Moje pitanje Vladi Crne Gore, ne znam gdje su vas prepoznali, u ovom pitanju je bilo za koliko je lica, državnih službenika i namještenika je data inicijativa za pokretanje krivičnog ili nekog drugog postupka od strane Državne revizorske institucije, ali od rukovodilaca budžetskih potrošačkih jedinica, gdje se prethodnim Izvještajem Državne revizorske institucije utvrdilo da ta lica nisu poslovala u skladu sa zakonom.

Imao sam drugo pitanje oko ekonomije, ali to nije vaše pitanje.

Zakon o računovodstvu i reviziji Državnoj revizorskoj instituciji, ali gospodine Markoviću i odgovornim licima budžetskih i potrošačkih jedinica je zagarantovano pravo da se krivičnim i drugim postupkom procesuiraju sva ona lica za koja se prethodno da negativno ili uslovno mišljenje o poslovanju i raspolaganju novcem iz javnih izvora.

Odgovor sam tražio u pisanoj formi, nije došlo, ali vjerovatno će doći. Ono što je realnost da je revizijom i revizijama od kada se već sprovode, već sedam, osam godina utvrdilo da finansijski izvještaji pojedinih potrošačkih jedinica nisu sastavljeni u skladu sa Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja godišnjih finansijskih izvještaja Budžeta, državnih fondova i jedinica lokalnih samouprava.

Kada govorimo o zadnjoj reviziji, utvrđeno je da struktura pojedinih rashoda potrošačkih jedinica na primjer kod Ministarstva spoljnih poslova i evropskih integracija, Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva nauke, Uprave policije, Uprave za nekretnine, Agencije za zaštitu životne sredine, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Direkcije za saobraćaj ne odgovaraju stvarnoj izvršenoj budžetskoj potrošnji.

Dalje ću oko ovoga obrazlagati kasnije. Mi smo danas imali raspravu oko toga i Savjet za privatizaciju je takođe bio predmet revizije, gdje su konstatovane značajne nepravilnosti, a ovo su, hvala Obradu Gojkoviću, koji je obezbijedio ovo, ovo su slike tih objekata koji su prodati za 22 miliona evra. To je HTP Boka, to je strateški partner, ovo je restoran Levanger, koji se sada prodaje milion i trista hiljada da bi se podmirile obaveze države po osnovu poreza i doprinosa i Elektroprivredi Crne Gore i Vodovodu Herceg Novi, a kakav je strateški partner najbolje pokazuje ova slika, gospodine Markoviću.

Ovdje vam je objekat, a ovdje je nakon privatizacije parking. Ovdje su vam objekti, a ovdje nakon privatizacije ruševine. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem poslaniku Miliću.

Potpredsjednik Marković, odgovor. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Složiću se sa Vama da se i ja čudim otkud je ovo pitanje došlo na moj sto, ali nisam imao izbora morao sam da radim na njegovoj pripremi. Na žalost nisam uspio da pripremim valjan odgovor, već na samom početku da kažem jer nije bilo ni vremena za to, a reći ću i razlog.

Znači, poštovani gospodine Miliću, odgovor na redovno pitanje reći ću da je Državna revizorska institucija u svom izvještaju konstatovala da u okviru rada pojedinih budžetskih potrošačkih jedinica postoje određene nepravilnosti. Međutim, isto tako treba reći da svako kršenje zakona i nije krivično djelo, a da u domenu pokretanja prekršajnog postupka Revizorska institucija nema nadležnosti.

Imajući u vidu činjenicu da ovlašćeni revizori nisu naišli na nepravilnosti koje bi upućivale na osnovanu sumnju da su određena lica izvršila krivična djela, Državna revizorska institucija nije davala inicijative za pokretanje krivičnog ili nekog drugog postupka. Bez obzira što nijesu pokrenuti postupci, jer kako naglašavam nije bilo osnova za njih. Izvještaji i preporuke koje su dostupne javnosti u velikoj mjeri utiču na otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Mogu vam reći moje iskustvo kada sam vidio izvještaje Revizorske institucije u odnosu na neke druge državne organe koji su bili predmet kontrole, ja sam po tim primjedbama sproveo testiranja i provjeru finansijskog rada Ministarstva pravde, odnosno finansijske službe Ministarstva pravde i pokušao da konstatujemo da li mi pravimo te slične greške, ili da li se neodgovorno ponašamo prema sredstvima koja su ostavljena na raspolaganje.

Ipak moram reći da je na bazi izvještaja Državne revizorske institucije bilo nekoliko provjera od strane nadležnog državnog tužilaštva ili je ishod provjera bio takav da upućuje da nisu izvršena krivična djela. Zbog veoma kratkog roka koji je ostavljen za sačinjavanje odgovora na poslaničko pitanje, nisam imao vremena da kontaktiram sa svim državnim institucijama. Znate da su to i ministarstva i organi uprave i agencije, da bih dobio podatke o eventualnom pokrenutim disciplinskim postupcima u odnosu na izvještaje Državne revizorske institucije povodom kontrole, te da ću te podatke dobiti naknadno i u pisanom odgovoru ću dati detaljne informacije. Molio bih vas da razumijete malo kašnjenje povodom dostavljanja pismenog odgovora, jer ja obično svoje pismene odgovore drugi dan posle poslaničkih pitanja šaljem poslanicima.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem se potpredsjedniku.

Komentar poslanik Milić. Izvolite.

SRĐAN MILIĆ:

Evo, ako hoćete da mi šaljete odgovor na ovo pitanje da vam dodam još jedno pitanje.

Dakle, osim krivične prijave ili drugog postupka da li je bilo ko od odgovornih lica u ovim potrošačkim jedinicama koje su bile predmet revizije izgubio posao? Vi ste u pravu. Ovo što sam ovdje naveo sada su bile samo potrošačke jedinice koje su bile predmet revizije i nisu sve potrošačke jedinice u Vladi Crne Gore bile predmet revizije. Dakle, kada se uzme samo ova struktura, jasno je da su u najvećem dijelu tih potrošačkih jedinica bili problemi, ali da ne ulazimo u taj dio priče. Sada je aktuelno zapošljavanje. Je li tako gospodine Markoviću? Način kako su se zapošljavali ljudi, način kako su se čule informacije na glavnom Odboru Demokratske partije socijalista, pa mi dozvolite da podsjetim javnost.

Revizijom Državne revizorske institucije je utvrđeno da se značajan broj lica zapošljava po osnovu ugovora o djelu ili Ugovora o privremenim ili povremenim poslovima iz redovne nadležnosti državnih organa. Revizijom potrošačke jedinice obuhvaćenih uzorkom je utvrđeno da su zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu tokom 2011. godine evidentirana kod Uprave za nekretnine - 82 zaposlena, Uprave policije - 66 zaposlenih, Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore - 57 zaposlenih, Ministarstva finansija -47 zaposlenih, 24 zaposlena na određeno vrijeme rade po osnovu ugovora o djelu, a 23 po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Ministarstva vanjskih, spoljnih poslova - 32, Fonda PIO - 23, Direkcija javnih radova - 12, Poreske uprave - 10, Direkcije za saobraćaj - 7, i tako dalje i tako dalje, što ukupno čini 352 lica.

Zakonom, gospodine Markoviću, o državnim službenicima i namještenicima, nije predviđena mogućnost zapošljavanja po osnovu Ugovora o djelu, što znači da se ovim slučajem ne primjenjuju opšti propisi o radu, odnosno Zakon o radu.

Preporučuje se Vladi Crne Gore, da obezbijedi doslednu primjenu, pazite, da obezbijedi doslednu primjenu propisa o zasnivanju radnog odnosa u svim državnim organima i da uskladi angažovanje po osnovu ugovora o djelu samo na obavljanje poslova koji su van redovne djelatnosti poslodavca.

S obzirom da nije bio predmet revizije, interesovaće me u tom pitanju, završiću na vrijeme, koliko je bilo zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova iz redova nadležnosti u Ministarstvu obrazovanju za 2009, 2010, 2011. i 2012. godinu? Hvala.

U skladu sa članom 187 Poslovnika Skupštine postavljam vam sljedeće poslaničko pitanje:

Od dana stupanja na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koliko je lica sa invaliditetom zasnovalo radni odnos primjenom ovog zakona, koliko je osnovano posebnih organizacija za zapošljavanje, zaštitnih radionica, radnih centara i zaštitnih pogona u Crnoj Gori;

U kojim gradovima, te koliko ih je osnovala država, koliko jedinica lokalne samouprave i koliko druga pravna i fizička lica;

Koliko je lica sa invaliditetom zaposleno u tim ustanovama?

Obrazloženje:

Skupština Crne Gore je donijela Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i Zakon o zaštiti od diskriminacije, a ratifikovala je Konveciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom na osnovu koje treba da se stvore jednake mogućnosti. Pošto je generalno problem u Crnoj Gori primjena zakona, nije nikakav problem da se zakoni donose i nastoji se pratiti evropsko zakonodavsto. Ono što je očigledno jasno jeste da je primjena nešto što mora mnogo bolje da zaživi u Crnoj Gori. Ovo pitanje je vrlo važno, a odgovor vrlo važniji. Profesionalna rehabilitacija u duhu zakona obuhvata mjere i aktivnosti koje se realizuju sa ciljem da se lica sa invaliditetom na odgovarajući način osposobe za rad, zadrže zaposlenje, u njemu napreduju ili promijene svoju profesionalnu karijeru. Zakon, takođe, predviđa osnivanje posebnih organizacija za zapošljavanje, zaštitnih radionica, radnih centara i zaštitnih pogona, koje je osnovala država, jedinica lokalne samouprave ili druga pravna fizička lica.

Kako je Crna Gora otpočela pristupne pregovore za članstvo u EU, to je dužna da harmonizuje propise sa propisima EU. Posebno je dužna da primjenjuje zakone i da ima mjerljive rezultate u oblasti zapošljavanja lica sa invaliditetom. Ovo tim prije što i Ustav i Zakon o radu zabranjuje diskriminaciju. Evropska strategija za osobe sa invaliditetom od 2010. do 2020. godine predviđa da će Evropska unija svojim djelovanjem podržati i dopunjavati nacionalne napore usmjerene na analizi položaja osoba sa invaliditetom na tržištu rada, boriti se protiv onih kultura i zamki benificija za osobe sa invaliditetom koje ih obeshrabruju da uđu na tržište rada, pomoć njihovoj integraciji na tržište rada korišćenjem evropskog socijalnog fonda, razvijanje aktivnih mjera zapošljavanja, stvaranje pristupačnih radih sredina, razvijanje usluga za raspoređivanje radnih mjesta, promociju strukturama i obuci na radnom mjestu, promociju korišćenja regulative u opštem izuzeću koja predviđa pružanje pomoći države bez prethodnog obavještavanja komisije.

Kako je ovaj zakon donijet 2008. godine meni je vrlo važno da dobijem odgovore kako se on primjenjuje, vezano za konkretno koliko je lica zapošljeno primjenom ovog zakona i na koji način? Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, koleginice.

Izvolite, ministre.

PREDRAG BOŠKOVIĆ:

Poštovana gospođo Jasavić, hvala Vam što ste pokrenuli jedno pitanje koje je veoma bitno i sa kojim se Ministarstvo rada i socijalnog staranja zaista intenzivno bavi, s obzirom da tretira jednu veoma osjetljivu i specifičnu tematiku. Pročitaću odgovor koji ćete svakao dobiti i u pisanoj formi.

Nakon donošenja Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2008-2016. Godina, Zakon o ratifikaciji Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, donijet je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom tokom 2008. godine. Ovim je otpočeo novi sistem u ovoj oblasti gdje se prvi put koristi savremena definicija invalidnosti koja se bazira na filozofiji prava čovjeka i kojom se ne opredjeljuje invalidnost samo u okviru medicinskog modela (oštećenja i bolesti), već u interakciji sa različitim barijerama, koje mogu da spriječe lica sa invaliditetom da efikasno i ravnopravno učestruju u društvu sa licima bez invaliditeta, a to je proces koji se ne može završiti jednokratno, već se na osnovu prakse unapređuje i dograđuje.

Tako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom unaprijeđen i dograđen kroz izmjene i dopune u 2010. godini, a zatim i u 2011. godini.

Nakon tih izmjena, revidirana su i donesena podzakonska akta, sa ciljem većeg stepena implementacije Zakona. Donošenjem Pravilnika o postupku i metodologiji za finansiranje posebnih organizacija za zapošljavanje i grant šeme zaokružiće se pravni okvir za realizaciju programa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom.

