Ova su pitanja kontinuiteti. Imao ih je i vaš prethodnik to pitanje i opet neću komentarisati kako je to sve završeno, ali ovdje što je bitno: pomenuli ste tezu oko, da li je moralno ili nije moralno, poreza čini mi se. Pa mislim da nije moralno izaći u javnost sa povećanjem PDV na 19% a da u istom trenutku potraživanja po osnovu PDV, znači ono što država potražuje od građana je 90 mil. eura što znači, ne od građana nego od firmi izvinjavam se, što znači da ćemo mi da oporezujemo dodatno one koji plaćaju a one koji nijesu platili ovih 90 miliona evra ćemo da kažemo kao i u ovom izvještaju koji je došao od Poreske uprave, da nije nam to moguće naplatiti, odnosno kroz ovu Uredbu koju ste pomenuli, a i nju sam tražio kroz dokumenta i dobio sam, vi konstatujete ako se pokaže to ispravnim onda ćete produžiti rok za kojim bi se firme prijavljivale za plaćanje poreza svojom imovinom.

S druge strane kažete da ćete preispitati koncesije zbog toga što imamo problem sa fiskalnom disciplinom, a podsjećam vas da na današnji rad se duguje budžetu Crne Gore 17 miliona evra od koncesionara. Šta je problem da mi u ovom odgovoru, biće 1. jula, nije mi problem, čekaću 1. jul da mi dostavite imena ovih firmi, ali pitam vas da li su te firme upravo bili pobjednici ovog procesa tranzicije, ove koje duguju za PDV, ove koje duguju za koncesije. Na kraju krajeva, imate jedan element koji vjerujem da vi nijeste vidjeli kada ste poslali ovaj odgovor na pitanje, a kaže se - porezi i doprinosi na lična primanja. Gospodin je pomenuo poreze pa nadam se da ne izlazim iz teme u tom dijelu, gdje se kaže da...

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Gospodin je premijer.

SRĐAN MILIĆ:

Premijer, gospodin premijer da, gospodin premijer je pomenuo, što bih radio da Vi nijeste tu, stalno bih griješio,  

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Ipak griješite. 

SRĐAN MILIĆ: 

Da. Po osnovu poreza i doprinosa u Poreskoj upravi je evidentirano da se potražuje 203. 828.000,00 evra, pa se konstatuje da je zahvaljujući starom informacionom sistemu to nerealno i da je realno 119. miliona evra. Ovdje se konstatuje još nešto što je, moram da priznam,problem za državu Crnu Goru da od 1.1.2011. godine funkcioniše novi sistem, informacioni sistem, za poreze i doprinose i lična primanja, ali je još uvijek nedovršen projekat. Pitam vas, a od kada mi imamo Ministarstvo za informaciono društvo? Mi Ministarstvo za informaciono društvo imamo sigurno prije jedno četiri - pet godina, ali imamo problem... Koliko?(Upadica) Izvinjavam se za ovu kvalifikaciju, nije krivo Ministarstvo za informaciono društvo, ali pitam da li je moguće da u državi u kojoj po ovim podacima, znači ovi podaci nijesu tačni, i nije 350 miliona evra potraživanje poresko, nego je veče predsjedniče Vlade. Samo vi sami kroz ovu informaciju ođe priznajete da nemate sve te podatke i kada govorite o sivoj ekonomiji, kada govorite o nedostatku podataka, prvo gdje moramo da riješimo problem je predsjedniče Vlade unutar Vlade da biste imali sve informacije o otme ko duguje i koliko duguje. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Mislio sam da ćete viđet sa ove dobre strane ovu čitavu stvar, na primjer činjenica da ćemo naplaćivati u imovini poreske obaveze znači da ćemo dobiti mi onu zemlju po 3 centa, što znači da kada budemo naplaćivali porez da ćemo je obračunati po 3 centa. To pogledajte sa dobre strane i dobićemo 14 miliona sa po 3 centa.

Izvolite predsjedniče Vlade. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Hvala Vam, gospodine presdjedniče Parlamenta.

Evo, da odgovorim na ova dopunska pitanja gospodina Milića.

Znači, moram da priznam moguće da nijesam dovoljno pažljivo oslušao da kažem onu buicu podataka koje je gospodin Milić iznio u obrazloženju nepostavljenog pitanja, ali razumio sam sada da je tamo neki podatak koji upućuje na selektivan pristup u analizi privatizacionih i koncesionih ugovora. Pažljivo ću to pročitati, ono što želim da zbog Parlamenta i javnosti kažem - ne postoji selektivnost. Svaki ugovor u oblastima koji su do sada analizirani, analiziran i prema svakom problemu koji su se ukazao u implementaciji ugovora je preduzet apsolutno principjelan korak. Korak kojeg možemo obrazložiti i u Parlamentu i u javnosti kada god za tim bude postojalo interesovanje. Donijeli smo, kao što znate, odluke o raskidu jednog broja aranžmana u oblsti turizma, donijeli smo preporuke drugima koji su nadležni za raskid ugovora, kada krenu u raskid ugovora i donijeli smo odluke o raskidu jednog broja koncesionih aranžmana uglavnom u oblasti šumarstva i drvoprerade. Kao što sam kazao, već smo najavili da nastavljamo dalje sa analizom drugih oblasti, to je politika koju će Vlada voditi tokom sve četiri godine, da ćemo analizirati svaku oblast i da ćemo se u odnosu na svaki konkretan slučaj odnositi veoma principjelno. Dakle, nema selektivnosti i nema opasnosti da će država biti zarobljena ličnim interesima prvilegovanih partnera zbog bliskošću sa Vladom ili predsjednikom Vlade.

