Saglasno Zakonu o ličnoj karti nakon 31.12.2012. godine, u Crnoj Gori nijesu u upotrebi lične karte izdate po ranijem Zakonu o ličnoj karti.

Ovakvo zakonsko određenje imalo je za posledicu da na lokalnim izborima, održanim u Nikšiću i Andrijevici 9. marta ove godine, nijesu mogla glasati lica sa biračkim pravom, koja stare lične karte nijesu zamijenila biometrijskom ličnom kartom.

Koliko građana Nikšića i Andrijevice zbog navedenog razloga nijesu mogli ostvariti biračko pravo, javnosti nije poznato, jer MUP te podatke nije učinilo javnim.

Kršeći odredbe Zakona, član 18 Zakona o biračkim spiskovima, Ministarstvo nije postupilo po zahtjevu SNP-a i nije dostavilo spisak punoljetnih lica, državljana Crne Gore, sa prebivalištem ove dvije opštine, koji posjeduju ličnu kartu izdatu u skladu sa ranijim važećim Zakonom o ličnoj karti, a tu ličnu kartu nijesu zamijenili biometrijskom ličnom kartom, iako je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka, mišljenjem datim 7.3.2013. godine, utvrdio da je dostavljanje tih podataka Socijalističkoj narodnoj partiji u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

S tim u vezi, poslaničko pitanje glasi - Koliko punoljetnih lica, državljana Crne Gore, prema opštini njihovog prebivališta na dan postavljanja ovog poslaničkog pitanja, posjeduje ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti iz 1993. godine, a tu ličnu kartu nijesu zamijenili biometrijskom ličnom kartom u skladu sa sada važećim Zakonom o ličnoj karti, te koliko državljana Crne Gore posjeduje staru plastificiranu ličnu kartu, a tu ličnu kartu nijesu zamijenili biometrijskom ličnom kartom?

Imajući u vidu mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama od 07.03.2013. godine, zahtijevali smo da sastavni dio odgovora na poslaničko pitanje, bude i spisak ovih lica koje te stare lične karte nijesu zamijenili sa novom ličnom kartom. Koliko je novih ličnih karta, do dana postavljanja Ministarstva unutrašnjih poslova izdalo i uručilo punoljetnim državljanima Crne Gore, prema opštini izdavanja lične karte te koliki je broj punoljetnih lica prema opštini njihovog prebivališta u Crnoj Gori, koji se ne nalaze upisani u registar državljana Crne Gore, dakle nemaju crnogorsko državljanstvo, posjeduje ličnu kartu izdatu u skladu sa zakonima o ličnoj karti koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu sada važećeg Zakona o ličnoj karti.

U kolikom broju predmeta za davanja odobrenja za izdavanje biometrijske lične karte starim i bolesnim licima, uz upotrebu mobilne stranice na adresi podnosioca zahtjeva, podnesenim od strane građana sa prebivalištem u Opštini Nikšić, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije postupilo do dana održavanja izbora u toj Opštini devetog marta ove godine?Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Konjević ima riječ.

Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Poslaniče Gošoviću, da javnost ne bi stekla pogrešan utisak.

Dakle, na jedno pitanje uvaženog kolege prije samo koji minut se dala primjedba na birački spisak u Opštini Pljevlja. Ministarstvo unutrašnjih poslova ne vodi birački spisak, ovo radi, znam da znate, ali to želite sa takvom vrstom informacije pod ogromnim navodnicima rečeno da denuncirate da Ministarstvo unutrašnjih poslova vodi birački spisak . Ono ga ne vodi i ako ima neki problem u biračkom spisku u Opštini Pljevlja, onda je za to odgovoran organ lokalne uprave u Opštini Pljevlja, tako se odnosi za svaku drugu opštinu. Takođe, kažete da ste imali mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu podataka o ličnosti. Tačno, ali Savjet Agencije nije rekao da Vam mi te podatke možemo dati onako kako ste Vi tražili shodno članu 18 Zakona o biračkim spiskovima, nego je Savjet Agencije samo rekao da je davanjem tih podataka to u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.I kad želite da budete precizni onda dozvolite da Vam kažem da ćete dobiti, imajući u vidu da se pozivate na drugi osnov, te podatke shodno mišljenju Agencije za zaštitu podataka o ličnosti. Dakle, ovo je jedini podatak kolega Gošoviću, gospodine Gošoviću, koji nijeste dobili na dosadašnji zahtjev prema Ministarstvu unutrašnjih poslova na koji je Savjet Agencije dao pozitivno mišljenje. Ukupan broj i naravno imajući u vidu da opet ima nekoliko pitanja ja sam bio slobodan da ih podijelim i da Vam što je moguće preciznije odgovorim.

Ukupan broj punoljetnih lica državljana Crne Gore, prema opštini i njihovog prebivališta u Crnoj Gori, na dan postavljanja vašeg poslaničkog pitanja koji posjeduju ličnu kartu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, a tu ličnu kartu nijesu zamijenili biometrijskom ličnom kartom u skladu sa sada važećim Zakonom o ličnoj karti je 24 468 lica. Ukupan broj punoljetnih državljana Crne Gore, koji posjeduju staru plastificiranu ličnu kartu izdatu po Zakonu o ličnoj karti koji je prethodno važio, a tu ličnu kartu nijesu zamijenili biometrijskom ličnom kartom u skladu sa važećim Zakonom o ličnoj karti je 8320. Smatram da dostavljanje ovih podataka ne utiče na tačnost i ažurnosti biračkog spiska pa iz tog razloga vašem zahtjevu po članu 18 Zakona o biračkim spiskovima nije udovoljeno. Cijeneći da ove podatke tražite kao poslanik, kao i mišljenje Agencije na koju ste se pozvali da dostavljanjem ovih podataka ne kršimo Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, obavještavamo Vas da ćemo podatke u pisanom odgovoru dostaviti shodno članu 191 Poslovnika Skupštine Crne Gore.

U prilogu će Vam takođe u pisanom odgovoru biti dostavljen taberalni prikaz biometrijskih ličnih karata koje su do dana postavljanja ovog poslaničkog pitanja 18.03.2013. godine, izdate i uručene punoljetnim državljanima Crne Gore, prema opštini izdavanja lične karte. U prilogu će takođe biti dostavljen tabelarni prikaz punoljetnih lica prema opštini, njihovog prebivališta u Crnoj Gori, koji nijesu upisani u registar državljana Crne Gore, a posjeduju ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonima o ličnoj karti koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu važećeg Zakona o ličnoj karti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrilo je upotrebu mobilne stanice, zauzimanje biometrijskih podataka za sve podnijete zahtjeve za izdavanje ličnih isprava. U Nikšiću za izdavanje lične karte u 39 slučajeva zahtjevi nijesu realizovani iz objektivnih razloga. Da li je u pitanju nepristupačnost terena, vremenske prilike, loše zdravstveno stanje osobe i neispunjavanje zakonskih uslova za izdavanje lične karte? Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Gošović ima riječ. Izvolite.

NEVEN GOŠOVIĆ:

Gospodine ministre.

Nije sporno da Ministarstvo unutrašnjih poslova ne vodi birački spisak. Međutim, sve podatke, svi izvori podataka na osnovu kojih se vodi birački spisak nalaze se u službenoj dokumentaciji Ministarstva unutrašnjih poslova. Zato je kontrola javnosti rada tog ministarstva, prvi bitan uslov za kontrolu tačnosti i ažurnosti vođenje biračkog spiska i to je valjda apsolutno jasno. Posmatračka misija OEBS-a, da Vas posjetim, na prethodnim parlamentarnim izborima u svom izvještaju između ostaloga je konstatovala, da bi uz sačuvanje naravno bezbjednosti ličnih podataka MUP morao biti više otvoren za javni uvid i proces ažuriranja biračkog spiska.