Dakle, u pitanju je vrlo složena, specifična i po mnogo čemu nova materija u Crnoj Gori, koja ni u zemljama u okruženju nije donijeta ili je donijeta djelimično, tako da zahtijeva jedan vrlo pažljiv rad, jer put do zaposlenja teže zapošljivih lica, posebno lica sa invaliditetom je znatno duži i komplikovaniji i teži.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, je nadležan da realizuje mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije zapošljavanja lica sa invaliditetom, i u tom smislu je u proteklom periodu realizovan niz programa koje imaju sljedeće ciljeve:

- Uključivanje nezaposlenih lica sa invaliditetom, mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, radi uspješnijeg posredovanja pri zapošljavanju na osvnovu procjene preostale radne sposobnosti, što je pretpostavka adekvatne pripreme za tržište rada i pronalaženje radnog mjesta koje bi u potpunosti odgovarale njihovim mogućnostima i potrebama.

-Razvijanje funkcionalnih i radnih vještina za koje je konstatovano da su im preostale radne sposobnosti ispod 50% kako bi unaprijedili socijalne vještine.

- Osposobljavanje stručnih lica za rad u profesionalnoj rehabilitaciji u cilju pripreme kadrova za rad u ustanovama koje će realizovati programe u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Sada da dođem na konkretne podatke ovog vašeg pitanja.

Poslodavac koji zaposli lice sa invaliditetom ima pravo na osnovu ovog Zakona na određene subvencije. Od početka primjene Zakona 40 poslodavaca je podnijelo zahtjev za neku vrstu subvencije za ukupno 62 lica sa invaliditetom. Trenutno subvencije koristi 37 poslodavaca kod kojih je zapošljeno 52 lica sa invaliditetom, od čega je 25 lica u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, dok je 27 lica sa invaliditetom u radnom odnosu na određeno vrijeme.

Drugi dio pitanja koji je malo teži sa aspekta primjene.

Kroz projekat javnih radova kao što su "Sunčeva radionica" u više gradova Crne Gore "Naša ID kartica" Herceg Novi, "Izrada suvenira"- Bar, kroz rad na određeno vrijeme, prosječno godišnje zaposli se oko 100 lica sa invaliditetom.

U vezi drugog dijela pitanja, koje se odnosi na osnivanje posebnih organizacija u skadu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, treba istaći da socijalno partnerstvo u ovoj oblasti još uvijek nije zaživjelo, te da je u narednom periodu neophodno angažovanje svih subjekata u Crnoj Gori, prije svega, mislim na lokalne samouprave, privredna društva, nevladine organizacije lica sa invaliditetom, udruženje poslodavaca, sindikata i drugih pravnih i fizičkih lica u rješavanju problema profesionalne rehabilitacvije zapošljavanja ovih lica, posebno kroz inicijative osnivanja ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnih radionica i radnih centara, na što obavezuje i ovaj Zakon.

Dakle, još jednom vas uvjeravam da upravo je ovo problematika kojom Ministarstvo rada i socijanog staranja, prije svega, sektor socijalne i dječije zaštite intenzivno bavi ove godine, tako da ćemo, nadam se u aprilu ovom domu imati i Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Svakako veoma važno pitanje je pitanje lica sa invaliditetom. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

I Vama, ministre.

Izvolite, koleginice.

AZRA JASAVIĆ:

Zahvaljujem.

Pozitivna Crna Gora u svom programu, kao i veliki broj partija, ima ono što se zove jednake šanse za sve, solidarnost i socijalna pravda.

Ono što je očigledno, na osnovu Vašeg odgovora, jeste da je već pet godina ovaj zakon na snazi ali da Vlada ne pokazuje dovoljno spremnosti da se uhvati, zaista, na ozbiljan način u priču primjene ovog zakona, kako bi to Pozitivna Crna Gora očekivala i kako bi to Pozitivna Crna Gora radila da je u poziciji da odlučuje i primjenjuje ovaj zakon.

Ono što me upućuje na ovaj zaključak su sljedeći podaci:

Na evidenciji nezaposlenih se nalazi 1984 osobe sa invaliditetom, i to ona lica koja imaju rješenje o kategorizaciji invalidnosti. A postoji značajan dio onih koji imaju neku vrstu invalidnosti ali nemaju rješenje o kategorizaciji invalidnosti. Ovo znači da mi imamo jako veliki broj lica osoba sa invaliditetom, ali da ova brojka od 50, ne znam tačno koliko ste reklil, 57, zaista nije adekvatna i nije nešto sa čime se možemo pohvaliti. Ovo posebno iz razloga što je osnovani Fond koji bi morao, za profesionalnu rehabilitaciju, da mnogo racionalnije i namjenskije koristi ova sredstva koja poslodavci odvajaju.Poznato je da je u periodu za dvije godine,( od 2009. do 2011. godine) ovom fondu uplaćeno oko 18 miliona. Svega je milion i 200 upotrebljeno za projekte osoba sa invaliditetom. Negdje se odlivaju ta sredstva, a invalidna lica se ne zapošljavaju, jer se to vidi na adekvatan način i iz vašeg odgovora kako bi to htjela i ta lica i svi oni ozbiljni politički subjekti koji ozbiljno promišljaju o potrebama drugih a ne samo o svojim potrebama.

Ono što je evidentno jeste da Vlada nije uložila nijednog eura od raspodjele sredstava od igara na sreću vezano za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i za ovu godinu nikome nije dodijelila nijedan euro. Koliko Vlada brine o primjeni ovog zakona najbolje govori primjer profesorice srpsko-hrvatskog jezika i književnosti koja je pri odbrani master teze a radi se o osobi bez vida. Naime, ova osoba se već 10 godina obraća Ministarstvu obrazovanja jer nema posao. Ovo ministarstvo koje se zalaže za inkluzivno obrazovanje se redovno oglušuje na zahtjeve ove osobe. Znači, ovo govori koliko smo mi samo spremni da se negdje zalažemo za donošenje normi a ne za njihovu primjenu. Zarad zaštite osoba, posebno ranjivih, bitno je da svi pokažemo mnogo veću dozu spremnosti, agilnosti i saosjećanja za sve one koji nijesu u poziciji da im Demokratska partija socijalista, zato što pripadaju toj partiji, zloupotrebom državnih resursa, završava elementarna ljudska prava i slobode.

Pozivam Vas kao resornog ministra da pokušate da za vrijeme svog mandata date maksimalan doprinos da se ovaj zakon zaista primijeni i da se u Vašem resoru, gdje se mogu vršiti zloupotrebe, te zloupotrebe ne dešavaju. Nije samo ovaj segment bitan, vi imate vrlo moćan sistem i polugu vezano za mogućnost zloupotrebe državnih resursa, a to je davanje socijalne pomoći. Zahvaljujem.

U Izvještaju za Crnu Goru za 2012. godinu i u izvještajima Evropske komisije za poglavlja 23 i 24, a na osnovu skrininga iz prošle godine date su poznate ocjene vezano za korupciju i organizovani kriminal u Crnoj Gori. Da li su u međuvremenu od strane nadležnih organa učinjeni konkretni rezultati na tom planu i koji su to? Dakle, skrining je bio u maju prošle godine, da ponovim, i za poglavlje 23 i 24 usklađenosti zakonodavstva Crne Gore, sa tekovinama Evropske unije, a izvještaj je o napretku predstavljen u oktobru, odnosno u novembru 2012. godine. Takođe, interesuje me pošto Vi pokrivate i mjesto ministra pravde, tražim da ocijenite da li odluke kao što je bila odluka Apelacionog suda u slučaju Šarić i Lončar znače korak nazad na evropskom putu, a što je ocijenio i predsjednik Skupštine gospodin Ranko Krivokapić na koferenciji MANS-a o korupciji 15. marta 2012. godine ili povodom rasprave na toj konferenciji, da su ga novinari pitali.

Poznato je da su Duško Šarić i Jovica Lončar u zatvoru, i da im se sudi na osnovu akcije loptice, Vi se toga sjećate vjerovatno, koju je vodila dominantno italijanska strana, ali je participirala i Crna Gora, na određeni način. Mislim da ste se Vi sretali sa nekim prestavnicima Italije u to vrijeme. Evropska komisija traži od Crne Gore pravosnažne presude, posebno korupcija na visokom nivou ali organizovanom kriminalu i na bazi toga trajno oduzimanje imovine stečeno kriminalom. Apelacioni sud je donio odlukuu kojoj nema kriminalnog udruživanja, nema pranja novca. Predsjednik Skupštine je rekao da je ovo korak nazad na evropskom putu. Ja se s njim potpuno slažem, slažem se i u još jednoj stvari. On je dodao još i da su odluke Ustavnog suda o potvrđivanju kandidature, da je Ustav na Filipa Vujanovića korak unazad i urušavanje institucija ove zemlje i tu se slažem sa gospodinom Krivokapićem i vi znate da Evropska komisija ima sljedeće ocjene. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i nastavlja da bude ozbiljan razlog za brigu, ometajući sprovođenje istraga za organizovani kriminal. Da li se mi možemo osnovno sumnjati da ima korupcije u sudovima kada se donose ovakve odluke?

Drugo, ukupan broj finansijske istrage i oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje je nizak, a trajno oduzete nema.

I na kraju, broj osuđujućih presuda za pranje novca je i dalje nizak. Ovo i te kako ima veze sa ovom presudom i onim što nas posmatra Evropska komisija vezano za ova pitanja.

Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem, kolega Bulatoviću.

Potpredsjednik Marković, odgovor na pitanje.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Zahvaljujem.

Pročitaću ovo što sam pripremio, pa ću dati par komentara.

Na početku pretpostavljamo oslovljavanje sa prvi potpredsjednik Vlade, da je to vaš politički odnos prema meni a ne zakonska i ustavna organizacija Vlade, jer Vlada u svojoj organizaciji nema ni prvog ni drugog potpredsjednika, nego ima potpredsjednike po nadležnosti, a vi vjerovatno ne stavljate u kontekst prvo potpredsjednik u skladu sa ovim našim obavezama koje su prioritet a to je vladavina prava, pravosuđe, borba protiv kriminala i korupcije.

Dakle, na planu jačanja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u kontinuitetu se preduzimaju kako normativne, tako i institucionalne aktivnosti. Podsjetiću samo neke, formirana su specijalizovana odjeljenja pred dva viša suda i Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma i ratnih zločina pri Vrhovnom državnom tužilaštvu, a takođe je formirana i posebna organizaciona jedinica u Upravi policije i donijet je novi zakon o unutrašnjim poslovima u kojima su nadležnosti policije u potpunosti usklađene sa odredbama zakonika o krivičnom postupku.

Formiran je i zajednički istražni tim kojim rukovodi specijalni tužilac radi efikasnijeg procesuiranja krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije. Sudijama i državnim tužiocima i policijskim službenicima organizuje se kontinuirano niz specijalističkih obuka u ovim oblasti upravo u cilju dostizanja potrebnog nivoa stručnosti.

Takođe su preduzete aktivnosti na stvaranju boljih uslova za rad u specijalizovanim odjeljenjima kroz obezbjeđivanje adekvatnog prostora i tehničke opreme za rad. U cilju stvaranja uslova za što uspješniju međunarodnu pravosudnu saradnju, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, značajne aktivnosti su preduzete na zaključivanju bilateralnih ugovora o pravosudnoj saradnji i to sa Srbijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, a u toku su pregovori sa Republikom Italijom. Prošle nedelje su ti pregovori u nekom smislu finalizovani a isto tako prate se međunarodne konvencije i pristupa se njihovom potvrđivanju.

I pored gore navedenih preduzetih akivnosti, svjesni smo da postoji potreba za daljim jačanjem pravosudnih i drugih organa za sprovođenje zakona, koji u svojoj direktnoj nadležnosti imaju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što je i jasno ukazano u Izvještaju Evropske komisije o analitičkom pregledu za poglavlja 23 i 24. Iz tog razloga program rada Vlade za 2013. godinu, kao jedna od prioritetnih aktivnosti u pravcu definisanja reorganizacije i racionalizacije javnog sektora predviđena je priprema analize organizacione strukture, kapaciteta i ovlašćenja državnih organa i organa uprave u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije sa predlogom mjera. Već smo tu aktivnost započeli, tu aktivnost ćemo raditi uz učešće međunarodnih eksperata i preko OEBS-a i vjerujem da ćemo doći do najboljih odgovora u smislu institucionalne pozicioniranosti i kapaciteta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Dakle, ova analiza će sadržati podatke o vrsti i organizacionoj strukturi i nadležnostima i ovlašćenjima državnih organa i posebnih organizacionih jedinica u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Statistički podaci o rezultatima rada ovih državnih organa daće presjek uspješnosti dosadašnje međuinstitucionalne saradnje i nivoa razmjene podataka neophodnih za efikasno sprovođenje istraga i procesuiranje predmeta organizovanog kriminala i korupcije.