Postavili ste, opet, pitanje je li moralno ili nije moralno povećavati PDV sa 17 na 19%. Dakle, možemo naravno tom pitanju pristupiti sa moralnog stanovišta. Ono što je potpuno jasno da je to fiskalno, finansijski, ekonomski gledano nužno i o tome sam već više puta govorio . Mi imamo jednu prazninu u javnim prihodima koju prethodnih godina nadoknadjujemo zaduživanjem u inostranstvo. Naša procjena je da ne treba ulaziti u novo zaduživanje, nego da treba iskoristiti rezervu koju imamo u svom sistemu. Tu rezervu smo nerado počeli da koristimo, nijesmo je sada identifikovali, znali smo da su naše poreske stope niže u odnosu na druge države, to smo namjerno radili da bismo Crnu Goru očuvali kao investiciono inspirativnu destinaciju za investitore. Medjutim, to možete raditi u regularnim vremenima. Tada kada zatraje ovako dugo, kao što traje, dada proizvodi deficit u javnoj porošnji, kada taj deficit nekako morate namirivati i onda to možet da uradite na jedna od dva načina. Da se dalje zadužujete ili da povećate poreske stope i pokušate kroz sređivanje stanja na području sive ekonomije organizovati ekonomiju i stvoriti uslove za regularno ubiranje prihoda. Pogrešno ste zaključili da će biti amnestiran bilo ko ko nije platio PDV- e ili bilo koji drugi dio poreza. Oni će morati da plate porez, zbog toga smo donijeli uredbu kojom smo proširili instrumentarij za naplatu poreza na imovinu, oni koji ne budu imali ni imovinu ili im je ta imovina već opterećan hipotekama, logično ići se u likvidaciju. Tada ćemo zaista ostati bez prihoda, ali ćemo ostati i bez iluzije da imamo kompanije koje rade a u sutšiti riječ je o kompanijama koje su faktički bankrotirale.

Dozvolite da još jednom samo kažem, da kada ste pomenuli koncesije, pomenuli ste da smo predlog za raskid koncesije ili odluke o raskidu određenih koncesionih angažmana donijeli iz fiskalih razlog. Ne. Ovdje sam i 4. decembra i u više navrata kazao, dakle, koncesije su aranžmani koje smo sklopili sa određenim partnerima za korišćenje određenih državnih dobara. Ako se ta državna dobra loše koriste, onda smo smatrali da treba raskinuti aranžmane, da treba kroz transparentne procedure pronaći nove partnere koji će te resurse privesti namjeri i stvoriti uslove za novo zapošljavanje i za stvaranje većeg društvenog proizvoda.

Mislim da sam odgovorio na sva vaša dopunska pitanja, zaključno sa ovim. Znate, na nivou onog što su naše tehnološke i kadrovske mogućnosti mi smo došli do ovog nivoa za poraživanja kojeg imamo u odnosu na poreske obveznike. Vi mislite da ima i više od toga. U redu, vjerovatno će nam vrijeme koje je pred nama pokazati da li postoji još neke rezerve. Nama se čini da bez isčekivanja da utvrdimo finalni saldo treba na ovaj način koji smo kazali pristupiti naporima da se pokušaju ubrati poreski prihodi od poreskih dužnika i da se stvore uslovi za regularno poslovanje na crnogorskom tržištu. Zahvaljujem na pažnji. 

Hvala, gospodine predsjedniče Skupštine u ime poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista postavljam predsjedniku Vlade pitanje:

Gospodine predsjedniče,

Koje je mjere Vlada preduzela u cilju suzbijanja sive ekonomije i kakve su rezultate te mjere imale na prihode budžeta?

Obrazloženje

Očuvanje makroekonomske stabilnosti u uslovina ekonomske krize predstavlja jedan od najvećih izazova za ekonomije širom svijeta. Pitanje fiskalne discipline u tim uslovama je dodatno izoštreno.

U prilog ovim tvrdnjama najbolje govori najnoviji izvještaj Svjetske banke za Crnu Goru. Citiram: "Ovaj izvještaj naglašava presudnu ulogu održivosti fiskalnog i finansijskog sektora za obezbjedjenje makroekonomske stabilnosti i održivosti koje čine temelj dugoročnog rasta.

S obzirom na trenutni nivo zaduženosti, urgentan prioritet za Crnu Goru jeste rrješavanje sopstvene ekonomske ranjivosti putem fiskalne konsolidacije odnosno smanjenje deficita i smanjenja javnog i eksternog duga. Ovakvu fiskalnu politiku treba podržati kredibilnim pravilima za osiguranje trajne trajne fiskalne discipline."Kraj citata.

Ovo su pitanja sa kojima se ozbiljno ovih dana suočava i Evropska Unija. Pozdravljajući napore koje Savjet Evrope čini u ovoj oblasti predsjednik Evropske komisije Barozo 22.maja,iznio je podatak da se godišnje zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza izgubi oko jedan milion eura, što predstavlja ekvivalent godišnje potrošnje za zdrastvenu zaštitu u svim članicama Evropske unije.

Procijenjeno učešće sive ekonomije u Crnoj Gori iznosi oko 20% Bruto drupštvenog proizvoda i Budžet po tom osnovu ostvaruje značajne gubitke. U cilju postizanja što boljih rezultata u ovoj kompleksnoj oblasti potrebno je aktivno uključivanje svih državnih organa u skladu sa svojim kapacitetima i nadležnostima, koji će se voditi principima neselektivnosti, transparetnosti i nulte stope tolerancije na sivu ekonomiju.

Siguran sam da je važan segment Vladinog akcionog plana upravo unaprijeđenje koordinacije i saradnje među državnim organima.

Takođe, uvjeren sam da su sve zacrtane mjere, mjere kontinuiteta a da će se posebna pažnja obratiti na dodatno povećanje fiskalne discipline tokomn turističke sezone od koje se očekujz značajni budžetski prihodi. Hvala. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala, poslaniče Simoviću.

Predsjedniče Vlade Đukanoviću. Izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Gospodine predsjedniče Parlamenta, dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine Simoviću.

Svjesna negativnih efekata koje neformalna ekonomija ima po privredu Budžet i ukupan ekonomski sistem Vlada Crne Gore se u punoj mjeri posvetila aktivnostima na planu sprečavanja nelegalnog poslovanja kroz pokretanje snažne kampanje intezivniji rad inspekcijskih službi i aktivnosti na unapređenju poreske discipline.