Drugo, da bi sistemu koristilo uvođenje dodatnih mjera transparentnosti posebno što bi procedure koje MUP sprovodi na ažuriranju podataka o biračima bile otvorene za uvid od strane javnosti. E, ovo je suštinski bitno i MUP za ove izbore bar do sada nije odgovorio shodno mišljenju i preporukama posmatračke misije OEBS-a. Nijesu ovo jedini podaci koje nijeste dostavili, a na jedn od njih će Vas podsjetiti koleginica Snežana Jonica u svom poslaničkom pitanju. Ali kako je tekla ova procedura? Suština je prvo da ne poštujete rokove, ako se obratimo 1. marta ove godine, onda je po prirodi stvari rok od 48 časova koji ste dužni ispoštovati da nas prvo obavijestiti da smatrate da ti podaci ne smatrate da su bitni za tačnost i ažurnost biračkog spiska i da ni po tom osnovu nećete dostaviti. Vi prekršite taj rok uopšte ne odgovarajući, onda se obraćate Agenciji za zaštitu podataka o ličnosti pa prođe još nekoliko dana, pa onda uslijedi pozitivno mišljenje 7. marta Agencije za zaštitu podataka o ličnosti, pa protekne još vremena dok nam Vi dostavite ovo mišljenje a dok nam dostavite te podatke proteknu izbori u Nikšiću i nijesmo ostvarili cilj zbog kojeg smo tražili odgovor kao partija, i te podatke. Zaista ne vidimo razlog zbog čega to nijeste uradili.

Prvo, nova lična karta i podaci sadržani u njoj je taj javni dokument na osnovu koga birač može da glasa na biračkom mjestu, sa njim dokazuje svoj indetitet i svoje državljanstvo, i vaša tvrdnja da taj podatak koji nije od uticaja na tačnost i ažurnost biračkog spiska mislim da je pod velikim znakom pitanja. Ali sada kada već imamo pozitivno mišljenje Agencije zaista nema razloga da nam te podatke ne dostavite. Imaću s tim u vezi i dopunsko pitanje, ali ono sada što je suština koju smo željeli postići, a to je da na ovim izborima koji su bili konkretno u Nikšiću, niti jedno lice ne bude dovedeno u situaciju da ne može da ostvari biračko pravo jer nije izvadilo ličnu kartu. Znam da je to, prije svega, obaveza građana, ali svako naselje, svako selo u Nikšiću moglo je da vidi da sa tim podacima raspolažu aktivisti Demokratske partije socijalista. Ko im je dao te podatke? Pa moralo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, nije niko drugi. Ali Socijalističkoj narodnoj partiji nijeste dali te podatke, i nijesmo bili u mogućnosti da im pružimo onu neophodnu pomoć. Možda je nekome trebao prevoz do tog grada, možda neko nije imao tih pet ili deset eura koliko je ta taksa da bi došao do te nove lične karte. I zaista zbog čega to nijeste uradili? To je suština pitanja. A moje dopunsko pitanje s tim u vezi glasi:

Kada će te nam, gospodine ministre, dostaviti spisak ovih lica? Ako se pozivate na odredbe Poslovnika proći će izbori dok ih dostavite, onda nema svrhe da ih dostavljate. Zato je moja molba i želim Vaš odgovor na ovoj sjednici. Ti podaci trebali bi biti dostavljeni u roku jednog dana, dva dana, tri dana, ali ne duže. Jer jednostavno doći ćemo u situaciju da na predstojećim predsjedničkim izborima, ovo nije mala cifra 32 788 lica, glasači ne mogu ostvariti biračko pravo jer nemaju novu ličnu kartu. Dakle, potreban nam je zajednički napor. Vaš u smislu informisanja tih lica na koji način mogu da ostvare to svoje pravo, a naš da ih biramo i da im pružimo tu pomoć onako koliko mi možemo pružiti kao partija, da jednostavno dođemo do tih lica, da im ukažemo na tu okolnost i pružimo, eto tu najneophodniju pomoć, da bi to lice moglo da ostvari svoje pravo. Siguran sam ovih 39 osoba koje u Nikšiću nijesu postupili po zahtjevu da im se pruži pomoć izdavanjem da ni jedan nije član Demokratske partije socijalista. Do ovih 39 lica siguran sam nije se moglo stići, jer pripadaju opoziciji. Provjereno, to sam apsolutno siguran.Toliko i molim vas za odgovor na ovo dopunsko pitanje.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem. Odgovor odmah. Izvolite ministre.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Gospodine Gošoviću,

Vi dobro znate da ste mi uputili i dopis za nekoliko lica da po zahtjevu i Vi dobro znate da je za tih nekoliko lica urađena biometrijska lična karta pomoću mobilne stanice, tako da nemojte molim Vas da mi imputirate da su ovih 39 lica navodno glasači opozicije, pa zbog toga im to nije urađeno. Kao što dobro znate od tih četiri ili pet, izvinite što mogu pogriješiti, slučajeva na koje ste mi ukazali da je to u proceduri koja je predviđena to urađeno. Prema tome radi korektnosti želim ovo da naglasim.

Drugu stvar koju želim da vam ukažem. Ministarstvo unutrašnjih poslova je od 10.decembra 2012.godine sprovelo jednu vrstu kampanje oglašavajući upozorenja građanima da 31.12.2012.godine prestaju da važe ove dvije vrste starih ličnih karata. Samo u periodu od 10.decembra do 25.decembra cirka 20.000 građana Crne Gore je iskoristilo svoje pravo i zamijenilo staru ličnu kartu. Znači kroz aktivnosti koje je sprovodilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, u smislu poziva prema građanima.

Podsjetiću vas takođe da Zakon o ličnoj karti, sada važeći, je na snazi od 2008.godine, znači punih pet godina. Znam da razumijete da Ministarstvo unutrašnjih poslova ne može, osim da pruži servis, odnosno uslugu kada građanin dođe u neku od područnih jedinica, odnosno filijala Ministarstva unutrašnjih poslova koja te stvari radi. Ja sam juče vidio poziv jednog političkog subjekta i drago mi je zbog toga i Ministarstvo unutrašnjih poslova će sa aspekta naših nadležnosti apsolutno da pruži servis svim građanima, koji u narednom periodu apliciraju za novu ličnu kartu. Ja ću vam samo dati dva podatka.

Na deveti decembar 2012.godine u cijeloj Crnoj Gori imali smo 133 zahtjeva za zamjenu ličnih karata. U Andrijevici dvadeset i nekog, dakle kao jednoj među najmanjim opštinama, imali smo samo 133 zahtjeva za zamjenu ličnih karata. Dakle, ministarstvo je što je bilo do nas uradilo da upozori građane da 31.12. ističe rok važnosti starih ličnih karata i oko konkretnog potpitanja nemam nikakvog razloga da vam ove podatke koje sam naveo ne dostavim do ponedeljka.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Nije predviđeno Poslovnikom, to znate i sami, ali ako je u svrhu pojašnjenja onda izvolite. Pomenuti su mnogi gradovi, sad bi ustajali kolege iz Nikšića i kolege iz Pljevalja itd. Ovo je važno pitanje i mislim da je dobro da se razjasnimo. Izvolite imate minut kolega Gošoviću.