Analiza će sadržati predlog mjera za prevazilaženje postojećih normativnih i institucionalnih ograničenja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Osim toga, predviđene su aktivnosti na praćenju primjene ZKP kao i na daljem normativnom usaglašavanju ukupnog krivičnog zakonodavstva. Jasno ću saopštiti svoj stav da u državi u kojoj težimo vladavini prava, da u državi u kojoj težimo da dođemo do nezavisnog i odgovornog pravosuđa i do profesionalnog pravosuđa, ne smijemo stvarati ambijent koji će ličiti na pritisak da se sudske odluke donose u bilo kojem interesu, osim u interesu građanina, države i pravde u cjelini.

Dakle, bez obzira što mislili o našem pravosuđu i sa koje pozicije te ocjene iznosili, odluke sudstva moraju isključivo biti zasnovane na činjenicama i dokazima, a ne na bazi bilo kojeg interesa ili bilo koji proces.

To je moja pozicija kao ministra pravde, evo da kažem i kao pravnika i političara.

I kada ste već govorili o konkretnoj odluci Apelacionog suda, ja pripradam onim ljudima i političarima koji rijetko komentarišu nepravosnažne sudske odluke.

U ovom slučaju se radi o odluci Apelacionog suda koji je oslobodio Šarića i Lončara za učešće u švercu droge u okviru vezane kriminalne grupe. Takvu odluku je donio i Viši sud, ali iz razloga nepostojanja dokaza, a Apelacioni sud zbog toga što to krivično djelo nije postojalo u našem krivičnom zakoniku u trenutku suđenja.

Kada je u pitanju pranje novca, znači ta odluka nije ukinuta, ne znam da li ste imali prilike da vidite tu odluku. Ona je vraćenja na ponovni postupak i na eliminaciju nedoslednosti, činjeničnih nedoslednosti i činjeničnog povezivanja dokaza u vezi sa pranjem novca kako bi ta odluka bila pravno čista.

Tako da zaista mislim da nema razloga da u ovom trenutku na takav način komentarišemo i odnosimo se prema odluci Apelacionog suda, posebno što je to vraćeno na ponovni postupak i što ta presuda još nije pravosnažna.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem potpredsjedniku Markoviću.

Poslanik Bulatović, komentar. Izvolite.

PREDRAG BULATOVIĆ:

Gospodine potpredsjedničke Skupštine, i dalje prvi potpredsjedniče Vlade, to je moje očekivanje, očekivanje velikog broja ljudi koji su prepoznali da u jednoj drugoj državi, nezavisnoj, sa kojom smo bili zajedno je izborom nove Vlade čovjek koji se bavi u Vladi pitanjima korupcije i organizovanog kriminala izvadio iz stola i stavio 24 sporne privatizacije, ono što nisu očekivanja Evropske komisije i moja očekivanja i velikog dijela javnosti, imajući u vidu da ste potpredsjednik Vlade, ministar pravde i predsjednik Nacionalne komisije, jedan od najmoćnijih ljudi u Demokratskoj partiji socijalista i dugogodišnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, možete stvari da pokrenete ako hoćete.

I pošto ste me pitali i ja to kažem, vi možete da budete prvi potpredsjednik, a ako vi ne budete onda će biti neko iz opozicije vrlo brzo koji će završiti taj posao koji vi ne završavate.

Ja priču o komentarisanju sudskih presuda mogu da shvatim na način, nemojte da govorite ništa, a mi ćemo u sudovima kao što je Ustavni sud, u kojem je predsjednik aktuelni države do 7. aprila nakon toga više neće biti predsjednik, predložio gotovo svakog sudiju iz svog okruženja i taj sud da bude nepristrasan od politike, da to ne komentarišemo. Pa hajte da ne komentarišemo mi, ali to je predsjednik Skupštine koji je vaš koalicioni partner koji je pravnik rekao da je to urušavanje pravnog sistema države, sa čime se ja slažem, to su rijetke stvari sa kojim se ja slažem kada je on u pitanju. I rekao je za ovu presudu da je korak dalje na putu ka Evropskoj komisiji. I vi znate da je to tako.

Upravo za presudu Jovici Lončaru i Dušku Šariću je data pozitivna ocjena i policiji, data je pozitivna ocjena tužiocu i data je pozitivna ocjena sudstvu. I zato imamo u izvještaju Evropske komisije, recimo, da među onima koji su ostali na kaznu zatvora su i bivši predsjednik opštine Budva, njegov zamjenik, jedan broj opštinskih funkcionera, i pobrajaju se vrlo mali konkretni slučajevi. I po pitanju organizovanog kriminala i korupcije. Ovo je korupcija što vam čitam. U oganizovanom kriminalu se pominje oduzetih 40 miliona evra među kojima je najznačajniji dio vezano i zbog toga je Jovica Lončar u zatvoru. I što ćemo sada da radimo? Ja sam vas pitao šta su konkretni rezultati u odnosu na ovo, vi mi niste ništa odgovorili. Ni jedan konkretni rezultat osim komisija organizacionih formi i tako dalje, osim ovih koji se zovu koraci unazad kao što je ova presuda.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Kolega Bulatoviću, isteklo je vrijeme.

PREDRAG BULATOVIĆ:

U sljedećoj situaciji koju budemo imali od strane Evropske komisije, nećemo dobiti pozitivnu ocjenu. Možda je to i cilj nekome, a prije svega mislim na predsjednika Vlade, koji je prije neki dan rekao, “e, nećemo mi klečati Evropskoj uniji da bi ispunili kriterijume, nego ćemo da budemo dostojanstveni i tako dalje”.

Zahvaljujem i ja Vama, prvi potpredsjedniče Bošnjačke stranke. Hvala.

Tokom 2012. godine, a povodom rada Anketnog odbora zaduženog da utvrdi činjenice vezano za korupciju privatizacije Telekoma, kao i povodom sjedice Odbora za bezbjednost na istu temu, pokrenuto je kod Vrhovnog državnog tužioca (na inicijativu nekih poslanika) da se utvrdi ko je odaje tzv. tajne podatke. Tim povodom kod specijalnog tužioca izjavu je dao i Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista "Dan". U kojoj se fazi nalazi ovaj proces, da li je okončan i da li je neko procesuiran, a ko je izvršio krivično djelo odavanja tajnih podataka?

Kada smo već kod te teme, da li je završen postupak povodom odavanja tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost u vrijeme dok ste Vi bili direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, a povodom prezentiranja takozvane Bijele i Plave knjige, organizovanog kriminala, odnosno da li je ovaj slučaj uopšte i procesuiran kod nadležnih organa?

Ovo pitanje postavljam zbog toga što smatram da je u Crnoj Gori učinjen iskorak time što su poslanici, a sada u dva odbora za bezbjednost i odbranu i antikorupciju mogu pristupiti tajnim podacima kako bi izvršili kvalitetna kontrolna saslušanja. To što neki imaju iluziju da to što je bilo na zatvorenim sjednicama tih odbora se i nije desilo ja mogu da kažem da se jeste desilo i to jeste kvalitet, jer makar veći broj ljudi u Crnoj Gori i predstavnici zakonodavne vlasti su došli do određenih podataka. To je očigledno i 2007. godine, a poslije 2012. nekom zasmetalo pa su otvorili hajku na navodno curenje informacija, tajnih podataka i da je time ugrožena država. Umjesto da se smjenjuju oni koji zataškavaju afere ili oni koji ne gone kriminal počinje obrnut proces. Sumnjiče se novinari, urednici, poslanici da izdaju tajne i time se prijeti kaznama od osam godina zatvora i više za odavanje državnih tajni i vrši se u isto vrijeme i njihovo praćenje kao što su tajna praćenja telefonskih razgovora, snimanja i tako dalje, što je jedna vrsta pritiska.

U Crnoj Gori umjesto da se postavi pitanje ko štiti kriminal u državnim strukturama i ko ne radi svoj posao mi imamo već ovu aferu koja se desila vezano za curenje ..... (Prekid)...za rad Anketnog odbora vezano za aferu "Telekom" se nedvosmisleno gospodine, prvi potpredsjedniče Vlade, došlo do saznanja da je 2,3 miliona evra oprano i utvrđena je šema i na zatvorenoj i na otvorenoj sjednici Odbora za antikorupciju Vrhovni državani tužilac je rekao da je bilo nezakonitih radnji. Ovo šta vas ja sada pitam se odnosilo upravo na tu vrstu informacija i umjesto da Vrhovni državni tužilac procesuira one koji su te 2005. godine oprali 2,3 miliona, mi imamo saslušanje novinara, očigledno još jednu ne zataškanu aferu. Kad smo kod toga, time ću zavšiti, možda neko ima impresiju da se tu nije ništa uradilo na tom Anketnom odboru. Ja nemam takvu impresiju, ali ćemo 10. na tu temu razgovarati.Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Hvala kolegi Bulatoviću.

Potpredsjednik Marković odgovor.Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Hvala.

Gospodine Bulatoviću,

Povodom Vašeg pitanja koje se odnosi na utvrđivanje činjenica vezano za, kako vi navodite, korupciju i privatizaciju Telekoma, kao i povodom sjednice Odbora za bezbjednost na istu temu kontaktirao sam Vrhovnog državnog tužioca. Vrhovni dužavni tužilac me je izvijestio da je postupak u predmetu Telekom pred specijalnim tužiocem za organizovani kriminal, korupciju, terorizam, ratne zločine u toku i u fazi je izviđaja . Znam da se i putem međunarodne pravne pomoći i dalje nastavljaju aktivnosti tužilaštva u ovom smislu, odnosno u ovom predmetu.

Što se tiče odavanja tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost postupak je u fazi izviđaja pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici. Znači, pred osnovnim državnim tužilaštovm, a ne specijalnim i u narednom postupku gospodin Nikola Marković dao je izjavu pred osnovnim državnim tužiocem u svojstvu osumnjičenog 20. septembra 2012. godine za krivično djelo odavanja tajnih podatak iz člana 369 stav 1 Krivičnog zakonika. Znači, ovo se ne dovodi u vezu sa predmetom Telekoma, već poštovanjem, odnosno primjenom zakona o tajnosti podataka. Nadam se da ćete se složiti sa mnom da je jedan od osnovnih zamjerki Evropske komisije i naših partnera nepoštovanje zakona, odnosno problem u primjeni zakona. Zakone možemo primjenjivati samo ako ih dosledno poštujemo. Prema tome, ne ide nikome u prilog izjava da ne želi da poštuje zakon i da neće poštovati zakon, jer je to u javnom interesu. Javni interes ne određuje niko personalno od nas, nego se određuje odgovarajućim politikama pa i zakonima i vjerujem da je u tom smislu Osnovno tužilaštvo pokrenulo ovu vrstu provjere.

Što se tiče vašeg drugog pitanja, tražio sam izvještaj od Vrhovnog državnog tužioca koji me izvijestio da u evidenciji Tužilaštva nema prijave koja se odnosila na odavanje tajnih podataka sa sjednice Odbora za bezbjednost povodom takozvane bijele i plave knjige kriminala. Ja se sjećam tog slučaja jer sam i učestvovao u radu tog odbora i naravno svega onoga što se dešavalo nakon odbora, ali definitivno u Tužilaštvu nemamo postupka ovim povodom u skladu sa onim što sam ja dobio od Vrhovnog državnog tužioca. Zahvaljujem se.

PREDŚEDAVAJUĆI SELJO MUSTAFIĆ:

Kolega Bulatović, komentar. Izvolite.