Ove aktivnosti se sprovode i kroz rad Radne grupe za suzbijanje sive ekonomije u čijem sastavu su pored predstavnika nadležnih državnih organa iz izvršne vlasti uključeni predstavnici socijalnih partnera privrede i Skupštine Crne Gore čime se ostvaruju potrebni energetski efekti, konstruktivna diskusija svih involviranih i zainteresovanih subjekata te obezbjeđuje sagledavanje efekata predloženih mjera na najvišem nivou.

Vlada je usvojila akcioni plan mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013.godinu kojim su obuhvaćene aktivnosti koje se odnose na regulatorna poboljšanja, operativne mjere jačanje institucija međuinstitucionalnu saradnju edukaciju i medijsku kampanju. Akcionim planom obuhvaćene su najrizičnije oblasti sa aspekta neregularnog poslovanja i to tržišta rada, akcizni proizvodi, promet proizvoda i naplata poreskog duga. U dijelu regulatornih poboljšanja Vlada je utvrdila predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost s kojim je revidirana kaznena politika. Osnovni cilj predloga nije ostvarenje većih budžetskih prihoda po osnovu naplate kazne, već pooštravanje kaznene politike, povećanjem iznosa novčanih kazni što će doprinijeti poboljšanju discipline poreskih obveznika u poštovanju poreskih propisa samim tim dovesti do blagovremenog izvršavanja poreskih obaveza.

Takođe pripremljeni Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojim se vrši unapređenje poreskog sistema, popunjavanje sistemskih pravnih praznina i stvaranje normativnih predpostavki za veći obuhvat i efikasniju naplatu poreskih obaveza. Ovaj zakon posebno tretira neregularno poslovanje odnosno obavljanje djelatnosti bez registracije uplatu pazara i visinu blagajničkog maksimuma razne vidove plaćanja i prebijanja dugova i potraživanja cesija, signacija, kompezacija, zabranu otvaranja novih oblika privredne djelatnosti u slučaju neizmirenih poreskih obaveza ili blokade računa u postupku prinudne naplate, obaveze medija izdavača u postupku objavljivanja oglasa za reklamiranje i drugo. Kao jedna od mjera za suzbijanje sive ekonomije i inicijativa radne grupe prema socijalnom savjetu u vezi povećanja minimalne zarade koja je rezultirala donošenjem odluke Vlade o povećanju minimalne zarade na nivo od 193 eura što će u značajnoj mjeri smanjiti negativan uticaj sive ekonomije na tržištu rada. Poseban akcenat je stavljen na suzbijanje sive ekonomije u pripremi turističke sezone kroz koordiniranu intenzivnu saradnju nadležnih inspekcijskih službi zasnovanu na principima transparentnosti, neselektivnosti i na toleranciju u vršenju inspekcijskog nadzora. U dijelu informisanja javnosti i edukacije pokrenuta je kampanja pod nazivom "na sva zvona siva zona" čiji je osnovni cilj jačanje fiskalne discipline svih poreskih obveznika. U okviru kampanje pokrenuta je i TV emisija u kojoj se javnost u kontinuitetu informiše o obavljenim kontrolama evidentiranim nepravilnostima kod pojedinačnih subjekata, kao i preduzetim mjerama, odnosno sankcijama. Istovremeno na sajtu Ministarstva finansija nedeljno se objavljuje spisak svih subjekata koji su inspekcijskim kontrolama evidentirane nepravilnosti kao i dio mjera za suzbijanje sive ekonomije koje su implementirane rezultirale su pozitivnim efektima odnosno značajnim povećanjem prihoda budžeta Crne Gore.

Naime u periodu od 1.januara do 24. maja 2013.godine u odnosu na isti period prošle godine prihodi su veći za 8,7%, odnosno za 31,3 miliona eura i iznose 392,54 miliona eura. Značajniji porast prihoda zabilježeni po osnovu naplate poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 20,6 miliona eura odnosno 17,4% u odnosu na isti period 2012.godine i iznosi 139 miliona eura. Porast prihoda ostvarenih po osnovu naplate akciza u iznosu od 7,7 miliona eura, odnosno 17,7% više u odnosu na isti period prethodne godine kao i poreza na dohodak fizičkih lica u iznosu od 1,5 miliona eura, odnosno 6% više u odnosu na prethodnu godinu. Uz dalju odgovornu realizaciju ove politike imamo razloga da vjerujemo da ćemo ostvariti planiran efekat na polju fiskalne finansijske konsolidacije u državi i smanjiti potrebu zaduživanjem u ovoj i narednim godinama.

Zahvaljujem na pažnji. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Hvala predsjedniče Vlade.

Kolega Simović. 

MILUTIN SIMOVIĆ: 

Zahvaljujem se na datom odgovoru.

Ostvareni rezultati u suzbijanju sive ekonomije više nego ohrabrljivo. Ohrabruje podatak da si prihodi Budžeta povećani za prvih pet mjeseci o.g. u odnosu na isti period prošle godine za 8,7%, odnosno za 33 miliona eura. U pitanju su definitivno značajna sredstva i ta su sredstva i tekako važna za još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana Crne Gore za još kvalitetnije obrazovanje, za otvaranje novih radnih mjesta posebno za mlade ljude ta sredstva su svakako uslov za dalju redovnost u socijalnim davanjima i dalju redovnost u isplati penzija. Alternativa tim dodatno naplaćenim sredstvima svakako su bili novi krediti i novo povećanje ukupne kreditne zadužnosti Crne Gore. Siguran sam da će rezultati u narednom periodu biti još značajniji i to upravo dosljedni sprovođenjem Vladinog Akcionog plana, kada su u pitanju i akcizni proizvodi, mislim da tu posebno ima prostora i tržište rada i promet roba i poreski dug. Garancija tome je i koordinirani rad svih nadležnih državnih organa, uključenost socijalnih parntera koji su inače uključeni u radnoj grupi, ali i očekivani konstruktivni pristup svih parlamentarnih partija koji će pokazati svoj konstruktivan pristup i zamijeniti pristup kritizerski i politikantski pristup.