NEVEN GOŠOVIĆ:

Zbog koncepcije o kojoj je govorio ministar, da kažem da po bilo kojem zahtjevu nekog od pojedinačnih lica, vaš pomoćnik gospodin Crnovršanin uvijek je korektno izlazio u susret. I ovoga puta to je urađeno za stara lica koja nijesu bila u mogućnosti da neposredno dođu u Ministarstvo unutrašnjih poslova i ostvare pravo na dobijanje lične karte. Ali, ono što je suština problema, gospodine ministre jeste da bi i ovih 39 starih lica nemoćnih da sami dođu do Ministarstva unutrašnjih poslova i ostvare svoje pravo bilo završeno da ste nam dostavili ovaj spisak. E, to je suština problema i to je suština naših zahtjeva, da jednostavno imamo podatke za ta lica i da svi zajedno radimo na tome da niti jedno od tih lica ovih 32.788 na dan sprovođenja izbora ne bude bez lične karte. Mislim da nam je to i zajednički cilj i zajednički interes, jer je suština da niko ko ima biračko pravo ne bude doveden u situaciju, bez obzira koliki je njegov doprinos da do toga ne dođe, jer je proteklo zaista dosta vremena, kada se to građansko pravo moglo ostvariti. Dakle, da uradimo sve da imamo više povjerenja u takav izborni proces i zahvaljujem vam što ćemo u ponedeljak imati ove podatke za sve građane u Crnoj Gori. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem. Ima li potrebe? Ima. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Zahvaljujem na razumijevanju, gospodine Gošoviću, ali Vam još jednom ukazujem.

Nije tih 39 moglo da bude završeno, ne zato što nije bilo pojedinačnih zahtjeva. Bilo je od tih građana, nego sam Vam precizno naveo. Nepristupačnost terena, vremenske prilike, loše zdravstveno stanje osobe, i neispunjavanje zakonskih uslova za izdavanje lične karte. E, to su razlozi zbog kojih u odgovoru na poslaničko pitanje vaše kolege će vidjeti koji broj zahtjeva je realizovan u opštini Nikšić. I taj podatak smo takođe dali. Ja sam saglasan sa vama i zato sam podržao inicijativu političkog bloka Demokratskog fronta koji je juče kroz jednu vrstu oglasa pozvao građane zbog zamjene, jer na taj način građani pomažu   vraćanju povjerenja o kojem vi pričate. Dakle mislim da nam je za to povjerenje potrebno da svi malo korektnije tumačimo šta koji organ u ovoj državi radi, šta je nadležnost MUP-a, šta je nadležnost organa lokalne uprave. Dakle, napominjao sam opštinu Pljevlja, s jedne strane, i sa druge strane, mislim da je važno da ovom zamjenom starih ličnih karata u suštini najveću korist, u profesionalnom smislu, ima Ministarstvo unutrašnjih poslova, jer će se naše evidencije popraviti. Zato smo u decembru mjesecu i sproveli tu vrstu kampanje, htjeli smo i sada, imajući u vidu da su kolege iz Demokratskog fronta to uradile, cijenimo da je to sasvim dovoljno. Hvala.

Poštovani građani, na današnji dan prije 15 godina osnovana je Socijalistička narodna partija Crne Gore.

Zato koristim ovu priliku da svim članovima i simpatizerima Socijalističke narodne partije Crne Gore čestitam 15 časnih i dostojanstvenih godina.

Gospodine ministre moje prvo pitanje za Vas glasi:

Za koliki broj lica je Ministarstvo unutrašnjih poslova, u periodu nakon 31.12.2012. godine, pa do dana postavljanja ovog pitanja, organima lokalne uprave, nadležnim za vođenje biračkog spiska, dostavilo podatke da nijesu upisani u registar državljana Crne Gore, radi brisanja tih lica iz biračkog spiska (posebno za svaku opštinu, Glavni grad, Prijestonicu i ukupno).

Za koliki je broj birača Ministarstvo unutrašnjih poslova, nakon 31.12.2012. godine, utvrdilo da su upisani u registar državljana Crne Gore i o toj činjenici dostavilo podatke organima lokalne uprave nadležnim za vođenje biračkog spiska?

Na osnovu kojih javnih isprava je Ministarstvo unutrašnjih poslova, za 3.455 birača za koje u biračkom spisku Opštine Nikšić na dan 31.12.2012. godine, nije bio upisan podatak o državljanstvu ili im je bio upisan podatak da imaju državljanstvo Republike Srbije, utvrdilo da imaju crnogorsko državljanstvo i da su upisani u registar državljana Crne Gore?Koje godine i za koliki broj od tih lica je izvršen upis u registar državljana Crne Gore?

Kako je bilo moguće da se, i pored izvršene inspekcijske kontrole tog Ministarstva, u zaključenom biračkom spisku Opštine Nikšić, po kome su sprovedeni izbori 9. marta ove godine, nalazi 460 lica bez podataka o državljanstvu?

Kratko obrazloženje.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika donesen u septembru 2011. godine, sadrži određenje da lice, koje je upisano u birački spisak, a bez podataka o državljanstvu ili mu je upisano državljanstvo od nekih republika bivše SFRJ, ostaje u biračkom spisku ako do 31.12.2012. godine dostavi dokaz o crnogorskom državljanstvu.

Prema podacima Ministarstva za informaciono društvo u biračkom spisku Crne Gore na dan 31.12. 2012. godine, nalazilo se 11.061 lice bez podataka o državljanstvu i 5.962 lica sa podatkom o državljanstvu Srbije.

Nakon tog period kod organa lokalne uprave nadležnim za vođenje biračkog spiska, vođen je postupak brisanja lica iz biračkog spiska i to na osnovu podataka dostavljenih od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.

U tom postupku bilo je izuzetno važno da se utvrde sve činjenice, da se na osnovu tih činjenica donese odgovarajuće rješenje, da se u tom postupku omogući gradjanima učešće u postupku i njihovo pravo na žalbu.(... Prekid...)

U tom periodu, podatke, s tim u vezi, koji su po nama u mnogo čemu bitni za vođenje biračkog spiska, postupajući po nama suprotno Zakonu o biračkim spiskovima, Ministarstvo unutrašnjih poslova učinilo je nedostupnim Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore.

S tim u vezi, da bismo došli do tih podataka i postavio sam ovo poslaničko pitanje.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Prije nego što ministar Konjević uzme riječ, naravno u svoje ime i ime svih kolega, kolegama iz Socijalističke narodne partije čestitamo današnji dan - dan partije.

Izvolite ministre Konjeviću.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Zahvaljujem potpredsjedniče,

Dozvolite, nijesam znao, koristim i ja priliku da kolegama iz Socijalističke narodne partije i njihovim članovima i simpatizerima, čestitam Dan partije.

Uvaženi poslaniče Gošoviću, prije nego što krenem da vam dam odgovor mislim da na sve dopise i zahtjeve koje ste uputili Ministarstvu unutrašnjih poslova osim na jedno ste dobili odgovore. Na taj jedan dopis smo imali različita tumačenja člana 18 Zakona o biračkim spiskovima. Imajući u vidu da ste u jednom od vaša dva pitanja obnovili pitanja u svojstvu poslanika i koristeći drugi institut te podatke, ne pozivajući se na član 18 Zakona o biračkim spiskovima dobićete te podatke u prilogu, ali da vas upoznam sa našim odgovorom.

Naravno, nije bilo samo jedno pitanje bilo ih je više i ja ću ih tako podijeliti. Dakle, u prilogu ovog odgovora biće vam dostavljena tabela sa brojem lica koja je na zahtjev opštinskih organa Ministarstvo unutrašnjih poslova izvršilo provjere i dostavilo podatke da nijesu upisana u registar crnogorskih državljana, posebno za svaku opštinu, glavni grad, prijestonicu i mislim da vam je ovo dostavljeno.