PREDRAG BULATOVIĆ:

Zahvaljujem, prvi potpredsjedniče Vlade na odgovoru. Naravno, sa njim nijesam apsolutno zadovoljan. Ne bi Vi bili prvi potpredsjednik Vlade da ne uočavate kad nemate argumenata ni pet minuta ne potrošite. Vjerujem da ćete u drugom pitanju pet minuta EPP-a probati za Vladu da uradite. Gospodine Markoviću, Crna Gora je zemlja u kojoj se ne poštuju zakoni i tu ćemo se složiti i ja se sa vama slažem. Nije ovdje riječ o tome da li neko poštuje Zakon o tajnosti podataka ili ne, nego je ovdje riječ o tome da neko ne radi svoj posao u skladu sa zakonom i mislim da je riječ o Vrhovnom državnom tužiocu u kontinuitetu od 2007.godine. Da je radio svoj posao ne bi 7,5 miliona evra, vezano za aferu "Telekom", završile u džepove tačno određenih konkretnih ljudi. To smo se i uvjerili kada smo tražili da saslušamo direktora jedne banke koji je sam rekao da je kroz njegovu banku prošlo 2,3 miliona evra. Njega niko nije procesuirao i doveo u poziciju da odgovara pred zakonom zašto je to tako bilo, nego je priveden ili pozvan glavni i odgovorni urednik koji je govorio o toj radnji koja se desila. Upravo Evropska komisija daje Crnoj Gori prigovor zbog toga što su korupcija i organizovani kriminal prisutni na visokom nivou, ne rješavaju se kao što je i u ovom slučaju sad. Crna Gora u kojoj se otvaraju afere, a ne zatvaraju, kao što je afera Listing, Telekom, pitanje praćenja novinara i sada ovo vezano za odavanje sa sjednica Odbora za bezbjednost. Dva su odbora bila - Anektni i Odbor za odbranu i bezbjednost, ali je saslušan samo novinar, a sumnja je stavljena i na poslanike. Nije problem u sumnji, problem je u nečemu što je predsjednik Vlade izgovorio prije neki dan, a to je prijetnja da će reformisati, promijeniti, ne reformisati sektor bezbjednosti i vidjeće oni koji su tražili određene stvari svoga boga, kako nam je on rekao. Problem je u tome što sve veći broj ljudi iz ovoga Parlamenta vidi koje se nezakonitosti dešavaju u određenim sektorima. Kroz kontrolna saslušanja koja su zatvorena za javnost vidimo ko ne radi svoj posao i pretpostavljamo ko je mogao da učestvuje u korupciji privatizacije ili nakon privatizacije Telekoma i tako dalje.

To je nešto zbog čega sam ja pitanje postavio. Dakle, ne može se nešto što znači prikrivanje krivičnog djela, da neko zbog toga odgovara. Novinari su radili svoj posao. Novinari su ukazali na nerad i na to da se na određenim mjestima prikrilo krivično djelo i vi znate dobro po Zakonu o tajnosti podataka izričito rečeno, tajni podatak se zna, vi možete da odredite iz svog domena, Vrhovni državni tužilac može da odredi iz svog domena, i on je nadležan da to skine. Tačno se procedura zna, ali ni Vi ni Vrhovni državni tužilac nemate pravo da nešto što se zove prikrivanje krivičnog djela, da tu informaciju krijete. Dolazimo do nečega što jeste ispunjavanje naših evropskih kriterijuma. Vezano za Plavu i Bijelu knjigu, čitava Crna Gora zna da ste se i Vi i tadašnji direktor Uprave policije žalili da je neko odao podatke. Da vas informišem, vi to vrlo dobro znate. Na Odboru za odbranu i bezbjednost, po tome postoji tonski snimak, dao nagovještaj bivši direktor Upave policije ko je mogao da to oda. Postavlja se pitanje zašto nije procesuiran i zašto je sada sumnja na poslanike? Poslanici to nisu uradili ni u tom slučaju, ni u ovom slučaju. Smisao sledećeg jeste što sam govorio neće moći to što je zamislio gospodin predsjednik Vlade da zaustavi

Očigledno gospodin Vučinić nije dobro informisan. Juče sam se sreo sa predstavnicima radnika Messer Tehnogas. Oni su došli u hotel Maršal, tamo gdje je bio Socijalni savjet. Imali smo jedan dobar sastanak i razgovore, to je drugi put da se sastajem sa predstavnicima Messer Tehnogasa, i tražimo način da riješimo njihove probleme koji su takvi kakvi jesu.

S obzirom da ne želim ulaziti na politički teren ovog pitanja koji vi želite da predstavite i zloupotrebljavate poziciju koju imate da biste govorili o ljudima koji nijesu danas prisutni u ovoj sali, smatram da to što ste meni danas saopštili, da ste imali priliku i juče da saopštite i premijeru Đukanoviću, pa očigledno ili nijeste imali hrabrosti ili nijeste imali želje ni volje da mu to kažete u lice. Ono što je činjenica je sljedeće, svi se moramo držati zakona.

Pravilnikom o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i u postupku i u načinu za njihovo utvrđivanje, utvrđena su radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem sa stepenima uvećanja staža, kao i postupak i način za njihovo utvrđivanje.

U skladu sa navedenim pravilnikom utvrđivanje radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrši komisija za utvrđivanje radnih mjesta kod poslodavca na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koje obrazuje Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Crne Gore od predstavnika Fonda, predstavnika poslodavaca i predstavnika stručne organizacije. Navedena komisija je 31.10.2012. godine sačinila zapisnik u postupku utvrđivanja činjeničnog stanja cijeneći pravilnik o organizaciji poslova, odnosno radnih zadataka, nakon sprovedenog postupka utvrdila da se u odnosu na zahtjev Željezare AD Nikšić u stečaju od 19.10.2012. godine ne mogu primijeniti odredbe Pravilnika o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i o postupku i načinu za njihovo utvrđivanje .. radna mjesta, ... kompresorska stanica, propan-butan stanica, punionica boca i održavanje nijesu utvrđena pomenutim pravilnikom kao radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem tj. beneficirana radna mjesta. Zakonom o dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju bili su propisani povoljniji uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju za osiguranike koji obavljaju poslove na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem od uslova propisanih za ostale osiguranike.

Naime, odredbom člana 1 navedenog zakona bilo je propisano da izuzetno od odredbe člana 17 ovog zakona osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Pravo na starosnu penziju, u skladu sa stavom 1 ovog člana, može se ostvariti do 31.decembra 2011. godine. Pretpostavljam da ste s tim, pošto ste radili tamo, bili dobro i upoznati. Navedena zakonska odredba odnosila se na sve osiguranike u Crnoj Gori koji su radili na beneficiranim radnim mjestima, bez obzira u kojoj grani i oblasti u kojoj su ispunjavali propisane zakonske uslove.

Iskoristiću još ovaj minut i po da vam neke detalje razgovora koje sam imao sa predstavnicima Messera i koji su moji saradnici meni saopštili prezentiram ovdje. Problem je u tome što Messer koji posluje praktično u kompletnom regionu, a s obzirom da je njemačka firma, ta radna mjesta ni u jednoj od država u regionu ne prepoznaje kao radna mjesta sa beneficiranim radnim stažom. S druge strane, dok su radili prije 2009. godine, i o tome smo razgovarali i tu pokušali da nađemo neku kopču, u Željezari gdje ste i vi radili, prije nego što su prešli u Messer Tehnogas radili su na istim radnim mjestima, dakle nijesu bila neka druga radna mjesta nego su bila ista radna mjesta, takođe Pravilnikom nijesu prepoznata kao mjesta koja mogu da potpanu pod ovaj pravilnik, da se računaju kao beneficirani radni staž.

Juče smo dogovorili, pošto je bio prisutan direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, da zajedničkim snagama, dakle i oni svoje argumente da prezentiraju i da stručne službe Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje, pokušaju da vide da li postoji na osnovu nekih prethodnih uredbi prije ovog zakona kojim bi se njihova radna mjesta mogla podvesti pod pojam radnih mjesta sa beneficiranim radnim stažom. Toliko i zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Kolega.

JANKO VUČINIĆ:

Gospodine ministre Boškoviću, juče nijesam imao prilike da postavim pitanje vašem šefu u vezi Željezare, ali nadam se da ću nekada imati prilike da ga pitam o Željezari.

Što se tiče vaše posjete, gospodine Boškoviću, vi treba da znate da vi nijeste ministar mahanja i skakanja nego da ste ministar rada i socijalnog staranja. Ne trebaju ti radnici koji štrajkuju glađu da idu kod vas u hotel Maršal jer radnici Željezare nijesu navikli da idu po hotelima nego ste, mislim, trebali vi da dođete i da ih obiđete, bar petnaest minuta, i da u tom živom razgovoru čujete šta ti radnici hoće. Kada ste im već uskratili radna mjesta, da im pomognete ništa drugo nego da prežive, ali pored njih koji štrajkuju glađu, štrajkuju glađu i radnici Metalca, mogli ste i njih obići.

Kada pričate o Pravilniku, postoji Pravilnik o beneficiranim radnim mjestima. Mislim da taj pravilnik nije dobar, da je on prepisan jer u njemu postoje neka radna mjesta kojih nema u Crnoj Gori. Radi se o radnim mjestima na visokim pećima, u proizvodnji gvožđa toga nema u Crnoj Gori. Međutim, u tom lošem pravilniku su poslovi radnika Centra tehničkih gasova bukvalno ucrtani. Znači, oni u tom pravilniku imaju potpuno pravo na beneficirana radna mjesta.

Sada da iskoristim priliku i postavim dopunsko pitanje, zašto u Crnoj Gori nema institucije koja se bavi procjenjivanjem radnih mjesta u Crnoj Gori i njihovom revizijom. Mislim da je veliki broj radnika u Crnoj Gori oštećen iz razloga što im nije bila revizija na tim njihovim radnim mjestima i mislim da je dobar dio radnika završio svoj radni staž, a da nije ni znao da je radio na beneficiranim radnim mjestima. Postavio sam pitanje i da konkretno odgovorite da li ćete riješiti probleme radnika koji štrajkuju glađu već više od 20 dana u zgradi desetke u centru grada? Hoćete li mi odgovoriti na to pitanje?

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Ministre, hoćete li da odgovorite sada ili pismeno?

PREDRAG BOŠKOVIĆ:

Pokušaću sada.

Gospodine Vučiniću, ja vas nijesam vrijeđao. Ako sam ja ministar mahanja i skakanja, ne znam kako bih vas onda oslovio s obzirom na ovo što ste sada izgovorili, ali dobro, to više govori o vama nego o meni.

Što se tiče radnika, vjerujte da svakodnevno upravo na temu ne samo radnika Metalca i Messera, već razgovaramo na temu mnogih drugih preduzeća u Crnoj Gori. Pokušao sam objasniti u ovom odgovoru koje su zakonske mogućnosti da se ovo pitanje definiše. Tačno je, postoji mogućnost da izmijenimo pravilnik i da ova radna mjesta uključimo u pravilnik, ali za to treba vremena. Ovo pitanje, kao što ste vi to kazali, pitanje je koje se mora urgentno odgovoriti.

Dakle, od političke priče koju vi pokušavate da ovdje izdejstvujete da zaradite određene političke poene, mislim da ni radnici "Mesera" ni radnici "Metalca" nemaju prevelike koristi ni od vaše ni od moje priče. Ono što je bitno jeste da nađemo neko sistemsko rješenje koje se može primijeniti ne samo na "Meser" već na sva preduzeća u Crnoj Gori, kako bi radnici dobili ona prava koja zaslužuju. Dakle, za razliku od vas, još jednom ponavljam, niti želim niti hoću da te radnike zloupotrebljavam u političku priču i da na radnicima gradim svoju političku karijeru ili da na radnicima ubiram određene političke pone u predizborne svrhe koje je trenutno u toku. Za razliku od vas pokušavam da nađemo rješenje koje će biti održivo i koje neće usložiti tešku socijalu situaciju koja postoji u Crnoj Gori. Dakle, to je moj odgovor na Vaše pitanje, iako je Vaše pitanje bilo- zašto ne postoji specijalistička institucija koja će se baviti procjenom radnih mjesta i tako dalje. Na žalost, u pravu ste, još nije formirana, ali i ako to nije u našoj nadležnosti pokušaćemo da na nivou Vlade definišemo da ne bismo stručnjake iz inostranstva plaćali, koji će vršiti procjene tih radnih mjesta kao što je trenutna situacija. Hvala vam.

Gospodine ministre i građani Crne Gore, prvo pitanje koje je bilo upućeno ministru finansija sam preskočio zbog sastanka sa šefom Misije evropskih posmatrača u Crnoj Gori, i to je bilo teže pitanje. Sada ćemo ovo malo lakše pitanje.

Moje poslaničko pitanje glasi, a bilo je upućeno potpredsjedniku Vlade Vujici Lazović, s obzirom da je njegov resor, ali i ministru saobraćaja i pomorstva gospodinu Ivanu Brajoviću:

Pozivam vas da iznesete stav o završenoj rekonstrukciji pruge Podgorica-Nikšić sa aspekta enormno visoke cijene od preko 70 miliona eura kojom su zaduženi građani Crne Gore. Takođe, da saopštite zbog kojih je razloga u netransparentnom postupku tolerisana enormno visoka cijena rekonstrukcije. Zašto su građani Crne Gore zaduženi da plaćaju rekonstrukciju kada je privreda u Nikšiću uništena lošim privatizacijama?

Navešću samo da je prilikom prodaje i rasprodaje Pivare Trebjesa u Nikšiću za tadašnjih 24 miliona maraka, a to je bilo prije 20-ak godina, javno je bilo rečeno, moram ponoviti zbog građana i zbog mladih koji se toga ne sjećaju, da će ta sredstva biti upotrijebljena u svrhe nikšićke privrede i to direktno za rekonstrukciju pruge Nikšić-Podgorica koja je tada možda i trebala nešto za privredu i za industriju, a sada je nema. Tada je to bilo procijenjeno na nekih 30-ak miliona maraka, a Pivara je prodata za 24 miliona maraka.