Ponoviću, ova tema je vrlo prisutna na nivou Evropske unije o tome govori i obraćanje predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca 22.maja o.g., kada se obratio na samitu Evropskog Savjeta i gdje je podržao Akconi plan i Evropskog savjeta na istu temu.

Citiraću njegove riječi:

"Vrlo je važna borba protiv utaje poreza, troškovi Evrope od evazije poreza tj. od nenaplaćenih prihoda od poreza za svaku godinu iznose gotovo milion eura, što bi bilo dovoljno novca za otplatu dugova svih zemalja članica za proteklu deceniju istakao je Šulc. Zatražio je od zemalja članica da se obavežu da do 2020.godine prepolove invaziju poreza. Utaja poreza podriva solidarnost među državama i među građanima, dodao je Šulc".

Mi takođe smatramo da utaja poreza u Crnoj Gori podriva ukupnu solidarnost u Crnoj Gori.

Hvala vam. 

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ: 

Da nebi ja podbačio za kolegom Šulcom .... fondacije je procijenila jednu drugu cifru ovo je hiljadu milijardi da je bilo jasno što je bilion, da je 300 milijardi od korupcije u Evropskoj uniji minus. Tako da imamo sad obije cifre milijardu i 300.

Izvolite. 

MILO ĐUKANOVIĆ: 

Zahvaljujem gospodinu Simoviću.

Nebih naravno imao ništa dodati ovome što je gospodin Simović učinio kao komentar u svom dopunskom obraćanju niti ovoj vašoj interpretaciji. Htio bih samo da kažem da sam potpuno saglasan sa ocjenom koju je gospodin Simović iznio da na ovom planu Vlada sama ne može dobiti bitku protiv neformalne ekonomije, na ovom planu svi zajedno moramo dobiti bitku i tu je jako važno da Vlada u svojim naporima ima punu podršku Parlamenta i da kažem makar parlamentarnih partija koje veoma često da kažem svojim stavovima o konkretnim pitanjima kao da ostavljaju prostor za kolebanje u odnosu na da kažem jedinstvo i odlučnost fronta u borbi protiv sive ekonomije u Crnoj gori. Siva ekonomija je uzela maha ja sam definitivno uvjeren da tu postoje značajni kapaciteti koje treba iskoristiti za savladanje deficita za snižavanje potrebe za zaduživanjem u perspektivi za eliminisanje potrebe za zaduživanjem, a istovremeno je to uslov da se uspostavi regularna tržišna utakmica, da se formalizuju radna mjesta i stvore uslovi za dostojanstven radni odnos ljudi koji rade u Crnoj Gori.

Kada o ovome govorimo, i time ću završiti, vrlo često uglavnom razmišljamo u drugom licu množine ili u trećem, obraćaju ći se nekom drugom ili govoreći o nekom trećem kod koga smo uočili sivu ekonomiju a da pri tome, vjerujem, postoji prostor da u svojim svakodnevnim iskustvima preispitamo da li smo sve uradili da zaista suzbijamo prostor za sivu ekonomiju. Dakle, nije problem samo u neplaćenom PDV-eu na granici, ako se to događa riječ je definitivno ili o kriminalu ili o korupciji nadležnih državnih organa. Nije samo problem u tome da li ćemo dobiti fiskalni račun u gostiteljskom ili trgovinskom objektu, moramo se zapitati zaista, da li neko od nas možda ima kućnu pomoćnicu koju plaća, a da pri tom nije formalizovao njen radni odnos, da li nekom od nas se dijete obrazuje u nekom dodatnom procesu obrazovanja, kroz neke dopunske časove i tako dalje, pa da li smo vidjeli da je onaj ko mu pruža tu nastavu ispostavio račun sa obračunatim porezom i tako dalje. Ako to ne radimo, mi kao ljudi koji smo zaduženi prioritetno da čuvamo državne interese, makar na posredan način doprinosimo održavanju sive ekonomije i suzbijamo ono što su realni kapaciteti države, da se obračuna sa neregularnim poslovanjem u Crnoj Gori i da ubere prihode koji će nam obezbijediti da kasnije kroz budžetsku preraspodjelu možemo doprinositi kvalitetnijim servisima kakvi su zdravstvena zaštita, obrazovanje, zadovoljavanje kulturnih i drugih potreba u Crnoj Gori. Zahvaljujem. 

Šesta - posebna śednica prvog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2013. godini, biće održana danas, sa početkom u 12 sati.

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore održao je danas četvrtu śednicu, na kojoj su članovi Odbora diskutovali na temu „Dinamika i kvalitet rada Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore“.

Pitala sam vas koji je iznos mjesečne zarade za prethodni mjesec predsjednicima i potpredsjednicima opštine Glavnog grada i Prijestonice, predsjednicima skupština opština, glavnim administratorima, sektretarima skupština, direktorima svih javnih preduzeća, ustanova i službi, čiji je osnivač skupština opštine Glavnog grada ili Prijestonice?

Činjenica je da sam i 2010. godine imala ovakvo pitanje i imam pred sobom podatke koliki su tada bili iznosi mjesečnih zarada ovih lokalnih funkcionera, da sam isto pitanje postavila vašem prethodniku u maju prošle godine i da mi je tada odgovoreno da me obavještavaju da zbog kratkog vremenskog roka nijesu u mogućnosti da dostave tražene podatke, ali da će tražene podatke dostaviti u najkraćem mogućem roku čim pomenuti podaci budu dostavljeni Ministarstvu finansija od strane jedinica lokalne samouprave. Ovo mi je odgovoreno 14. maja 2012. na pitanje dostavljeno Ministarstvu i prethodnom ministru 11. maja 2012. godine. Evo, godinu dana kasnije ti iznosi mjesečnih zarada još uvijek nijesu dostavljeni. Imam tu dilemu, ili su stigli do Ministarstva, ili je bila loša konekcija od Ministarstva prema Skupštini, ili nijesu ni stizali do Ministarstva jer je loša konekcija sa lokalnim samoupravama.