U prilogu odgovora takođe dostavićemo vam tabelu sa brojem lica za koja je na zahtjev opštinskih organa, Ministarstvo unutrašnjih poslova izvršilo provjere i dostavilo podatke da su upisani u registar crnogorskih državljana, posebno za svaku opštinu, glavni grad, prijestonicu i ukupno. Ovo Ministarstvo je na pojedinačne zahtjeve nadležnih organa za vođenje biračkog spiska vršilo provjere državljanskog statusa lica za koja se to tražilo. Provjere su vršene na osnovu evidencija o crnogorskim državljanima, te prema tome ne raspolažemo podacima za koliko od tih lica nije bio upisan podatak o državljanstvu ili im je bio upisan podatak o državljanstvu Republike Srbije.

Inspekcijskim nadzorom upoznati ste sa jednim i drugim nadzorom inspekcije, upravne inspekcije, koji je izvršen 13.02.2013. godine. Utvrđeno je da je Sekretarijat za lokalnu samouprave opštine Nikšić, donijelo 1331 rješenje o brisanju iz biračkog spiska u smislu člana 68 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, te da je Sekretarijat promjene brisanja iz biračkog spiska vršio na osnovu konačnih rješenja. Naime, Pravilnikom o biračkim spiskovima članom 5 propisano je da se upis brisanja izmjena i dopuna ili ispravka vrši danom stupanja konačnosti i pravosnažnosti odluke.

Dakle, u odnosu na vaše pitanje kako je moguće da je 460 lica bilo u biračkom spisku na dan 9.3.2013. godine ukazujemo da je postupak korekcije biračkog spiska u nadležnosti organa lokalne uprave koji vodi birački spisak a da se brisanje može obaviti tek nakon što nastupi konačnost rješenja o brisanju.

Zahvaljujem.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Hvala Vama.

Kolega Gošović ima riječ. Izvolite.

NEVEN GOŠOVIĆ:

Prije svega zahvaljujem na upućenim čestitkama za Dan naše partije, a u odnosu na dostavljeni odgovor na poslaničko pitanje gospodine ministre, evo u najkraćem.

Poznato je da je biračko pravo jedno od osnovnih političkih prava. I da je uslov za ostvarivanje toga prava da taj birač bude upisan u birački spisak i naravno drugi je uslov da taj birač svojom ličnom kartom može da dokaže svoj identitet i svoje državljanstvo.

Vezano za postupak brisanja birača iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, mi smo se vama obratili 22.2.2013. godine. Zahtijevali smo dostavljanje ovih podataka u roku od 48 časova, kako to i propisuje član 18 Zakona o biračkim spiskovima. Niste ispoštovali taj rok. Uslijedila je naša urgencija, 28. 02. i tek dana 1.3.2013. godine obavjestili ste nas da ste se obratili Agenciji za zaštitu ličnih podataka radi davanja mišljenja nakon čega ćemo dobiti odgovor. Taj odgovor nijesmo dobili ni do dan danas.

E, sada se postavlja pitanje, gospodine ministre, zašto ste čekali sedam dana da se obratite Agenciji za zaštitu ličnih podataka, kada je zakonska obaveza da dostavite tražene podatke je 48 časova od kada smo podnijeli zahtjev. Mislimo da ste na taj način evidentno prekršili odredbe Zakona o biračkim spiskovima i uskratili nam podatke, bitne za kontrolu tačnosti i ažurnosti biračkog spiska.

Napominjem, da Ministarstvo za informaciono društvo u svemu poštuje zakone o biračkim spiskovima i SNP-u na naš zahtjev uredno dostavlja sve podatke o biračima u Crnoj Gori koji sadrži centralni birački spisak.

Podatke koje smo zahtijevali u odgovoru na poslaničko pitanje dobićemo u tabelarnom prikazu i ja zbog toga nisam u mogućnosti da ih sada komentarišem, ali ono što želim da kažem jeste da smo se, imajući u vidu da nećemo dobiti podatke bitne pogotovo za održavanje lokalnih izbora u Nikšiću obratili smo se i Sekretarijatu za lokalnu samoupravu koja vodi birački spisak. Naravno, nijesmo dobili odgovor. Na naše insistiranje, u krajnjem smo se obratili za inspekcijsku kontrolu vašeg Ministarstva 6. marta ove godine, moleći da se to završi prije održavanja izbora i da se dostave ti podaci.

Inspekcija je izvršila kontrolu na način što nije ni konstatovala koji nam podaci nijesu dostavljeni. I prihvatila usmeno obećanje rukovodioca tog sekretarijata da će nam ti podaci biti dostavljeni. Ti podaci nisu dostavljeni, zahtijevali smo ponovnu kontrolu i dobili juče izvještaj inspekcijske kontrole. I zamislite, onu nepravilnost da nam dostavite izvještaj iz biračkog spiska za svako biračko mjesto po kome su sprovedeni izbori 9.3. a rok je bio 1.3. da budu dostavljeni i to ne na zahtjev partije nego izričita zakonska obaveza organa koji vodi birački spisak da dostavi svim podnosiocima izbornih lista, jer to je izvod iz biračkog spiska po kome se sprovode izbori, dostavljen je 19.3.2013. godine.

Onog dana kada je izvršena ponovna inspekcijska kontrola i dakle, evo završiću za par sekundi, dato je rješenje kojim se nalaže tom organu da Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore, po zahtjevu od 1.3.2013. godine, dostavi spisak birača koji je u periodu nakon 31.12. 2012. godine donio i izvršio rješenje o brisanju iz biračkog spiska za opštinu Nikšić po osnovu nepostojanja podataka o njihovom državljanstvu. Spisak birača za koji je u periodu nakon 31.12. donio i izvršio rješenje o brisanju iz biračkog spiska za opštinu Nikšić po osnovu činjenice da imaju državljanstvo Republike Srbije. Spisak birača koji se nalazi u zaključenom biračkom spisku opštine Nikšić, a nije im upisan podatak o crnogorskom državljanstvu podatke za koliko je broj lica glavni administrator u ovom periodu donio rješenje o brisanju iz biračkog spiska.

Sve su ovo suštinski podaci koje smo kao partija morali imati shodno zakonu za biračkim spiskovima prije dana održavanja izbora u opštini Nikšić.

Vidite, kada inspektor donosi rješenje izdaje nalog za dostavljenje ovih podataka. E, na ovaj način se ne stiče povjerenje u birački spisak i onemogućava se ono što je suština zakona da se vrši kontrola tačnosti i ažurnosti sa tog biračkog spiska. Nadam se da ćemo ove podatke vrlo brzo dobiti gospodine ministre, jer birački spisak se za neku nedelju dana i konačno zaključuje vezano za predstojeće predsjedničke izbore.

Zahvaljujem se i izvinjavam na prekoračenju.

Poštovani gospodine ministre, u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, postavljam sljedeće pitanje:

Kada će se realizovati projekat izgradnje 250 stambenih jedinica na lokaciji Stari aerodrom, za potrebe MUP-a, Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Policijske akademije i koliko je stambenih jedinica predviđeno za svaki organ posebno?

Obrazloženje: značajan je broj službenika i namještenika koji rade u navedenim organima a kojima nije riješeno stambeno pitanje, a koji obavljaju vrlo odgovorne poslove. U zadnjih nekoliko godina nije bilo rješavanja stambenih pitanja u navedenim organima, posebno u MUP-u.

Navedena lokacija na Starom aerodromu je vlasništvo MUP-a i plaćene su komunalije, pa bi se dodjelom stanova pod povoljnim uslovima moglo riješiti na adekvatan način stambeno pitanje većine službenika i namještenika u navedenim organima.

Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Gospodine ministre imate riječ.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvaženi poslaniče Kalač,

Ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je 2005. godine urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za objekte na urbanističkim parcelama A,B,C, i F, zona D, podzona 3, Dup Konik, Stari aerodrom izmjene i dopune. Ukupna površina zemljišta na katastarskoj parceli 2090-1084 kojoj pripadaju naznačene urbanističke parcele je vlastištvo MUP-a, na koju su već izgrađena dva a planirano je još četiri stambena objekta iznosa 13.626 m2. Ministarstvo je do sada po osnovu Ugovora o naknadi za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i njegovog aneksa izmirilo obaveze prema Agenciji za izgradnju i razvoj u Podgoricu za bruto površinu stambenog prostora 15.642 m2 i poslovnog prostora od 1116m2.

Zbog povećanja spratnosti i gabarita objekta po osnovu izmjena i dopuna Dupa Konik-Stari aerodrom postojaće dodatna obaveza MUP-a za plaćanje komunalija u iznosu koji će biti poznat nakon izrade projektne dokumentacije za četiri planirana objekta.

U dobijenim urbanističko-tehničkim uslovima je navedena spratnost predmetnih objekata 5+4, PK nijesam vješt u ovim spratovima, a dozvoljena je i izgradnja podruma. Data spratnost je u skladu sa grafičkim dijelom izmjena i dopuna DUP "Konik-Stari aerodrom" ali u tekstualnom dijelu istog urbanističkog plana je dato da se kod kolektivnih višestambenih objekata dozvoljava maksimalna spratnost pet+šest+N, sa mogućnošću izgradnje podruma - suterena što je kod stambeno-poslovnih objekata na susjednim parcelama, koji su novijeg datuma gradnje, urađeno.

U vezi navedenog MUP je uputio dopis Ministarstvu zaštite životne sredine i uređenja prostora i Sekretarijatu za urbanizam i građevinarstvo Glavnog grada, prije nego što su nazivi ministarstava promijenjeni.

S obzirom da je obrađivač izdatih urbanističko-tehničkih uslova dao mišljenje da uslovi moraju biti u skladu sa grafičkim dijelom DUP-a, a imajući u vidu veliku zainteresovanost službenika za rješavanje stambenih potreba, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Agencija za nacionalnu bezbjednost i Policijska akademija su, 30.06.2010. godine, podnijeli Glavnom gradu Podogorica inicijativu za pokretanje i sprovođenje postupka izrade izmjena i dopuna DUP " Konik-Stari aerodrom" izmjene i dopune u Podgorici. Navedenom inicijativom traženo je da se spratnost planiranih stambeno-poslovnih objekata na urbanističkim parcelama A,B, C i F poveća sa pet+četiri+N na pet+šest+N sa mogućnošću izgradnje suterena. Takođe je traženo da se, s obzirom da je u urbanističko-tehničkim uslovima, predviđen veoma mali broj parking mjesta, razmotri mogućnost izgradnje zasebnog objekta, podzemne kolektivne garaže, na dvije etaže ispod centralnog dvorišnog dijela a koji bi unutrašnjom komunikacijom mogao biti povezan sa garažom u suterenu objekata, tako da čine jedinstvenu cjelinu.

Glavni grad Podgorica je prihvatio inicijativu i u vrlo kratkom roku objavio javni poziv za izbor najpovoljnije ponude za izradu tražene planske dokumentacije.

Međutim, iz više razloga na koje naše ministarstvo nije moglo uticati, Nacrt izmjena i dopuna DUP-a "Konik - Stari aerodrom" je tek avgusta 2012. godine dat na javnu raspravu i Ministarstvo je 21. 9. 2012. dalo primjedbe na isti kako bi obrađivač uskladio grafički sa tekstualnim dijelom Nacrta izmjena i dopuna DUP-a.

Konačna izmjena i dopuna DUP-a "Konik - Stari aerodrom" još uvijek nije završen.

Navedena izmjena i dopuna je preduslov za dobijanje novih urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za objekte na urbanističkim parcelama A, B, C i F u zoni D, podzona III, DUP "Konik- Stari aerodrom" izmjene i dopune. Ukupna orijentaciona bruto površina objekta, dobijena pomoću grafičkih priloga i urbanističko-tehničkih uslova iz 2009. godine, iznosi cirka 25.000 m²plus kolektivna garaža na dva nivoa cirka 5.000 m² .

S obzirom da su u suterenu predviđene garaže u prizemlju i poslovni prostori preliminarnom procjenom, a na osnovu strukture zaposlenih u ovim državnim organima, utvrđeno je da je na sedam preostalih etaža moguće izgraditi 243 stambene jedinice.

Stručni tim obrazovan rješenjem ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije, direktora ANB i direktora Policijske akademije, je na osnovu prethodno utvrđenih parametara za definisanje kriterijuma za raspodjelu usvojio način raspodjele stambenih jedinica između ova četiri državna organa.

Međutim, broj stambenih jedinica koje bi bile na raspodjeli, odnosno koje bi mogle pripasti zaposlenima u ova četiri državna organa, zavisi od načina finansiranja projekta stambeno-poslovnih objekata na Starom aerodromu. Stručni tim je uradio pleliminarnu analizu mogućnosti finansiranja projekta stambeno - poslovnih objekata na Starom aerodromu za pet varijanti. Napominjemo da bi se tek nakon dobijanja novih urbanističko-tehničkih uslova i zatvaranja kruga finansiranja i projektovanja izgradnje stambeno-poslovnih objekata i kolektivne garaže moglo pristupiti raspisivanju tendera za izbor projektanta i nekoga ko bi vršio reviziju tog projekta.

Nakon pozitivne revizije glavnog projekta, pribavljanja svih neophodnih saglasnosti, građevinske dozvole, neophodnih novčanih sredstava pristupilo bi se raspisivanju tendera za izbor izvođača radova. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Kolega Kalač, komentar.

ALMER KALAČ:

Bez neke detaljne računice stičem utisak da će se rješavanjem jednog problema izazvati drugi a to je ovim povećanjem spratnosti objekta za dvije etaže, a inače sve naše gradske zone su jako prenatrpane što se tiče parking mjesta, odnosno nedostaje veliki broj parking mjesta, pa će to da bude i u ovom slučaju.

Znamo da je proces približavanja Evropskoj uniji veoma složen i zahtjevan i da svi segmenti društva imaju svoju ulogu u tom poslu. Ali, ne umanjujući ničiju ulogu i značaj u institucijama poznato nam je da najveći dio tereta ovih poslova trebaju podnijeti službenici u ministarstvima. Posebno naglašavam značaj vašeg ministarstva, te vanjskih poslova i evropskih integracija, rada i socijalnog staranja, ekonomije i poljoprivrede, održivog razvoja i turizma.

Poznato nam je i da pojedini sektori i službe, kao i pojedinci imaju ključnu ulogu u ovom procesu a da značajan dio njih nije regulisao stambeno pitanje, te da se nalaze u dosta teškom materijalnom položaju sa ličnim dohotkom koji je, recimo, višestruko ispod nivoa primanja nosioca pravosudnih funkcija.

Nedavna smanjenja ličnih dohodaka kroz povećanje poreza dodatno utiču na materijalni položaj zaposlenih, a od njih se očekuje da daju mnogo više rezultata kako proces pridruživanja Evropskoj uniji tiče.

Mislimo da je veoma bitno, kada se već ne može kroz primanja i lične dohotke, da im se izađe u susret kroz rješavanje osnovnih egzistencijalnih pitanja, kao što je obezbjeđivanje krova nad glavom. Hvala.