U međuvremenu, za ovih sedam godina koliko traje rekonstrukcija pruge Nikšić-Podgorica cijena je rasla od 40 miliona eura do 70 miliona eura ili oko pet miliona godišnje. Postavlja se pitanje zbog čega je toliko prolongirana rekonstrukcija pruge, kada se zna da su je gladni omladinci 1948. godine napravili za nepunih 14 mjeseci. Vi, takođe, kao inženjer građevine, iako ste dugo bili u Ministarstvu unutrašnjih poslova znate da je prilikom izrade pruge najveći problem trasiranje pruge, a da se upravo na tom dijelu ništa nije radilo od tog infrastrukturnog dijela, radilo se samo na nekih 10% dionice, tuneli su ostali isti, nadvožnjaci i mostovi su ostali isti i nema ih mnogo. Znači, urađena je praktično elektrifikacija i otpremanje određenih staničnih zgrada i vrlo malo nekakvih dodatnih kolosjeka, znači pruga je ostala sa jednim kolosjekom, ostali su samo rekonstruisani neki manevarski kolosjeci na usputnim stanicama. Toliko za ovo prvo javljanje. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, kolega.

Izvolite, ministre.

IVAN BRAJOVIĆ:

Hvala vam, potpredsjedniče.

Poslaniče Vasiljeviću, znam da ste uputili pitanje i potpredsjedniku Vlade i meni. Odgovoriću prilično sveobuhvatno na onaj dio koji se dominantno odnosi na saobraćaj i pomorstvo.

Pruga Nikšić-Podgorica, kao što ste i rekli, izgrađena je i puštena u saobraćaj 1948. godine. Tačno je i ko je gradio, moji roditelji su učestvovali u gradnji te pruge. Njena dužina iznosi 56,6 km otvorene pruge i 9,7 km staničnih kolosjeka, što iznosi 66,3 km, od čega 34,5 ide brdskim terenom od Nikšića do Danilovgrada i 22,1 km graničarskim terenom od Danilovgrada do Podgorice. Na pruzi ima 12 tunela, ukupne dužine 3.441 m i 13 mostova dužine 307,25, maksimalni uspon na pruzi 25 promila. Remontovana je prije 40 godina, kada je izvršena samo zamjena gornjeg stroja i prevedena sa uzanog na normalni kolosjek. Ugrađeni su prilično zastarjeli signalni sigurnosni uređaji sa vazdušnom telefonskom vezom. Zbog lošeg stanja, Tucanički zastor usitnjen I zabačen, pragovi istrulili, šine ishabane, kolosječni pribor dotrajao, signalni uređaji ne funkcionišu itd. U 2002. godini je ukinut putnički saobraćaj. Brzina kretanja teretnih vozova je ograničena na 30 km na sat, a osovinsko opterećenje na 18 tona po osovini i prijetilo je potpunom zatvaranju pruge za saobraćaj.

Opravdanost same investicije, između ostalog, proizilazi iz studije opravdanosti, remonta i elektrifikacije pruge Nikšić-Podgorica koja je izgrađena od strane Centra za istraživanje i projektovanje CIP Beograd 1989. godine, a revidirana je od Instituta za društveno-ekonomska istraživanja Podgorica. Između ostalog, u toj studiji se ističe da pruga povezuje više značajnih privrednih subjekata u državi sa ostalim subjektima u bližem i širem okruženju. Od ukupnog prevoza robe za privredu gravitacionog područja oko 60% se prevozi željeznicom, da gravitaciono područje pruge obuhvata središnji i sjeverozapadni dio Crne Gore sa ukupnom površinom od 5.414 kvadratnih kilometara, što iznosi 9% ukupne teritorije na kojoj živi gotovo 40% ukupnog stanovništva Crne Gore. Na ovom području su koncentrisani značajni industrijski objekti Crne Gore, metalurgija, elektroindustrija, šumarstvo, rudarstvo, proizvodnja građevinskog materijala. Pruga Nikšić-Podgorica povezuje se sa prugom Beograd-Bar kao najkraćom kopnenom vezom između Srednje Evrope i Luke Bar. Pruga je, takođe, povezana sa prugom Podgorica-Skadar u Republici Albaniji.

Opravdanost investicije pokazana je ovom studijom, a urađena je investiciono-tehnička dokumentacija na nivou glavnih projekata i u avgustu 2002. godine raspisan je međunarodni tender za finansiranje i izvođenje radova na remontu, elektrifikaciji, opremanju, signalno i sigurnosnim telekomunikacionim uređajima, kao i adaptaciji staničnih poslovnih objekata na pruzi Nikšić-Podgorica. Na tender su dostavljene tri ponude, tri kompanije su se javile, ...., koja je dala ponudu od 57.193.007,74 eura, Simens AG Austrija sa 77.959.000,03 eura, Alcatel Sel AG Stuttgart 85 miliona eura.

Na osnovu izvještaja, komisija za vrednovanje ponuda izabran je najbolji ponuđač, te je Željeznica Crne Gore 14.11.2005. godine sklopila ugovor o izvođenju radova sa konzorcijumom ....., u iznosu od 47.492.168,37 eura. Dobro ste čuli, 2005, ovo je bilo 2002. godine, koliko je trajao pregovarački postupak. To su podaci koje sam precizno tražio da mi se daju. Ovo je cijena neto investicija. Dana 27.12.2005. godine sklopljeni su okvirni sporazumi o kreditu za izvoz na iznos od 52.600.000 eura i okvirni sporazum o komercijalnom kreditu sa Češkom eksportnom bankom u iznosu od 4,400.000 eura kao osnova za finansiranje navedenog projekta, znači tu su uključeni troškovi kredita i ostalo. Sagledavanje cjelokupne invsticije i situacije na terenu pri izvođenju radova, sredstva definisana ugovorom bila su nedovoljna za završetak radova. Ali, ovo što sam prije naveo sigurno govori o transparetnosti-javni tender, izbor, pregovori sa najboljim ponuđačem i tako dalje.

Na osnovu Odluke Vlade, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo finansija i pravni naslednik u pogledu projekta Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, vodili su pregovore o novom kreditnom aranžmanu. Na osnovu navedenog a uz saglasnost Vlade Crne Gore, 11. 12.2009. Željeznička infrastruktura Crne Gore sklopila je ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za odobrenje 15 miliona eura. U sklopu navedenog,ugovor sa Češkom Ekspertnom Bankom i pregovora sa izvođačem radova OHL AŽD ugovorom su odobrena dodatna sredstva za sigunalizaciju i elektrofikaciju pruge u iznosu od 5 miliona eura.

Iz prethodno navedenog može se vidjeti da su ispoštovani svi postupci za transparentnost i da se rekonstrukciji pruge pristupilo nakon ozbiljne analize i urađenih dokumenata. Takođe, na osnovu istraživanja za potrebe pripreme studija opravdanosti za nabavku elektromotornih garnitura za lokalni putnički saobraćaj u Crnoj Gori, došlo se do zaključka da bi se uvođenjem lokalnog putničkog saobraćaja na pruzi Nikšić-Podgorica postigli pozitivni efekti kako sa ekonomskog stanovišta, tako i sa stanovišta društvene zajednice. Da skratim, ovo ćete dobiti u pismenom odgovoru.

Razmišljalo se o tome da se samo 1 procenat putnika koji se putničkim automobilom prevozi i jedan procenat iz autobuskog prevoza se usmjeri na željeznički prevoz da bi to bilo rentabilno i opravdano. U tom smislu smo, mi Vlada Crne Gore, naručila i u junu očekujemo dopremanje elektromotornih vozila što bi dalo puni efekat i pozitivan efekat remontu pruge Podgorica - Nikšić.

Međunarodni značaj pruge Nikšić –Podgorica ogleda se u tome da je shodno potpisanom memorandumu o zajedničkim aktivnostima na izradi projektno-studijske dokumentacije za povezivanje Bosne i Hercegovine i Crne Gore sa željezničkom prugom Čapljina - Nikšić između Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Ministarstva komunikacije i transporta Bosne i Hercegovine od 5. marta 2008. godine u Sarajevu otpočele su aktivnosti na izradi projekta pod nazivom "Izrada preliminarnog rješenja studija i prostorno-planskih dokumenata za regionalnu prugu Čapljina - Trebinje - Nikšić. Pruga Čapljina - Trebinje - Nikšić je pruga koja može da generira i usmjeri promet roba na željeznicu. Tome će najviše doprinositi ekonomski razvoj i povećani obim trgovine robama između s jedne strane Hrvatske i Bosne i Hercegovine ...

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Ministre, izvinjavam se, i pored svega toga, zbog racionalnosti prema drugom ministru i drugim poslanicima, hvala na potpunosti...

IVAN BRAJOVIĆ:

...podaci za prugu Beograd-Niš dionica Gilje-Ćuprija u dužini od 20 km. Ponude koje su bile dostavljene su bile od 16 do 32 miliona eura, što znači kada se uporedi sa ovom našom prugom Nikšić - Podgorica, gdje imamo mnogo veći broj građevinskih objekata, tunela, mostova, popusta i klizišta, ovdje je cijena 1,05 miliona a te ponude su se kretali od 0,8 do 1,6 mil. eura po kilometru. Hvala vam i izvinjavam se još jedan put potpredsjedniče.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Izvolite Vasiljeviću.

VELJKO VASILJEVIĆ:

Hvala, gospodine potpredsjedniče.

Zahvaljujem se i Vama, na odgovoru, gospodine ministre. Vi ste jednim dijelom u kojem ste, vjerovatno, učestvovali u pisanju odgovora odgovorili na ovo pitanje koje sam postavio, a drugim dijelom je bio odgovor iz predmeta Poznavanje prirode i društva. Obzirom da svi to znamo, te podatke koje se tiču pruge i toga, to nije bilo osnovno pitanje.

Osnovno pitanje je bilo finansijske prirode i prirode da niko ne može da porekne da je pruga trebala da se rekonstruiše odavno od novca koji je dobijen prodajom Pivare "Trebjesa".

Sada je pruga rekonstruisana i treba da bude rekonstruisana. Kao građanin Nikšića i kao građanin Crne Gore znam za njen značaj, za njen infrastrukturni značaj, prije svega i za značaj privrede Nikšića, ako je ikada bude više. Medjutim, sada je ta pruga rekonstruisana od kreditnog zaduženja koje će da plaćaju građani Crne Gore a pare od Pivare,kao i pare od prodaje Željezare , izmedju ostalog, su otišle negdje drugo, vjerovatno za podmirivanje socijalnog mira i za održavanje stacionarnog stanja u Crnoj Gori.

Rekli ste da je postignut ugovor sa firmom iz Brna za 47 miliona eura. Tolika je bila investicija, pretpostavljam, ili je drugčije, kako vi kažete, ali tada 2005. takodje se radilo o ozbiljnom projektu. Taj projekat nije doradjivan. Od 47 do 72 ima 25 miliona razlike ipak. Infrastrukturni objekti su jedni te isti, pruga jedna te ista, stanje je snimljeno, projekat je potpuno isti. Znači, ipak se radilo o nekim aneks ugovora i obezvredjivanju cijena što je stalna praksa u svim gradjevinskim poslovima. Takodje je veoma interesatno da je prugu, pored toga što je dogovorila to firma iz Češke, da su je radili domaći ili inostrani partneri iz okruženja, kao što su Željeznica iz Sarajeva, koji su radili najveći dio toga, znači da je domaćinski poslovala Crna Gora to je moglo da se spušti, kada je cijena u pitanju. Sigurno je da Brno kompanija iz Češke da je angažovala domaće podizvodjače i izvodjače iz okruženja da bi zaradila na njima, odnosno da je ostvarila razliku u cijeni. To je isto i u domaćinskom poslovanju mogla da uradi i Vlada Crne Gore, da je branila interese gradjana.

Što se tiče ovoga nadziđivanja cijena i podizanja cijena ova pruga , pruge koje se rade na mekom tlu i putevi koji se rade na mekom tlu su skuplji nego na našem tlu. Vi to, kao građevinac, znate. Skuplji je kilometar puta kroz Vojvodinu od dobroga puta ili auto bana njemačkoga nego auto puta preko Nikšića ili preko Grahova gore.

(Upadica)

Da, skuplji je sigurno i to do dva puta i to se dobro zna.

Kada sam već tu, a imam dvadesetak sekundi vremena, spomenuću da se već radi na nazidjivanju cijena za auto-put budući pa se projektuje cijena od 3 milijarde eura ili 20 miliona po kilometru što je stvarno jedna bruka i pljačka i to ako se bude tako radilo sramno će biti i to će biti pljačka gradjana Crne Gore. Iako je auto-put takodje važan infrastrukturni objekat. Hvala.