Imajući u vidu činjenicu, kada sam prve podatke koje sam dobila u oktobru 2010. godine o iznosima zarada dala medijima i kada su oni objavljeni, znam da su bile jako burne reakcije svih lokalnih samouprava o tome zašto se objavljuju njihovi iznosi plata. Mislim da je prilika da čujemo kolike iznose mjesečnih zarada primaju lokalni funkcioneri, imajući u vidu priču o mjesečnim zaradama prokazanim platama poslanika i činjenici da ćemo vidjeti da u nekim javnim preduzećima neki mali lokalni moćnici primaju značajno više i od vas i od mene, ministre.

Osim toga, pitala sam vas koje su opštine u Crnoj Gori na dan dostavljanja ovog pitanja isplatile mjesečnu zaradu za prethodni mjesec jer mi se i to uklapa u onu prethodnu priču, kako oni koji sebi opredjeljuju tako visoke plate razmišljaju o tome kada ne uspijevaju svojim zaposlenima da isplate plate za prethodni mjesec nego kasne po par mjeseci, da vidim, možda nijesam u toku, možda je to nešto bolje od onoga što ja znam.

Pitala sam vas, takođe, da mi dostavite tabelarni prikaz planiranog iznosa i procenta ostvarenja budžeta za 2013. ne za 2012. godinu, bila je štamparska greška u pitanju u lokalnim samoupravama. Pitala sam vas da li je neka lokalna samouprava do ovog trenutka ušla u proceduru izrade rebalansa budžeta, jer obično nam se rebalansi rade dva dana pred kraj godine, da se posloži sve što se završilo. Koliko se sjećam, smisao izmjena odluka o budžetu je izmijenjen ... pod kojima se to radi, oni se rade u trenutku kada se to dešava, a ne na kraju godine da poklapamo lijevu i desnu stranu u budžetu, da bi nam završni račun bio kako treba poslije toga.

Ono što, takođe, tražim i tražila sam od vas jeste pregled broja zaposlenih u lokalnim samoupravama na dan postavljanja ovog pitanja, ali i 31.12.2012. godine. Imam podatak sa kraja 2010. kada je taj broj bio negdje oko 10.800, pa sa kraja 2011. godine kada je taj broj bio negdje oko 10.100, a čini mi se da je sada taj broj 10.500 bio nedavno. Ne znam šta je to kada idemo prema racionalizaciji i zapošljavanju u lokalnim samoupravama. Od pada nakon 2010. godine sada imamo nagli porast brojki zaposlenih u lokalnim samoupravama u vrijeme krize, u vrijeme nemogućnosti da se isplate zarade i onima koji već tamo rade, u vrijeme kada se zaustavlja zapošljavanje da bi se napravio sistem funkcionisanja lokalne samouprave. Zadnje što sam …. to je iznos dugovanja lokalnih samouprava u Crnoj Gori na dan postavljanja ovog pitanja, opet u kontekstu i predhodnih stvari, ali i ono što prigovaram Vama kao ministru, da li je Ministarstvo do dana postavljanja pitanja preuzelo neke mjere za realizaciju Zaključaka Skupštine Crne Gore, koji su usvojeni u Zakonu o budžetu za 2013. godinu, a odnose se na analiziranje zarada i potrošnje na nivou lokalnih samouprava, i kada planirate da podržite mjere za racionalizaciju potrošnje. Zaključkom brj 5, koji je usvojen uz budžet bili ste obavezani da do kraja prvog kvartala preduzmete mjere, i molim Vas da mi samo ne odgovorite, da je Vlada Crne Gore usvojila neke zaključke, jer ste zaključke trebali da usvojite do kraja prvog kvartala, do danas očekujem da imate i mjere i konkretne rezultate tih mjera. Hvala. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem. 

U jednom pitanju je 14 pitanja.

Ministar Žugić ima riječ, možete odgovarati do jednog sata.  

RADOJE ŽUGIĆ: 

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče,

Uvažena poslanice Jonica zamjeram što zamjerate nešto što smo uradili, a možda nijeste još informisani.

Šalim se, ali mi smo u obavezi da shodno zaključcima ovog Parlamenta uz budžet koji je donesen do kraja prvog kvartala informišemo ovaj visoki dom o aktivnostima koji se tiču nekih fiskalnih i finansijskih parametara kada su u pitanju jedinice lokalne samouprave. I mi smo takvu informaciju uradili za Vladu, kasnili iz objektivnih okolnosti čekajući da nam sve lokalne samouprave dostave njihove materijale da bi imali konsolidovani bilans finansijskih, odnosno fiskalnih parametara svih lokalnih samouprava. Mislim da je već stigao taj materijal u papirnoj formi, prema Matičnom budžetu, prema gospodinu Damjanoviću, i ne samo taj materijal, već materijal koji se ... istu problematiku, a tiče se pravnih lica koja su u većinskom državnom vlasništvu. Sve ove aktivnosti smo radili iz prostog razloga što želimo da mjere štednje i racionalizacije fokusiramo ne samo na jedan dio javne potrošnje, već obuhvatimo čitav spektar, odnosno ukupnu javnu potrošnju.

Takođe, nam je cilj da uštede koje ćemo ostvariti i kod lokalnih samouprava i kod javnih preduzeća i u dijelu onoga što Vlada uštedi, po osnovu te tekuće potrošnje, usmjerimo prema kapitalnom budžetu, prema onom dijelu budžeta koji će generisati nove elemente rasta i razvoja. Tako da ćemo negativne elemente smanjivanja agregatne tražnje kompezirati podsticajem razvoja kroz kapitalni budžet.

Dakle, očekujem da dobijete mnogo je reći analizu, ali informaciju o finansijskim i fiskalnim parametrima za sve lokalne samouprave u Crnoj Gori. Tamo ćete naći i broj zaposlenih i prosječnu zaradu i učešće ovog troška u rashodnoj strani svakog budžeta. Naći ćete takođe, i dugovanja lokalnih samouprava prema bankama, prema državi, prema povjeriocima. Dakle, analiza koja će dati prostora za osvrt u smislu racionalnog ponašanja svih jedinica lokalne samouprave. Tako da mislim da smo kroz ova dva materijala koji su, ja očekujem i danas u Parlamentu, odradili važan dio zaključaka koji su bili predmet i ovog Skupštinskog odbora i ovog visokog doma.