Da li je organ uprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji je nadležan za vođenje registra prebivališta i boravišta, izvršio provjeru mjesta prebivališta za lica koja prema navodima štampanih medija dnevni list Dan, imaju prebivalište i u Pljevljima, i u Bosni i Hercegovini, kao i da li će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se pomenuta lica izbrisala iz registra prebivališta i boravišta?

I drugi apsekt. Da li je organ uprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji je nadležan za vođenje registra državljana, izvršio provjeru državljanstva za lica koja prema navodima štampanih medija imaju državljanstvo Crne Gore i državljanstvo Bosne i Hercegovine, kao i da li će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se pomenuta lica izbrisala iz registra državljana Crne Gore?

Obrazloženje: Na osnovu člana 15 Zakona o registrima prebivališta i boravišta nadležni organ uprave pokreće postupak za utvrđivanje prebivališta, između ostalog, ako se lice odselilo, a nije podnijelo odjavu prebivališta. Takođe, naglašavam da se pod prebivalištem podrazumijeva mjesto u kojem se lice nastani da u njemu stalno živi kao središtu životnih interesa i profesionalnih, ekonomskih i socijalnih i drugih veza ukoliko ukazuju da između lica i mjesta u kome se nastanilo postoji neposredna i trajna povezanost. Kako jedno lice može imati samo jedno mjesto prebivališta za očekivati je da se preduzmu mjere i eventualno ukaže na krivično djelo koje čine pomenuta lica u skladu sa članom 21 Zakona o biračkim spiskovima.

Član 114 pomenutog Zakona, kaznom zatvora do jedne godine kazniće se za krivično djelo ko da netačne podatke o prebivalištu i biračkom pravu za sebe ili drugog. A odredbama člana 24 stav 1 Zakona o crnogorskom državljanstvu, predviđeno je da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima državljanstvo i druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Izuzetak je član 18 stav 2 ovog Zakona. Po navodima pomenutih medija i uvida u elektronsku formu biračkih spiskova Crne Gore i Bosne i Hercegovine, jasno je da pomenuta lica imaju i crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Bosne i Hercegovine, te kako između ove dvije države ne postoji sporazum o dvojnom držvljanstvu, pitam šta ćete preduzeti u ovom slučaju. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar Konjević ima riječ. Izvolite.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi kolege poslanici, poslaniče Staniću, moj odgovor na jedno i drugo vaše pitanje je da, organ uprave nadležan za vođenje registra boravišta i prebivališta, vrši provjere mjesta prebivališta lica koja prema navodima štampanih medija, dakle dnevnog lista Dan, kako ste naveli, imaju prebivalište i u Pljevljima i u Bosni i Hercegovini, prema navodima toga lista i preduzeće mjere iz svoje nadležnosti radi ažuriranja službenih evidencija.

Na drugo pitanja i potpitanje takođe kažem da je odgovor da. Dakle za lica koja po navodima dnevne štampe imaju državljanstvo Crne Gore i Bosne i Hercegovine, izvršene su provjere i utvrđeno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova ne raspolaže dokazima, da pored crnogorskog imaju i državljanstvo druge države, osim lica koja su crnogorsko državljanstvo stekla po osnovu braka sa crnogorskim državljaninom. Ovo smo i odgovorili dnevnom listu Dan. Želim malo da pojasnim.

Zakonom o crnogorskom državljanstvu predviđeno je da crnogorski državljanin koji je na dan 3. juna 2006. godine imao i državljanstvo neke druge države, ima pravo da zadrži crnogorsko državljanstvo, a ako je punoljetni crnogorski državljanin nakon 3. juna 2006. godine dobrovoljno stekao državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Ukoliko je punoljetni crnogorski državljanin dobrovoljno stekao državljanstvo druge države posle 3.06.2006. godine, nakon saznanja o toj činjenici na osnovu dokaza, a dokaz je uvjerenje o državljanstvu te države, rješenje o sticanju državljanstva i izvod iz Matične knjige rođenih ukoliko je u istom konstatovana činjenica kada je stekao državljanstvo druge države, po službenoj dužnosti pokreće se postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona.

U praksi smo imali slučajeva, da lice koje dobrovoljno stekne državljanstvo druge države, poslije 3.6., isto nam dostavi radi pokretanja postupka za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona. Napominjemo, da provjeru navedenih činjenica ne možemo utvrditi službenim putem, jer države porijekla štite svoje državljane i shodno zakonima o zaštiti podataka o ličnosti iste ne dostavljaju radi vođenja upravog postupka osim u zakonom propisanim slučajevima.

Dakle, navodi iz dnevne štampe ne mogu da budu dokaz za pokretanje službenih radnji, dokaz je kao što sam naveo u posljednjem pasusu, odnosno u pretposlednjem pasusu odgovora vama, uvjerenje o državljanstvu te države, rješenja o sticanju državljanstva, ili izvod iz Matične knjige rođenih, ukoliko je u istom konstatovana činjenica kada je stekao državljastvo neke druge države.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem vama.

Kolega Stanić, komentar. Izvolite.

NOVICA STANIĆ:

Gospodine ministre, vidim da čitate odgovor. Ja mogu da shvatim ministre koji su juče odgovarali, pa nijesu imali vremena da nam dostave pisani odgovor. Ali, u ovoj zgradi, a vjerujem i u vašem Ministarstvu i u Vladi toliko ima foto kopir aparata, mogli ste to fotokopirati i dodati mi to prije 5 minuta da pogledam i pročitam. Mislim da to ne rade ministri slučajno, nego namjerno da bi otežali poziciju poslanika. E, sada da prokomentarišem to što ste rekli.

Dakle, od tih 145 koje je objavio Dan, a garantujem da ih ima još toliko, većina je otišla prije 10, 15, 20 godina. Ne mogu da vjerujem da MUP i policija koja zna šta ko večera, a o opozicionim poslanicima i da ne govorimo, znaju, evo, neki dan u pljevaljskoj skupštini su mi iz DPS-a saopštili kako se Novica Stanić potpisuje, da prvo ono slovo "N" piše latinicom, a sva ostala ćirilicom. Dotle se ide u analizi praćenja Novice Stanića.

Prema tome, a u zakonu piše, uslov je rezidencijalni status da 24 mjeseca, odnosno dvije godine živi u Crnoj Gori, poslednje prije izbora. Umjesto toga, dolazi ko hoće, kad hoće, sačekaju ih na poljani, to je jedno mjesto gore iznad Pljevalja, podijeli im lanč pakete, novac, čak i lične karte za jednokratnu upotrebu i glasaju.

I šta ćete da uradite, garantujem ništa. Evo za petak su se najavila gospoda iz OEBS-a, ovo će da bude moja priča za njih.

Drugi aspekt, ne možete da provjerite imaju li državljanstvo. Ukucajte ime i prezime, matični broj. Na internetu na birački spisak Bosne i Hecegovine sve imate. Ne može se biti u biračkom spisku ako nemate državljanstvo te države. Ali, evo za razliku od vas, za razliku od Vlade Crne Gore, ja se ne zalažem da se tim ljudima oduzme državljanstvo Crne Gore, zalažem se da se zakon ne primjenjuje selektivno. Dakle, neka imaju ljudi državljanstvo i Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Drugi, neka imaju državljanstvo Crne Gore i Srbije, ali da glasaju tamo gdje žive. To je suština demokratije.

Dakle, ne vjerujem da ćete puno uraditi, ali evo čekaćemo da vidimo.

Koja je procedura za ostvarivanje prava na refundaciju troškova lijekova kupljenih u privatnim apotekama, usljed čestih nestašica istih, i da li Ministarstvo, odnosno Fond za zdrastvo razmatra potrebu za pojednostavljivanjem procedure po kojoj građani ostvaruju svoje pravo?