Možemo da nastavimo, na način da ću opet da pročitam pitanje, ako mogu samo ovo malo vremena.

Dakle, potpredsjedniče, da li Vlada Crne Gore ima namjeru da u cilju povećanja konkurentnosti u telekomunikacionom sektoru, prethodno je bilo u bankarskom, a naročito u sektoru mobilne telefonije donese odluku o osnivanju državne kompanije za pružanje TK usluga ili eventualnoj kupovini neke od postojećih TK kompanija, uzimajći u obzir da su troškovi koje javni sektor, a prije svega državna uprava imaju po osnovu TK usluga ogromni teret za javne finansije, a prihod su inostranih kompanija koje posluju na domaćem tržištu i koliko iznose ti troškovi za 2012.-u godinu, odnosno 2013.-u posebno za fiksnu, mobilni i internet. Naravno, ni ovdje nijesam dobio pisani odgovor, bilo je lako pošto sam ja znao da nećete dati pisani odgovor.

Potražio sam makar odgovor na ove podatke pa sam neke podatke dobio, da državna uprava namjerava da potroši ove godine po budžetu 6,3 miliona evra za, takozvane, komunikacione i TK usluge. Da ako se proširimo na javna preduzeća, državna preduzeća, lokalnu samoupravu taj neki javni sektor vjerovatno i 15-20 miliona godišnje. E od momenta privatizacije Telekoma do danas tom nekom dinamikom uključujući da je toga, ipak, bilo manje u onim prvim godinama posle privatizacije, više od 100 miliona evra za TK usluge. Ovo vas pitam iz razloga što imam podatke da je ukupni prihod TK sektora od momenta privatizacije Telekoma 1,7 milijardi evra u ovoj državi ili pola bruto domaćeg proizvoda, od kad smo prodali nacionalno blago zvano "Telekom" da bi sproveli referendum 2006. godine, da je od toga sam profit Telekoma od kad je privatizovan 158,5 miliona evra bez 2012. godine i da je on 30% veći, nego cijena koja je dobijena kada smo Telekom privatizovali, što znači da je Telekom za nekih sedam goidna zaradio mnogo više nego što je koštala njegova prodajna cijena. Kad imamo ove podatke u vidu i kada imamo podatak da država 15-20 miliona, odnosno javni sektor plaća za TK usluge stranim kompanijama, mene interesuje zašto ne uradite jednostavnu stvar? Formiramo svoje TK preduzeće ili kupimo neko od postojećih i onda plaćamo sami sebe, pa uštedimo na taj način, a ne recimo da uvodimo porez euro po euro, odnosno takse ili da oporezujemo prosječne dohotke građana u Crnoj Gori čiji su efekti mnogo manji nego ove stvari. Dakle, pod vašim reosorom je 260 ili 240 miliona za prošlu godinu prometa u TK kompanijama, a država nema volje, zbog vas, da napravi svoju kompaniju.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Odgovor potpredsjednika Lazovića.Izvolite.

VUJICA LAZOVIĆ:

Gospodine Damjanoviću, izgleda ste dobro obaviješteni zato što mi u Vladi analiziramo resurse i kapacitete koje u dijelu potencijalnog operatera na tržištu elektronskih usluga možemo objediniti i na taj način da povećamo konkurentnost. Ne samo da povećamo konkurentnost, nego i ovo što ste vidjeli, ostvarimo neke efekte za javnu adminstraciju. Kao što znate, u našem vlasništvu je državna kompanija Radio difuzni centar i djelatnost toga društva je pružanje pristupa elektronskih komunikacionim mrežama i pružanje elektronskih komunikacionih servisa. Takođe, pored navedenog privredno društvo u državnom vlasništvu svojih kapaciteta su još dva privredna subjekta, to je Crnogorski elektroprenosni sistem i Željeznička infrastruktura i da bi se realizovala ideja novog državnog telekomunikacionog operatora potrebno je detaljnije procijeniti kapacitete koji su nam na raspolaganju, i to radimo. Normalno, morate voditi računa da to nije samo ta primarna i ključna infrastruktura, morate voditi računa kako da to obezbijedite na tom nivou da bude dostupna svakom korisniku.

Mislim, ukoliko se u konačnom poslije tih analiza opredijelimo za formiranje nekog opratera koji će biti u državnom vlasništvu, da će za to dominantna biti i ta ekonomska analiza. Dakle, da ne bi ulazili u nešto što bi nam možda bilo u smilsu gubitaka i pokrivanja troškova, jer neke su procjene da bi možda trebalo 50 do 70 miliona eura u startu, uz korišćenje ovih kapaciteta, da se uđe u taj projekat. Hoću da primijetim da je vaša analiza dobrim dijelom opravdana u smislu podataka kolikou državnoj administraciji trošimo za telekomunikacione usluge. Želim da saopštim da je Ministarstvo za informaciono društvo objedinilo nabavkom, u zadnjih nekoliko godina, značajnu uštedu u dijelu komunikacionih linkova i oni su na godišnjem nivou u 2012. godini iznosili milion i po eura, a ostali troškovi, troškovi fiksnih i mobilne telefonije su u 2012. godini iznosili milion i 714 hiljada eura, odnosno za mobilnu telefoniju milion i 914 hiljada eura. Dakle, ukupno kada sve saberemo negdje oko pet miliona eura pa bi mogli da napravimo projekciju ako tih pet miliona eura projektujemo na deset godina, to bi možda moglo da bude 50 miliona eura, eto sredstva za osnivanje tog novog preduzeća i tako dalje. To su sve, rekao bih, ovako okvirne i konceptualne analize. Pravljenje kompanije, a naročito u ovom sektoru jeste jedan veliki, zahtjevan i izazovan posao.

Na kraju želio bih da sa vama iskažem jedno neslaganje. Znam da Vi tako ne mislite ali može da izgleda iz vašeg pristupa da Crna Gora nije dobrodošla za neke druge međunarodne kompanije, da sve ovdje mora da bude posvećeno lokalnom biznisu. Danas to ni jedna zemlja, osim možda par njih koje se nalaze u jednoj fazi međunarodne izolacije, ne smije sebi dozvoliti. Dakle, prosto ako pođemo tom logikom onda nijesmo smjeli dozvoliti da nam banke kupuju druge banke, nijesmo smjeli dozvoliti da imamo telekomunikacione operatere iz drugih zemalja i slične stvari. Taj koncept je na dobro, ali na žalost odavno prevaziđen i mi imamo danas situaciju globalne ekonomije, uostalom pročitajte Kopenhaške kriterijume i jedan od temelja naše priče prema Evropskoj uniji pa ćete vidjeti da je to nešto što moram prihvatiti. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem potpredsjedniku Lazoviću.

Komentar, kolega Damjanović, izvolite.

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ:

Hajde, ipak, da zadržimo ozbiljnost i da krenemo od ovoga što ste rekli na kraju. Mene ovdje savjetujete da ne idem protiv stranih investitora, a ja kažem samo sam želio da nismo prodali Telekom kao nacionalni resurs, da ne prodamo Poštu i da nijesmo prodali Jugopetrol, zato što se radi o nacionalnom resursu, a ovo ostalo da prodamo. Tako da se tu malo razlikujemo. Ali kako onda Vi meni da objasnite, mene savjetujete da otvorimo privredu. Naravno vi to radite već, jer ste u Vladi, ja sam u opoziciji, ja vam govorim da ne radite, recimo ovdje u slučaju TK kompanija, a gle čuda naš "Telekom" drži njemačka državna firma "Dojče Telekom", a gle čuda "M-tel" drži srpska državna firma "Telekom Srbije", a gle čuda "Pro Monte" drži "Telenor" državna kompanija Norveške. Nemojte, gospodine Lazoviću, nemojte ovdje. Nego Vi govorite ono što znate kao ekonomista i što Vi mislte, a ne što mislite kao član Vlade, odnosno manjeg dijela vladajuće koalicije. To je jedna stvar.

Druga stvar, pošto smo mi odje u SNP-u, za razliku od nekih drugih, ipak kad nešto kritikujemo tu da damo i neka rješenja, ne semo da kritikujemo radi kritike. Pomenuli ste Radio-difuzni centar koji je u 100% vlasništvu države. Jeste, ali mi imamo i zajedničku infrastrukturu. Neko je bio mudar pa je sproveo neke kablove duž pruge, dakle i to je jedan od resursa. Imamo neke optičke magistralne veze preko crnogorskog elektroprenosnog sistema, je li tako? Pa imamo neku distributivnu mrežu EPCG koja ima svoje kapacitete, pa imamo i neke kadrove koji znaju taj posao da rade, je li tako? Tako da ovaj posao po procjeni eksperata ne bi tražio više od 20 do 25 miliona evra, što je investicija koja se samo po osnovu pet miliona evra koje troši državna uprava isplati za pet godina, odnosno ako uhvatimo, a to ste namjerno ispustili i javna preduzeća koja troše za telefone, državno su vlasništvo, privredna društva u državnom vlasništvu, lokalne samouprave. Ova se investicija isplati za godinu do dvije dana. Možda vi nenamjerno ovo nećete da sprovedete ili niste do sad sproveli. Možda bi neki zli jezici rekli da vas neki lobi iz Telekoma ili oko TK kompanija tjeraju da vi ovo ne radite, kako bi još koju godinu uzeli 20-30 miliona ovoj državi. Možda svi oni zajedno pritiskaju vas pa vi ne možete da odolite pritiscima političkim i tako dalje, lobiranjem da ovo ne radimo kao država Crna Gora, jer je bolje da nam oni uzimaju naš novac i da iznose stotine miliona evra i finansiraju neke druge projekte. Ja u to ne vjerujem. Vjerujem da bi vi htjeli da država ima svoju kompaniju, ali možda nemate moći kao manji partner u Vladi da to završite. Završiću, kolega Mustafiću, uz zahvalnost što mi ovo omogućavate da imam malo više vremena, a možda i mi da kupimo neku telekomunikacionu kompaniju.

Evo slučajno znam da je osjetljivo kada ovdje pričamo o ciframa i firmama. Recimo taj "M-tel". Šuška se tamo negdje da će "Dojče Telekom" da kupi "Telekom Srbije", pa pošto "Dojče Telekom" već ima ovdje naš Telekom, a ne može da ima dva Telekoma, taj će "M-tel" morati da se proda prije nego što ga "Dojče Telekom" kupi kao dio Telekoma Srbije. Pa mu neće cijena baš biti neka astronomska da Crna Gora ne bi razmišljala da na taj način kupi jednu firmu koja je ovdje već osposobljenai ima 30%udjela na tržištu. Milion kombinacija imate, kolega Lazoviću. Završavam, milione kombinacija koje vaša Vlada može, a SNP vam govori i kako da uradi, ali vam je milije da šuruje sa monopolima, nego da bude odgovorna svojim građanima. Zahvaljujem.

Dokle se stiglo sa izgradnjom puta Plav-Gusinje-Podgorica preko Albanije i kada se može očekivati da taj put bude završen?

Obrazloženje. Vlada Crne Gore i Republika Albanija, konkretno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore i Ministarstvo javnih radova, transporta i telekomunikacija Republike Albanije su se dogovorili o izgradnji puta Plav-Gusinje-Podgorica preko teritorije Republike Albanije. Ovaj put smatra se veoma važnim jer skraćuje postojeći za 110 km. Predstavlja vezu Crne Gore i Albanije, kao i podstiče razvoj i bolju povezanost pojedinih nerazvijenih područja, u konkretnom slučaju oblasti Plava i Gusinja.

Budući da je najavljeno da će, ako sve bude išlo po planu, put biti otvoren tokom 2013. godine tj. ove godine, koliko su dvije strane ispunile svoje preuzete obaveze i da li sve teče planiranom dinamikom? Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Ministre.

IVAN BRAJOVIĆ:

Poslaniče Gjeka, u skladu sa dogovorom Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore i Ministarstva javnih radova transporta i telekomunikacija Republike Albanije oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Republiku Albaniju, crnogorska strana je ispunila svoje obaveze.

Naime, Direkcija za saobraćaj je završila rekonstrukciju puta Gusinje-Grnčar 5,5 km u vrijednosti od 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta .....do granice sa Republikom Albanijom dužine 313 m, u vrijednosti od 128.733,55 eura. Od dogovorenih obaveza albanska strana je rekonstruisala put od Grnčara do Vrmoše, a na preostalom dijelu od Vrmoša do graničnog prelaza Grabon započeli su rekonstrukciju i istovremeno se radi nedostajuća projektna dokumentacija. Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti, moram, nažalost, reći ne ovako kako ste rekli u očekivanju nego do kraja 2014. godine, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše. Hvala vam.