Konkrentno oko Vaših koliko, nekoliko pitanja, treba reći da su pitanja koja se odnose na mjesečne zarade bilo u bruto ili neto izrazu, za predhodni mjesec, a odnose se na predsjednike, potpredsjednike opština Glavnog grada, Prijestonice, predsjednika skupština opština Glavnog grada takođe, i .... glavnog administratorima i kompletnom rukovodećem kadru da skratim odgovor. Želim da vas izvijestim da u kratkom vremenskom roku nijesmo dobili traženi odgovor iz prostog razloga takve podatke danas ne mogu prezentirati. Ali, ostajemo u obavezi da nakon dobijanja vas potpuno informišem, ako ja mogu svoju zaradu da prijavljujem uredno, iako se možemo racionalno ponašati mi neki koji radimo najteže i najodgovornije poslove, i poslove koji vode ka zamjeranje generalno, znate, onda neka urade to i ostali koji su važana segment ukupne javne potrošnje.

Dakle, dostavili smo Vam i tabelarni pregled koji se odnosi na isplatu poslednje zarade. Dat je po opštinama, da vas ne zamaram i vas i javnost, pogledaćete tu tabelu, i takođe, dali tabelu broj 2 koja se odnosi na prihode lokalne samouprave, plan, izvršenje i stepen izvršenja. Oko ove tabele reći ću samo kratak komentar, da je stepen izvršenja generalno i agregatno za sve lokalne samouprave u precentu 86, 58 u odnosu na plan za 2012. godinu.

Takođe, treba reći da se shodno članu 26A Zakona o budžetu, pri usvajanja Predloga odluke o budžetu opštine, nadležni organ opštine je dužan da pribavi mišljenje Ministarstva finansija na predloženi nivo i strukturu potrošnje, politiku zarada, kapitalne izdatke i izvore finansiranja i nivoa suficita, odnosno deficita. Nadležni organ opštine obavezan je da pribavi navedeno mišljenje Ministarstva finansija i kada se radi o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu opštine.

Ako dozvolite potpredsjedniče samo par sekundi još, do 28. maja do danas ove godine, Ministarstvo nije dobilo ni jedan zahtjev od opština za davanje mišljenja na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu. Takođe, vas obavještavam da Minstarstvo finansija ne raspolaže informacijama da je u nekoj lokalnoj samoupravi u pripremi rebalans budžeta u ovom periodu godine.

Zatim, imamo tabelu koja govori o broju zaposlenih po strukturi. Organi lokalne uprave i javne ustanove i javna preduzeća, i ukupno po tom osnovu imamo 10.508 zaposlenih u sva tri segmenta lokalnih samouprava, stalno zaposlenih, tako je.

Još, kratko ću pokušati da Vam uzmem malo vremena. I shodno članu 74 Zakona o finansiranju lokalne samouprave opštine su obavezne da Ministarstvo finansija dostavi podatke o prihodima i rashodima, kao i zaduženju najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka kvartala. Sobzirom da Opština Herceg Novi, ja se izvinjavam što nju pominjem posebno, nije dostavila Izvještaj za prvi kvartal, a da jedan broj opština ima nekompletne podatke o stanju duga kojim raspolaže Ministarstvo finansija, odnose se dakle, na stanje duga na 31.12. predhodne godine. Ponavljam, dobićete, ako to već nije danas stiglo, strukturu duga lokalnih samouprava. Znači, bankarskog poreskog i duga prama dobavljačima po svakoj opštini u Crnoj Gori. Ako ima grešaka moguće da se desi i rutinska greška, tu smo da napravimo korekciju.

Na kraju želim da istaknem da je upravo ono što se nadate da nije, jeste, Vlada je kod usvajanja ove informacije donijela 13 zaključaka, i oni će biti vama dostupni, jer nema razloga da ih ne prezentujemo sa ciljem poboljšanja finansijskog, odnosno fiskalnog stanja jedinica lokalne samouprave, a mi ćemo u petak ove sedmice imati sastanak sa svim predsjednicima opština, sa ciljem da vidimo kako da iznađemo modele da unaprijedimo njihovu fiskalnu i ukupnu finansijsku održivost. Zahvaljujem i izvinjavam se. 

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala Vama.

Koleginica Jonica ima riječ, izvolite. 

SNEŽANA JONICA: 

Gospodine Žugiću, za početak predložite izmjene i dofinansiranje lokalne samouprave u skladu sa onim što smo vam prije godinu dvije i tri govorili iz Kluba poslanika SNP-a, kad smo vam govorili da ćemo doći do toga, a već je bilo takvo stanje da je jako loša situacija u lokalnim samoupravama. A već godinu dana imati ono što zvanično i utvrdilo tijelo Vlade koje se bavi reformom lokalne samouprave, da Zakonom o finansiranju lokalne samouprave su utvrđena pojedina rješenja čija je primjena u praksi pokazalo određene nedostatke koji usporavaju rad lokalne samouprave i da lokalne samouprave ne mogu same sebe da finansiraju itd. Imate našu priču, da imate 14 opština za koje ja kažem, pa neka se tumače kako god hoće, da primaju sredstva iz Legalizacionog fonda ili ja bih rekli da su u stanju socijalne potrebe. A imate i ove koje nijesu u ništa boljem stanju kad dobijemo ove podatke o tome kada su im i kako isplaćivali zarade. Ono što je bila suština Vašeg odgovora je bilo da ne raspolažete sa informacijama, da nemate informaciju, da ćete dobiti informaciju, da su kasnile informacije iz lokalnih samouprava pa ste kasnili Vi.