Kratko obrazloženje: Cilj ovog mog pitanja jeste da se ta procedura uprosti da bi bolesnik lakše ostvario to svoje pravo. Znam da iz oblasti zdrastva ima dosta problema i bilo bi atraktivnih i aktuelnih pitanja, ja sam se odlučio na ovo koje tangira običnog čovjeka, odnosno bolesnika. Danas sam dobio i odgovor u pisanoj formi i u suštini sam zadovoljan odgovorom, i mislim da je ovo pitanje imalo smisla.Ja se Vama zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Mislim da ministar ima afirmaciju da dolazi u Parlament, pa makar i zbog jednog pitanja, a da ovaj hirurški dijalog neće biti štetan no koristan.

Izvolite.

MIODRAG RADUNOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, gospodo poslanici, uvaženi kolega Bakiću.

Prosto da kažem, pored doktora Ćira Babovića, doktora Pera Perića,doktor Bakić i doktor Kastratović su moji prvi hirurški učitelji. Tako da imam i taj dio etičke, profesionalne i ljudske obaveze i sad kao ministar.

Moj odgovor je sljedeći, odnosno Ministarstva zdravlja:

Procedura ostvarivanja prava na refundaciju sredstava po osnovu lijeka kupljenog u privatnoj apoteci, zbog nestašice tog lijeka u apoteci sa kojom Fond za zdrastveno osiguranje ima zaključen ugovor, precizirana je aktom Fonda, tačnije Pravilnikom o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdrastvenog osuguranja. Članom 48 navedenog pravilnika propisana je dokumentacija koju je osiguranik dužan da priloži Fondu, uz zahtjev za refundaciju sredstava, kao dokaz o potrebi za određenim lijekom. I to se potpuno slažem sa Vama da je ta procedura jako složena i kompleksna i prosta da građani se nalaze u jednom krugu iz koga treba izaći.

Pomenuću samo nekoliko tih dokumenata koje je važno pribaviti, zavisno da li se radi o ampuliranom lijeku ili za peroralnu upotrebu: zahtjev, izvještaj doktora specijaliste, odnosno konzilijuma doktora odgovarajućih specijalnosti da je upotreba lijeka bila neophodna, izvještaj izabranog doktora, recept, nalog za injekcije, dokaz da je osigurano lice samo obezbijedilo lijek, račun o kupovini lijeka sa fiskalnim blokom, potvrda zdrastvene ustanove da prilikom propisivanja nije bila mogućnosti da raspolaže tim lijekom, potvrda apoteke o cijeni lijeka itd.

Odredbama istog pravilnika je propisano da naknadu troškova osigurano lice ostvaruje u visini cijene koštanja lijeka, ali najviše do cijene po kojoj ga obezbjeđuje zdrastvena ustavova sa kojom je Fond zaključio ugovor. Ukoliko se lijekovi sa liste lijekova ne obezbjeđuju u zdrastvenim ustanovama sa kojima Fond ima zaključen ugovor, naknada troškova vrši se u visini cijene koštanja medicinskog sredstva odnosno lijeka.

Navedeni pravilnik je donijet u vrijeme kada informacioni sistem nije u dovoljnoj mjeri podržavao rad izabranog doktora i tad bi potrebna bila samo dokumentacija u papirnoj formi. Na sadašnjem nivou razvijenost informacionog sistema i mogućnosti koje pruža danas elektronski recept, pored pojednostavljivanja procedure organizacije rada zdravstvenih ustanova, pruža i mogućnost pojednostavljivanja procedure oko refundacije sredstava po osnovu nabavke lijeka zbog njihove nestašice. Potpuno prepoznajemo, i to smo stavili u plan rada ovog ministarstva u periodu koji je pred nama, da je farmaceutska politika jedan od prioriteta u radu ovog ministarstva i jedan od postavljenih je ciljeva uspostavljanje takvog načina nabavke lijekova kojim će se spriječiti nestašice, pravilnik o maksimalnim cijenama, pravilnik o referentnim cijenama, jer to kad usvojimo onda neće biti potrebe za tenderima i svim ovim drugim procedurama koje nam se, na žalost, dešavaju danas. Vjerujem da će tada prestati potreba za refundacijom, barem onih lijekova koji se nalaze na našoj listi i besplani su za građane. Za ono što bude potreba Fond za zdravstveno osiguranje sigurno će pravilnikom pojednostaviti proceduru refundacije za kupljeni lijek. Hvala vam.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, ministre.

Izvolite, kolega Bakiću.

MILORAD BAKIĆ:

Rekao sam na početku da sam zbilja zadovoljan odgovorom i da je ovo pitanje imalo svoj cilj, ali samo bih malo prokomentarisao neke stvari iz oblasti zdravstva.

Gospodine ministre, vi ste najodgovorniji čovjek u ovom sektoru i za sve što valja i što ne valja u ovom sistemu vi ste najodgovorniji i pripisuje se vama. Zdravstveni sistem je jako složen, kompleksan i dosta je skup da bi odgovorio svom osnovnom zadataku, a to je pružanje i obezbjeđenje zdravstvene zaštite i potrebna su ogromna sredstva. Ono što mene zabrinjava i što smo svjedoci je da su budžetska izdvajanja svake godine u padu i ja se kao zdravstveni radnik plašim da ne dođe do nekog, ne urušavanja zdravstvenog sistema, nego da pojedini segmenti tog zdravstvenog sistema ne budu trpjeli.

Dugo sam u zdravstvu i svaka vlast je zdravstveni sistem tretirala kao potrošače, kao velike potrošače i nijedna vlast nije prošla a da nije pokušavala da uradi neke reforme. Ne sporim da na svakom segmentu zdravstvenog sistema ne treba uraditi racionalizaciju i smanjiti nepotrebnu potrošnju. Složićemo se da to treba uraditi samo na onim segmentima koji direktno neće nauditi bolesnom čovjeku. Ovaj segment kao što je nabavka i upotreba lijeka, to je jedan mali segment. Da počnemo od infrastrukture zdravstvenih ustanova, od seoskih ambulanti, domova zdravlja, opštih, specijalnih bolnica do KBC-a, svuda se mogu jednom racionalnom potrošnjom smanjiti sve stavke materijalne potrošnje, to je neminovno. Samo treba pametno gazdovati tim stvarima. Po mom mišljenju najveća mogućnost uštede je u tim bolničkim kapacitetima, smanjenjem bolničkih kreveta, odnosno kapaciteta. Treba sprovesti racionalnije, efikasnije liječenje i uraditi racionalnu sistematizaciju radnih mjesta, odnosno smanjiti broj zaposlenih.

Edukacija svih profila medicinskog kadra je veoma složen i skup proces i mislim da to treba raditi planski, ne po potrebi i želji pojedinaca, nego po potrebi pojedinih ustanova, odnosno zdravstva Crne Gore.

Kada sam postavio ovo pitanje pojavila se sumnja kod nekih prijatelja koji su mi sugerisali da postavim ovo pitanje da prava na refundaciju troškova lijekova kupljenih u privatnim apotekama, u stvari je bila želja i jedna skrivena namjera da se na osiguranika prebaci dio troškova za nabavku tih lijekova. Često su mi pominjali ovu pozitivnu listu lijekova. Mislim da i tu treba nešto uraditi. Svaki lijek koji je ušao u crnogorsko tržište ima svoj značaj u liječenju nekog pataloškog stanja, nekog oboljenja. Mislim da svi lijekovi treba da budu na pozitivnoj listi, a na medicinskoj struci, na ljekarima je da prepišu onaj lijek. Ne može tu biti neke zloupotrebe, jer ste vi rekli na kraju ovog obrazloženja da informacioni sistem sve sada kontroliše i mislim da bi to dobro uradili, radi koristi prema svakom našem bolesniku.