Postoji li mogućnost da se, u okviru onoga što propisuje Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju, iznađe rješenje i omogući pljevljaskim taksistima da prevoze putnike sa teritorije opštine Pljevlja na teritoriju drugih opština u Crnoj Gori i iste vraćaju nazad, a da ih nadležna inspekcija ne kažnjava?

Obrazloženje: Ovo je jedno od rješenja koje su dobili pljevaljski taksisti, čitam: “Zabranjuje se auto-taksi prevozniku preduzetniku Marku Markoviću, da ne čitam ime, obavljanje linijskog prevoza putnika auto-taksi vozilima na međumjesnoj relaciji Pljevlja-Podgorica-Pljevlja kao i na drugim međumjesnim relacijama i sa ostalim vozilima u vlasništvu ili zakupu, odnosno lizingu. Obrazloženje:Zato što je to u suprotnosti sa odredbama člana 63 stav 3 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju kojim je propisano da je zabranjeno obavljanje linijskog prevoza putnika auto-taksi vozilom.”

E da vidimo šta piše u članu 63 stav 3: “Zabranjeno je obavljenje linijskog prevoza putnika auto-taksi vozilom i korišćenja autobuskih stanica i autobuskih stajališta.”

Ovdje imam dva zapisnika gdje su vaši inspektori napravili sačekuše u Podbišću kod Mojkovca. I da vidite ko su putnici. Četvoro iz Pljevalja,svi do jednoga, drugi zapisnik četvoro svi do jednoga iz Pljevalja, a uglavnom idu u Klinički centar na pregled, jer ako u Klinički centar stignete u 11 sati, možete se zapaliti kao ovi Bugari ovih dana, ništa uraditi nećete. Zato treba poći u tri sata posle ponoći i stići u Klinički centar.

Dakle, nikakve potrebe nema da staju ni po Mojkovcu, ni po Kolašinu, ni bilo gdje na autobuskim stanicama i stajalištima. A da vidite šta piše u članu 57 pomenutog zakona: “Slobodni prevoz putnika u smislu ovog zakona je prevoz unaprijed određene grupe putnika, bez usputnog ulaska i izlaska putnika za koji se relacija, cijena prevoza i drugi uslovi utvrđuju ugovorom između prevoznika i korisnika prevoza. Prevoz iz stava 1 ovog člana može se obavljati kao povremeni i naizmjeničniji slobodni prevoz putnika i auto-taksi prevoz. Slobodni prevoz putnika obavlja se kao prevoz u unutrašnjem drumskom saobraćaju i prevoz u međunarodnom drumskom saobraćaju.” Jasno kao bijeli dan. Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Izvolite, ministre.

IVAN BRAJOVIĆ:

Poštovani potpredsjedniče Raduloviću, poslaniče Staniću,

Uvjeravam Vas da smo veoma pažljivo i sveobuhvatno prišli ovom problemu i razgovarali sa svim zainteresovanih strana, znači i sa prestavnicima taksista ovih koji se žale na postupanje inspektora drumskog saobraćaja, ali i sa prestavnicima linijskih prevoznika autobuskih prevoznika. Sad tu svi nalaze neke načine citiranja nečega što im odgovara. Na osnovu člana 63 stav 2 Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju jasno je utvrđeno da se auto-taksi prevoz obavlja isključivo unutar i sa područja lokalne samouprave koja je izdala licencu za obavljanja auto-taksi prevoza. Znači, unutar jedinice lokalne uprave i sa prostora te jedinice. Nije dozvoljeno primati na prevoz putnika izvan tog područja. Takođe, bitno je napomenuti da je članom 63 stav 3 zakona utvrđena zabrana obavljanje linijskog prevoza putnika auto-taksi vozilom. Naime, linijski gradski, međumjesni, međunarodni prevoz putnika, to jeste redovni prevoz putnika kao takav može da se obavi isključivo autobusima, to jeste kao autobuski linijski prevoz putnika. Članom 57 stav 3 je utvrđeno da auto-taksi prevoz je slobodni prevoz putnika. Uzimajući u obzir gore navedeno, evidentno je da inspektori i inspekcija postupaju u skladu sa Zakonom o prevozu drumskom saobraćaju, i sankcionišu nelegalni linijski prevoz putnika, bez obzira da li se isti obavljaju od strane fizičkih lica sa putničkim vozilima lincenciranih auto-taksi prevoznika ili lincenciranih autobuskih prevoznika, bez obzira iz koje opštine prekršioci zakona dolaze, stalno se ovdje impuntira da se to odnosi na auto-taksi prevoznik iz Pljevalja.

U cilju objektivnog informisanja i predočavanja potpunih informacija naglašavamo da građani Pljevalja nijesu ni na koji način uskraćeni za mogućnost prevoza kako u međumjesnom, tako u međunarodnom drumskom saobraćaju. Navešćemo primjer samo na relaciji Pljevlja-Podgorica, gdje je zloupotreba auto-taksi prevoza naizreženija. Na toj relaciji svakodnevno sa autobuske stanice Pljevlja prema Podgorici saobraća osam autobuskih linija, i to u sljedećim vremenima polaska: 3 i 45., 4 i 15., 6 i 25., 10.,12., 14 i 50 časova, 16 i 30 časova, kao da isti broj polazaka postoji na relaciji Podgorica-Pljevlja, znači osam autobuskih linija.

Tokom kontrole koju sprovodi inspekcija za drumski saobraćaj utvrdjeno je da je u periodu od 1.02.2013 godine, do 7.03.2013. godine, na relaciji Pljevlja-Podgorica prevezeno 620 putnika na osam autobuskih linija koje obavljaju legalnih linijski međumjesni prevoznici, dok su u istom periodu četvorica pljevljaskih taksi prevoznika, na istoj relaciji prevezli ukupno 407 putnik. Podaci su dobijeni na osnovu zapisnika inspekcije drumskih saobraćaja. Ja mislim da ovo potpuno jasno govori koliko je to slobodni prevoz putnika i koliko to liči linijskom prevozu putnika, nešto manje nego osam registrovanih linijskih prevoznika, samo četvorica pljevljaskih taksista. Takođe, ono što je najbitnije predmetne autobuske linije se održavaju svakodnevno tokom čitave godine. I autobuski prevoznici su obavezni da iste održavaju bez obzira na vremenske uslove, i zainteresovanost putnika na koji način država obezbeđuje da građani imaju redovan, pouzdan, bezbjedan i pristupačan javni prevoz. Svi putnici koji koriste autobuski linijski prevoz kao gradski međumjesni ili međunarodni kupovinom karata stiču zaštitu svojih prava u smislu kašnjenja ili prekida prevoza kao u slučaju povreda ili smrti putnika.

Napominjući da aktivnost inspekcije drumskih saobraćaja ima potpunu podršku licencionih autobuskih prevoznika, koji obavljaju međumjesni i međunarodni linijski prevoz putnika kao i udruženje saobraćaja Privredne komore Crne Gore. Čini mi se ako želimo zaista da se udubimo u ovu problematiku, I ako uporedimo ove brojeve koje sam Vam pokazao, da sam na ovaj način uspio da Vam predočim zakonsku regulativnu na osnovu koje je zabranjeno da se auto- taksi prevozom obavlja linijski prevoz putnika u međumjesnom i međunarodnom drumskom saobraćaju, odnosno da je prvenstveno svrha auto-taksi prevoza da se njim obavlja slobodni prevoz putnika na teritoriji jedinica lokalne samouprave, i po potrebi, a naravno ne svakodnevno u isto vrijeme na istoj relaciji, kao što ste vidjeli, sa teritorije jedinice lokalne samouprave ka teritoriji druge jedinice lokalne samouprave u Crnoj Gori. Žalbe pojedinih auto-taksi prevoznika sa teritorije Opštine Pljevlja njih desetak u odnosu na 89 lincenciranih auto-taksi prevoznika u Pljevljima nijesu osnovane niti utemeljene u propisima države Crne Gore. Inspekcija za drumski saobraćaj u toku svog rada identifikovala je devet pljevljaskih auto-taksi prevoznika koji intenzivno vrše prevoz putnika na relaciji Pljevlja-Podgorica, i obratno. Posjedujemo spisak sa njihovim imenima i prezimenima, registarskim oznakama za vozila koje koriste. Hvala Vam.

POTPREDŚEDNIK BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala, ministre.

Izvolite, kolega.

NOVICA STANIĆ:

Gospodine ministre,

Ja sam govorio o slobodnom prevozu putnika, a Vi čitavo vrijeme u vašem odgovoru tretirate linijski prevoz. Ja sam se potrudio da nađem, dakle ovo je fonografski zapis sa sjednice Skupštine Crne Gore 19.jun 2012. godine, sedma sjednica.Ja isto pitanje postavljam Vašem prethodniku ministru Lomparu, i da vidite odgovora, šta se u međuvremenu promijenilo. Kaže - nama nijesu interes ni taksisti, ni autobuska preduzeća, interes nam je putnik, odnosno građanin u ovom smislu, kao iz jevanđelja, pa dalje, jedino se ne slažem sa vašom konstatacijom, dakle on se ne slaže sa mojom konstatacijom, jer sam ja tvrdio da su inspektori rekli da ne može isti taksista koji dovede nekoga u Podgoricu da iste vrati u Pljevlja, to tvrde inspektori, a ministar kaže da može. Pazite dalje. Može ako se radi o istim putnicima da ih vrati u Pljevlja, ali ne može da uzima druge putnike, i ja čitavo vrijeme to potenciram i ovi ljudi ništa drugo ne traže. Dakle, tvrdim 90% tih putnika su pacijenti Kliničkog centra u Podgorici, i ako nam je interes građanina na prvom mjestu, onda trebalo bi ispoštovati ovo je peticija podrške pljevljaskim taksistima, samo za jedan dan 1.200 potpisa, ime, prezime, matični broj, svojeručni potpis. Pa nijesu valjda ti ljudi ludi da podržavaju nešto u korist svoje štete. Nije lako ustati bolesnom čovjeku u dva sata posle pola noći sat vremena mu najmanje treba da se spremi taksista mu dođe pred vrata pokupi takvu četvoricu i doveze ih u Klinički centar ujutro do sedam sati. I ljudi mogu da završe posao, ovako kako Vi nalažete ne mogu da završe. I evo da Vam pokažem još jednu nepravdu. U ovim zapisnicima koje prave uzimaju matične brojeve, upisuju a nemaju prava na to.Da vidite šta kaže Agencija za zaštitu ličnih podataka: “Identifikovnje prevoznika i putnika od strane saobraćajnog inspektora putem uvida u ličnu kartu nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ali ukoliko se upisuju podaci iz identifikacionog dokumenta i na taj način pravi svojevrsna evidencija dolazi do kršenja zakona.”

Dakle, ovim ljudima se onemogućuje egzistencija. Hoćete li da pravite socijalne slučajeve ili da prodaju drogu, a zakon je na njihovoj strani?

Dakle, gospodine ministre, ja Vas molim da provjerite zašto se vaši inspektori sa pojedinim vlasnicima koji održavaju linijski prevoz ne sastaju u vašem ministarstvu ili tamo traže pravo, nego to rade u restoranu Ognjište pored Pljevalja u selu Komini, pa uz iće i piće, meni su sinoć donijeli fotografije koje su dosta nejasne, jer su krišom napravljene pa nijesam htio ovdje da ih donosim. Dakle, ja Vas molim provjerite to i ako je tačno da mi odgovorite zašto to rade. Nije Ognjište, restoran u Kominima mjesto da se vaši inspektori sastaju sa vlasnicima autobuskog preduzeća i da dogovaraju šta da rade protiv pljevljaskih taksista koji hoće da zarade samo hljeb da prehrane svoju porodicu. Hvala vam.

PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ:

Hvala.

Ministre, da odgovorite. Izvolite.

IVAN BRAJOVIĆ:

Poslaniče Staniću, naravno da svaki prigovor ovo što sam pročitao, odgovor podrazumijeva naravno da ne aboliramo nikavu odgovornost za ono što su nezakonito postupali. Dajte sve primjedbe a to sam upoznao i taksiste koji su došli kod mene na razgovor, ali sam primio zajedno sa njima i njihog kolegu iz Pljevalja koji ima linijski prevoz. Znači, sve primjedbe na nezakonito postupanje inspektora drumskog saobraćaja podnesite i biće procesuirane i ispitani svi navodi. Ovdje ste Vi sami rekli da u zakonu piše da je taksi prevoz, prevoz unutar jedinice lokalne samouprave ili sa teritorije lokalne samouprave koja izdaje licencu. Znači, on može dovesti nekoga u Pljevlja, iz Pljevalja u Podgoricu, ali onda treba da bude licenciran u Podgorici, ako želi da ga iz Podgorice vozi za Pljevlja, ako hoćemo da se striktno držimo zakona.