Prvo, moramo da utvrdimo ovdje, kašnjenje košta. Kašnjenje nije samo ovo od 31. marta pa do 09. maja kad ste usvojili ove zaključke, jer ste ih usvojili 09. maja, jer ja i kolega Damjanović razmjenjujemo informacije u pet minuta, i kad biste Vi slično razmjenjivali informacije sa lokalnim samoupravama onako kako se kod nas razmjenjuju važne informacije koje su od značaja za predloge koje dajemo, vjerovatno bi to bilo mnogo bolje. Podsjećam da ovo nije prvi put da je ovakav Zaključak kroz budžet usvojen. Prije tri godine ... predlog SNP-a isti zaključak je usvojen u odnosu na lokalne samouprave, prije dvije godine, pa Vi ste bili malo u ovim klupama, malo u tim, malo ovdje u onoj nezavisnoj instituciji, ali ste negdje bili tu u tim finansijskim tokovima, tako da onog dana kada ste preuzeli obavezu da budete na mjestu ministra finansija, preuzeli ste obavezu i da ćete se suočiti sa činjenicom da imate lokalne samouprave koje nas današnji dan imaju 109 miliona eura javnog duga ali imaju plate koje čini mi se čak i povećavane u odnosu na iznose koje imam iz 2010. godine kada smo imali nekog direktora vodova i kanalizacije u Baru koji je imao 1700 eura platu veću nego predsjednik opštine, kada smo u Budvi imali direktora komunalnog sa platom od 1900 eura ili direktora pogrebnih usluga sa platom od 1855 eura, pa smo u Kotoru imali direktora vodova koji je imao 1862 eura, znači opet veću platu nego i predsjednik opštine da ne pričam o vašoj i o mojoj plati i tako dalje.

Ja imam informacije da je i nakon ovog perioda bilo čak i povećanja plata, ali ono što znam sigurno je da je bilo broja povećanja zaposlenih, znači mi smo imali brojku koja je iznosila 10101 zaposlenih na kraju 2011. godine, a sada imamo 10508, znači da smo se vratili opet na povećanje, prvo smo sa 10078 smanjili na 10101, pa smo povećali na 10505, što se to radi ove tri godine.

Malo da se ispričamo ako hoćemo nešto da popravimo pa onda to još bolje nagrdimo da bi smo imali više razloga za priču, u međuvremenu trpe građani tih opština, jer ne dobijaju odgovarajuće usluge od lokalnih samouprava, imamo sistem koji ne funkcioniše, koji je najbliži građaninu koji mora da funkcioniše i svi skidamo sa sebe odgovornost.

Lokalne samouprave se žale na Vladu, na Zakon o finansiranju lokalne samoprave, vi se žalite na lokalne samoprave jer zbog toga što su one kasnile da vam dostave te informacije, vi imate kašnjenje u donošenju zaključaka, pa ćete imati kašnjenje i u realizaciji mjera, a to kašnjenje će da plaćaju građani Crne Gore.

Sve u svemu sistem ne funkcioniše, SNP vas opominje, meni je žao što mi moramo da ponavljamo da iz godine u godinu definišemo zaključke, što kolega Damjanović iz Odbora za budžet mora da vas podsjeća na obaveze da vam šalje urgencije, što moram da postavljam poslanička pitanja i što se jedino tada priča o lokalnoj samoupravi koja je veliki problem u Crnoj Gori i o finansiranju lokalne samouprave koja je takođe veliki problem sa kojim se suočavamo.

Hvala. Na kraju zaključiću da sve ono što urade, ako urade nešto kako treba će biti posljedica naše inicijative ali bih vam preporučila da počnete sa predlogom izmjena Zakona o finansiranju lokalne samoprave, a kada mi dostavite odgovor na pitanje, dostavite i ovo što ste se dogovorili u petak na sjednici opština.

Hvala.

"Da li je Vlada Crne Gore obavila neophodne pripreme za ukidanje javnih preduzeća kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, shodno članu 13 stav 2 Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta koji smo donijeli, čini mi se, jula 2010. godine, a kojim je propisano da su, citiram, javna preduzeća dužna da se reorganizuju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima koji ne poznaje javna preduzeća u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta koji je stupio na snagu 30. jula 2010. godine.

Imajući u vidu ove rokove, rok za ukidanje javnih preduzeća ističe 30. jula ove godine, pa da ne bi pitanje bilo post festum i da se ne bi ljutili ili mi sa ove strane ili vi sa te tamo strane zašto zakon nije primijenjen i zašto odredbe nijesu ispoštovane, sada blagovremeno, na nekih dva mjeseca prije isticanja krajnjeg roka, postavljam ovo pitanje. Odgovor sam tražio u pisanoj formi, nijesam ga dobio do početka sjednice. Mislim da je bilo jednostavno da se odgovori, očekujem da ćete sada dati taj odgovor.

Pitanje sam postavio iz dva razloga. Prvi razlog je ono što sam pitao i vašeg prethodnika potpredsjednika Lazovića, a koje se tiče primjene samog zakona i načina na koji Vlada primjenjuje zakone koje donosi ovaj dom, naročito ako su ti zakoni plod mukotrpnih pregovora koje je SNP imala sa Vladom u proteklom mandatu. Govorio sam o Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima koji smo blagovremeno uspjeli da usvojimo i da omogućimo da je Vlada imala snage i moći taj investicioni zamah, a i ovaj Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta je usvojen tijesnom većinom upravo radi podsticanja poslovnog ambijenta i stvaranja optimalnih uslova za investicije. Sada očekujem da se on do kraja i primijeni u ovoj odredbi jer smatram da bi nepoštovanje ove odredbe, odnosno produženje roka u kojem bi opstajala ovakva javna preduzeća, javne ustanove bio problem za funkcionisanje kompletnog sistema u Crnoj Gori. Očekujem odgovor i u pisanoj formi bez obzira sada što ćete dati jer će nam trebati radi dalje procedure. Hvala vam. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Zahvaljujem.

Izvolite, gospodine ministre. 

RADOJE ŽUGIĆ: 

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.