Nemojte mi govoriti o tome da je ista bezbjednost, sigurnost, osiguranje i bilo što kao u autobusima koji prevoze putnike, koji izmjenama i dopunama Zakona o drumskom saobraćaju imaju određenu mogućnost da traže zaštitu i kad se ne izvrši putni red i kad dođe do kašnjenja ili otkazivanja nekih linija. Osam linija ima na relaciji, osam polazaka koje sam naveo na relaciji Pljevlja-Podgorica i obratno. Prema tome, svakako nije slobodan prevoz da četvorica taksista prevezu 407 putnika u periodu od gotovo 30 dana, skoro kao i osam linijskih prevoznika koji imaju osam linija, tako da to zaista mi moramo da pomažemo i regularne linijske prevoznike koji su zakupili linije, koji su konkurisali za te linije koje su dobili. Inače, mi sankcionišemo i linijske prevoznike koji ne održavaju linije kako treba, a i to je neka sigurnost. Ovih osam polazaka mora da bude uvijek, svakoga dana tokom godine, bez obzira na vremenske uslove, a taksisti će voziti kad im odgovara ili kad im ne odgvovara. Hvala Vam.

Iz izvršne vlasti je saopšteno da se privodi kraju izrada Nacrta akcionih planova za poglavlje 23. 24. Koje su konkretne smjernice predložene za izradu tih planova i da li one garantuju da će biti kredibilni i operativni ti planovi kako bi se ostvarile neophodne reforme i postigli rezultati u borbi protiv sistemske korupcije i organizovanog kriminala?

Obrazloženje: Pregovarački proces će otpočeti sa dva poglavlja koja se sasvim sigurno mogu najteže dostići, a to su poglavlje 23 i poglavlje 24 pravosuđe i osnovna prava i prava slobode i bezbijednosti. Značajan dio tih pitanja je u nadležnosti vašeg ministarstva. Otuda je veoma važno da javnost bude upoznata u svim fazama rada o izradi nacrta akkcionih planova i da li se istovremeno vrše konkretni koraci u reformi institucija. Ako je cilj da pregovori za poglavlja 23 i 24 počnu najkasnije do kraja ove godine, onda transparentnost dobija na značaju.

Osnovno pitanje koje se nameće na osnovu par sudskih slučajeva koje smo imali prilike da pratimo u posljednjih godina jeste da li su pravosudni organi u rukama organizovanog kriminala.

Da je ovo pitanje logično nameću nam analize sudskih slučajeva koje se odnose na slučaj ubistva inspektora Šćekića, koji neprimjereno dugo traje, već osam godina, slučaj nerasvijetljenog ubistva Duška Jovanovića, slučaj Šarića i Lončara, kao i slučaj Kalića.

Ono što je jako važno, važno je da nam odgovorite zašto postupak u slučaju ubistva inspektora Šćekića traje tako neprimjereno dugo i zašto su te tehničke famozne greške za koje ja znam da vi o njima znate skoro sve, bile uslov da se jednostavno ne donese pravosnažna presuda u ovom predmetu, zašto se nije iskoristio institut,tehnički moguć, rješenja o tehničkoj ispravci koji predviđa Zakonik o krivičnom postupku. Zašto ne sprovodite ono što Evropska komisija, Izvještajem o skriningu, traži od nas a to je da se uvede sistem praćenja dužine trajanja postupka? S obzirom da ovaj postupak ovoliko dugo traje, kako mislite, na ovaj način, ići u Evropsku uniju?

Interesatno je da ste vi danas dezinformisali crnogorsku javnost. Molim vas da to više ne radite. U slučaju Šarić i Lončar rekli ste da je to nepravosnažno riješeno sa stanovišta oslobađajuće odluke. Nijeste tu u pravu. Ukinuta je samo odluka vezana za pranje novca, a pravosnažno je Apelacioni sud potpuno riješio pitanje oslobađanja ovih lica,odgovorili ste Vi to vrlo jasno dezinformišući javnost, kolegi Koči Pavloviću.

Znači, oslobodio je Apelacioni sud ova lica i poručio, na osnovu presude, da tužilaštvo ne zna da radi svoj posao. Ne zna ili neće da zna, ili ne smije da zna, pa se postavlja pitanje da li će tužilac, shodno Zakoniku o državnom tužiocu, podnijeti inicijativu za razrješenje tužioca koji je sačinio neznaveno ovako ovu optužnicu, ili će isto vrhovna državna tužiteljica postupiti kao vi u slučaju "Snimak" pa će nam reći da nema osnova za to. Ako se tako ponašate i vi i vrhovna državna tužiteljica. Postavljam vam pitanje kako planirate na taj način da sprovedete jednu preporuku iz Izvještaja o skriningu poglavlje 23 koja preporučuje da se preispita sistem obaveznih uputstava unutar Tužilačkog savjeta.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Potpredsjednik Marković. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Radi vremena ne mogu da stignem da vam odgovorim na sva pitanja, ali su poslanice u Parlamentu uvijek u prednosti.

Poštovana poslanice Jasavić,

Akcionim planovi pripremaju se u skladu sa preporukama iz Izvještaja o skriningu za poglavlja 23 i 24, i to u bliskoj komunikaciji sa predstavnicima Evropske komisije sa kojima smo zajedno ustanovili metodologiju rada i matricu Akcionih planova.

Osim toga, upravo ovog mjeseca, realizuju se ekspertske posjete koje za cilj imaju stručnu podršku u izradi akcionih planova po pojedinim oblastima obuhvaćenih ovim poglavljem, što će sigurno obezbijediti kvalitet više.

Navedeni dokumenti sadržaće normativne, institucionalne, administrativne i edukativne aktivnosti potrebne za dostizanje željenog cilja. Osim toga, biće jasno prepoznati organi i institucije koje će biti odgovorne za realizaciju definisanih aktivnosti a utvrdiće se i realni rokovi i potrebna sredstva. Ono što je, možda, najvažnije za svaku od aktivnosti biće prepoznat mehanizam kojima će se moći da prati uspješnost u realizaciji kroz kvalitativne i statističke indikatore.

Mislim da je transparetnost ovog procesa već u velikoj mjeri obezbijedjena samom činjenicom da su svi segmenti društva uključeni kroz učešće u radu nadležnih radnih grupa. Tako, osim Vladinih službenika u radnim grupama, imamo i predstavnike civilnog sektora,akademske zajednice kao i predstavnike skupštinskih tijela i pravosudnih organa. Nakon finalizacije nacrta akcionih planova biće organizovane i javne rasprave na kojima će svi zainteresovani biti upoznati sa njihovim sadržajem i biti u prilici da daju svoje sugestije, preporuke za njihovo unapređenje.

Morate priznati da je jedan novi i kvalitetni momenat.

Ovo, prije svega, je proces evropskih integracija i podrazumijeva horizontalnu koordinaciju i učešće svih organa vlasti pa je u tom smislu neophodno uključivanje cijelog društva u ovaj proces.

Na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na konkretne korake u reformi institucija samo ću ponoviti neke od najznačajnijih a već sam spomenuo u odgovoru na poslaničko pitanje gospodina Laloševića.

Znači, analiza o racinalizaciji sudske mreže i prekršaje, sudova za prekršaje, zatim nova strategija pravosuđa 2013-2017 godina, zatim rad na planu racionalizacije koji treba da usvojimo u drugom kvartalu nakon, i po osnovu ove analize, a takođe veoma ozbiljno radićemo sa medjunarodnim ekspertima oko definisanja novog institucionalnog modela u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i taj rok je treći kvartal. Dakle, kontinuitet reformi u Crnoj Gori je samo podržan ovim operativnim dokumentima jer se uporedo sa pripremama akcionih planova nastavljaju zakonodavne i strateške aktivnosti koje se odnose na jačanje i reformu institucija.

I komentar u odnosu na vaše upozorenje da sam dezinformisao javnost.

Nasuprot. Mislim da sam potpuno saopštio činjenično stanje. Znači, Apelacioni sud je samo konstatovao drugačiji osnov za oslobadjajuću presudu povodom učešća, odnosno optužnice za učešće u organizovanom kriminalu i švercu droge. Viši sud je to uradio na osnovu nedostatka dokaza a Apelacioni sud konstatovao zbog nepostojanja osnova . (Upadica Azra Jasavić).

Slažem se, tu se slažem sa vama, ali to je drugo pitanje, to nije pitanje za mene, to je pitanje za Sudski savjet i Tužilački savjet. Naravno i za mene u političkom smislu i sigurno neću ignorisati tu činjenicu nakon pravosnažne presude u ovom slučaju.

Što se tiče drugog dijela presude za pranje novca ona nije ukinuta, nego je vraćena na ponovni postupak. Znači, nije oslobadjajuća.(Upadica Azra Jasavić)

Nijesmo se razumjeli, ali evo vi ste dama i složiću se sa vama da ste vi u pravu, ali važno je da je javnost primila dobru informaciju.

Ova analiza baš govori o tom problemu dugih postupaka, ali ste na primjer jedan primjer pored nekih drugih za koje ste u pravu pogrešno izabrali. U slučaju "Šarić" je sudski postupak završen u roku, u najkraćem roku od svih država koje su ove postupke pokrenule u regionu. Srbija, znate da taj postupak nije završila, u Sloveniji da je već pala presuda po osnovu prvostepenog suda, pala na Višem sudu i druge države regiona ovaj postupak nijesu okončale, a mi imamo prvostepenu presudu. Vjerujem da ćemo brzo imati pravosnažnu presudu.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem potopredsjedniku.

Odgovor poslanice Jasavić.

AZRA JASAVIĆ:

Kako vi pretendujete da budete lider u regionu, predlažem vam da se usredsredite na kvalitetan način na ono što se zove efikasno pravosuđe. Jer slućaj "Šarić I Lončar" nije efikasno okončan, bez obzira što se Vi upoređujete sa drugima.

Mi, ako znamo, a danas premijer poziva na znanje, moramo biti bolji od drugih a kada znate da znate onda možete biti i efikasni. Crnogorsko pravosuđe nije efikasno i nije bilo ni u ovom slučaju. Zakonik o krivičnom postupku daje mogućnost da se postupci vode i pretresi u kontinuitetu. Ovaj slučaj je dokazao, ne samo da nije efikasano crnogorsko pravosuđe, nego da i nije nezavisno. Zašto? Zato što je ovaj slučaj iskorišćen u političko-propagadne svrhe, odnosno u sklopu predsjedničke kampanje i objavljena je ova drugostepena presuda što je nedopustivo. Jer, ako smo čekali 10 mjeseci za donošenje te odluke, onda smo mogli sačekati još ova dva mjeseca da se završe predsjednički izbori pa da tek onda svu moć i snagu pravosuđe pokaže i da pravosuđe pokaže ovom domu i Crnoj Gori da tužilaštvo ne zna da radi svoj posao.

Pitam vas, kako mislite sa takvim pravosuđem koje je pristrasno da primjenite preporuku Izvještaja o skriningu za poglavlje 23.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Gospođo Jasavić, samo da pojasnimo, da li je ovo dopunsko pitanje?

AZRA JASAVIĆ:

Ne, ovo je komentar.

Na kraju Šarić i Lončar, kao i Kalić, svima njima je oduzeto privremeno oko 40-ak miliona eura vrijednosti, dok su Šarić i Lončar bili obavezani da plate državi Crnoj Gori 21 milion eura. Pitam vas zašto mi nemamo pravosnažnih sudskih odluka kojim se primjenjuje institut proširenog oduzimanja imovinske koristi? Zašto se toliko čeka sa ovim postupcima? Zašto se toliko traje? Očigledno je to što nima tih sudskih odluka dokazuje da naše institucije odnosno sudovi i tužilaštvo nijesu spremni da se uhvate u koštac sa organizovani kriminalom i korupcijom. Ako je ovo ovako kako jeste, ovo ako je ovako kako jeste, očigledno je da nijeste spremni da primijenite kvalitetnu preporuku izvještaja o skriningu za pogljavlje 23, kojom se predlaže da postupci zapline konflikacije i upravljanje imovinom stečenom krivičnim djelom moraju biti bliže regulisani, a profesionalni kapaciteti relevantne državne agencije ojačani. Konkretno, u Vašem ranijem izlaganju, rekli ste da je percepcija veći problem od realnih izazova. Čini mi se da je to Vaša rečenica, a Vi me ispravite, ako ja nijesam.../PREKID/ konkretni primjeri, dovoljno jasni da ukažu da se ne radi o percepciji, nego o ovim problemima, a vi ste ministar pravde i Vi ste odgovorni za ta pitanja, između ostalog.