Uvaženi poslaniče Damjanoviću, na ovo poslaničko pitanje želim da istaknem sljedeće. Shodno članu 13 stav 2 Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta, Službeni list Crne Gore br. 40/10, reorganizaciju je tokom 2012. godine izvršilo akcionarsko društvo Pošta Crne Gore dok su ostala preduzeća, Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore i Javno preduzeće za nacionalne parkove i Javno preduzeće Regionalni vodovod crnogorsko primorje, te Javno preduzeće upravljanje Morskim dobrom Crne Gore u postupku promjene statusa u oblik prepoznat Zakonom o privrednim društvima. Za promjenu statusa javnih preduzeća koja su u ovom obliku utvrđena regulatornim okvirom, u toku su izmjene propisa sa ciljem reorganizacije. Propisi iz dijela nadležnosti Ministarstva održivog razvoja u postupku su izmjena Zakon o nacionalnim parkovima za reorganizaciju Javnog preduzeća Nacionalne parkove Crne Gore, Zakon o regionalnom vodosnabdijevanju crnogorskog primorja za reorganizaciju javnog preduzeća Regionalni vodovod crnogorsko primorje, kao i Zakona o Morskom dobru. Javno preduzeće upravljanje Morskim dobrom Crne Gore i Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore u fazi je okončanja postupka reorganizacije. Reorganizacija preduzeća koja su u vlasništvu jedinica lokalnih samouprava u isključivoj su nadležnosti istih. U tom dijelu, zasad, ne posjedujemo informacije o promjeni statusa ovih preduzeća utvrđenih propisima na lokalnom nivou. Dopis je upućen i očekujemo odgovore, nakon čega ćemo, uz ovaj pisani dio odgovora dostaviti naknadno i ostatak. Ministarstvo finansija će odgovor, kako sam rekao, nastojati da dobije od strane jedinica lokalne samouprave i o tome vas naknadno izvijesti, poštujući sve ono što ste prethodno rekli, da smo svi na istoj strani kada je u pitanju poštovanje zakona, a ne na dvije strane i, takođe, da smo svi na kursu onoga što se zove unapređenje poslovnog ambijenta. Zahvaljujem. 

PREDṤEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ: 

Hvala vama.

Izvolite, kolega Damjanoviću. 

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ: 

Naravno, ministre, vi ste ovdje vi ste ovdje izrekli stvari koje će vas obavezivati da kada budemo imali prilike da opet razgovaramo na temu poslaničkih pitanja, kroz slično ili neko drugo pitanje, vidimo dokle smo stigli sa ovim procesom.

Naime, nijesam ovo slučajno pitao, kritikujući sam koncept javnih preduzeća kao preduzeća koja imaju loše poslovne performanse, koje gazduju sa ključnim resursima u Crnoj Gori, a čiji su rezultati minorni. Nijesu ti rezultati minorni zbog toga što nema prostora da budu bolji nego što se vrši konstantan odliv na neke od načina tih sredstava i prihoda. Poznato je javnosti Crne Gore da su javna preduzeća partijski bastioni u ovoj državi, govorim o ova četiri koja ste pomenuli, a možemo da idemo i do nivoa lokala ne izuzimajući iz vida bilo koji lokalnu samoupravu u Crnoj Gori. Slučajno imam i te poslovne performanse ovih javnih preduzeća za prošlu godinu, pa Javno preduzeće Aerodromi milion i po evra dobiti sa 525 zaposlenih, pri čemu 60% ide na troškove zarada. Čini mi se da je to isuviše visok procenat kada uzmemo u obzir neke ekonomske standarde i norme, sa prosječnom platom od 774 evra, ali platama menadžmenta od 1100 do 1800 evra. Preduzeće Nacionalni parkovi sa 160 zaposlenih - 70% za zarade, sa platama menadžmenta od po 1000 do 1600 evra. Regionalni vodovod sa 50 zaposlenih koji ima prosječne plate 600 evra veće nego u državnoj upravi, sa zaradama od 1000 do 1400 evra. Javno preduzeće Morsko dobro koga neko, onako pežurativno, naziva morsko zlo sa 43 zaposlena, 829 evra prosječnom zaradom, platama menadžmenta, pomoćnika od 1200 do 1400 evra itd.

Ne znam da li ste imali podršku i jeste li konsultovali resorna ministarstva koja su nadležna za ova četiri preduzeća, nema ih mnogo, čini se dva ovo sve pokrivaju, turizam i saobraćaj. Jeste li kao i kod pitanja Pošte u toku šta se sprema sa ovim javnim preduzećima? Da li će to da budu neke agencije, dioničarska društva, hoće li to da budu akcionarska društva sa dominantnim učešćem Vlade? Razmišljamo li o nekim strategijama javno privatnog partnerstva zadržavajući većinsko vlasništvo itd? Kod Pošte sam već postavio pitanje hoćemo li od nje da napravimo poštansku štedionicu jer imamo sve uslove, da li ćemo prvo da je prodamo nekom privatniku, pa da on pravi tu poštansku štedionicu.

Želja je da ovo ovdje što su prihodi, a prihod Nacionalnih parkova je svega 1000 eura, neka i to javnost zna, za 2012. godinu, Regionalnog vodovoda svega 93.000 evra, a prihod Morskog dobra svega 200.000 evra od toliko kilometara morske obale i tolikih zakupa koji se plaćaju. Dakle, želja je da ovaj prihod bude mnogo veći nego što je 1,8 miliona evra, ovo je bijedni prihod za ova četiri preduzeća, zahvaljujući partijskom gazdovanju ovim firmama, da nemamo više partijskog zapošljavanja i podjele partijskih posjeda. Struktura javnih preduzeća, način na koji ona funkcioniše još od 90-ih kada ih je neko "pametno" uspostavio je takva da jednostavno imamo uplitanje politike. Zato sam tražio da se zakon do kraja poštuje. Moja ideja, u ime Kluba poslanika SNP-a, bila je, zbog toga je ovaj zakon za malo pao, a nije pao u parlamentu prije tri godine, da se da krajnji rok i da u skladu sa privrednim društvima imamo transformaciju ovih preduzeća. Očekujem do 31. jula da ovaj posao bude završen, nastavićemo razgovor oko ovoga. Zahvaljujem.