Još jednom vam se zahvaljujem na urednom odgovoru. Hvala.

Događaji iz Balkanskih ratova 1912.i 1913. godine, na prostoru opštine Plav su rezultirali masovnim ubistvima, torturom i nasilnim pokrštavanjem muslimanskog življa od strane tada vojske Kraljevine Crne Gore. Nažalost, do dan danas ti događaji nijesu od strane države dovoljno istraženi, niti o ovim zločinima ima ijedno slovo u školskim udžbenicima. S tim u vezi, smatram da je ostavljeno mnogo prostora da se pojavljuju razne verizije događaja i zaključci koji u potpunosti ne odgovaraju pravoj istini.

Tražim da Vaše Ministarstvo u što kraćem vremenskom periodu da naučne odgovore i konačno skine debele zavjese tame i mraka koje su do sada prikrivale ove događaje.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Dopirnos obilježavanju vijeka ratovanja.

Izvolite.

SANJA VLAHOVIĆ:

Uvaženi predsjedniče, poštovani poslanici, poštovani gospodine Šaboviću,

Rekla bih, iako ste mi postavili vrlo izazovno pitanje i dosta osjetljivo, da sam zahvalna zbog načina na koji ste ga interpretirali i potpuno sam saglasna sa Vama, da pitanja ovog tipa koja zaista tište naše društvo zbog različitih razloga i treba naučno istražiti i treba im dati tu konotaciju, a ne političku. Zato sam Vam zahvalna zbog forme u kojoj ste mi postavili pitanje, jer ste upravo na taj način sagledali ovaj problem.

Moram da kažem da mi je žao, Ministarstvo nauke nije naučno-istraživačka institucija koja bi mogla da se uhvati ukoštac sa određenim pitanjima i da direktno istražuje, jer to nam prosto nije uloga. Ali, to nas ne abolira od obaveze da zaista ozbiljno pristupimo stvaranju okvira u kojem će biti moguće istraživati sva ona pitanja koja društvo u trenutku smatra potrebnim za istraživanje ili njihove rezultate, prosto smatra nečim što ih na bilo koji način tišti. Zato je Ministarstvo tu da stvori okvir da se ovo, a i druga slična pitanja otvore na pravi način u periodu koji smo predvidjeli u novoj strategiji naučno-istraživačke djelatnosti 2012/2016.

Mislim da su dva načina na koja trenutno stvaramo okvir da bi ova pitanja mogla biti istražena, jedan je taj što sufinansiramo projekte po prioritetima koji su značajni za državu. Jedan od tih prioriteta, možda ćete se sjetiti da sam jednom prilikom odgovarala na pitanje vezano za jedan od projekata iz tog segmenta, jeste upravo projekat prioritet, identitetskih pitanja. Malo su nas kritikovali i znate, vjerovatno ste ispratili, kada smo definisali prioritete o istraživanju, a pomalo i kada smo definisali strategiju naučno istraživačke djelatnosti, upravo zbog tog prioriteta. Ali, evo ovo Vaše pitanje mi je jedan od dokaza da smo bili na pravom putu, i da identitetska pitanja u najširem smislu izuzetno vrlo često tište naše društvo i treba im pristupiti sa naučnog značaja.

Trenutno Ministarstvo nauke i kulture zajednički finansiraju 12 identitetskih projekata. Ponovo sam pogledala sa pažnjom taj spisak, nažalost, ni u jednom od 12 nije problem koji ste Vi naveli. Međutim, mislim da postoji i drugi način da se u dogledno vrijeme pristupi ovom problemu, a to je kroz jedan koncept koji ćemo vrlo brzo prezentirati, a koji je već, mogu da kažem, pomalo zaživio, to je koncept formiranja jednog ting tenka koje je Ministarstvo nauke pokrenulo, koji bi bio pomoć ili podrška i Vladi u donošenju strateških odluka, ali i mjesto gdje će se kroz različite sekcije potencirati određena pitanja za koja društvo u datom momentu smatra da bi ih trebalo dublje istražiti. Vidim tu prostor i vidim prostor da možda u narednom ciklusu našeg konkursa koji će, nadam se, biti početkom naredne godine objavljen, i imamo i jedan projekat koji se tiče ovog pitanja, koji bi sa naučnog stanovišta rasvijetlio ove događaje.

Dakle, to su dva načina koja trenutno Ministarstvo može da pruži kao okvir, nažalost u nemogućnosti da samostalno istražujemo neka od pitanja, jer to je ipak posao istraživača. Međutim, da bih mnogo kvalitetnije odgovorila na ovo pitanje dobila sam par informacija i malo sam, da kažem, i sama ušla u problem, prosto da bismo javnosti, a i Vama stavili na uvid šta je to što je do sada možda podržano i šta je do sada urađeno na sličnu temu. Pa sam dobila informaciju da je dokument koji je objavljen o nasilnom pokrštavanju, objavljen u knjizi "Pokrštavanje muslimana 1913.godine" autora Živka Andrijaševića i Zorana Stanojevića, izdanje udruženja Almanah 2003.

Takođe sam dobila informaciju da prije ove knjige vrlo vrijednu monografiju koja obrađuje navedene događaje, napisao je doktor Branko Babić pod nazivom "Politika Crne Gore u novooslobođenim oblastima“ Cetinje 1984. godine, i dobila sam informaciju da je prije nekoliko godina Ministarstvo kulture na redovnom konkursu za sufinansiranje izdavaštva opredijelilo izvjesna sredstva udruženju Almanah za publikovanje zbornika dokumenata Živka Andrijaševića o zločinima nad muslimanima 1913. godine. Međutim, isto tako sam dobila informaciju da nažalost taj dokument nije objavljen, pa bi možda trebalo eventualno ukoliko zadovoljava određene standarde to inicirati.Takođe, su u časopisu "Almanah" objavljena i dva rezultata istraživanja. Jedan je Izvještaj Isljedne komisije o zločinima nad muslimanima 1913. istih autora, dakle, Andrijašević - Stanojević, i 2001. godine kao Izvještaj Isljedne komisije za izviđaj raznih zloupotreba u novooslobođenim krajevima, dakle, "Almanah" br. 19 2002. godine. To je nešto što se za sada dotiče pitanja koja ste mi postavili. Nije direktno vezano za resor Ministarstva nauke, ali bila sam slobodna da malo istražim u tom kontekstu i kvalitetnije odgovorim na Vaša pitanja. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala Vam, ministrice.

Tu postoji jedan načelan stav gdje Crna Gora ima stratešku prednost. Mislim u odnosu na sve druge, ne samo region, nego malo šire, možda i na evropskom tlu, a to je da smo mi u stanju da govorimo o svojim greškama u istoriji i da to izučavamo. Jedan opšti koncept je da svi govore o pobjedama nad drugima. Mislim da Crna Gora treba da govori o svojim graškama u istoriji, da ih ne bi ponavljala i da bi stekla mudrost više za buduće vrijeme. I to je to, đe se ova materija i uklapa do kraja i dobro je da smo krenuli tim putem, i da su autori iz jednog dijela identitetskog, koji se mogu smatrati grešnim u toj priči.

Izvolite.

DŽAVID ŠABOVIĆ:

Hvala Vam, predsjedniče, pa Vi ste odgovorili polovinu onoga što sam htio da kažem.

Hvala Vam, gospođo ministarko.

Kada sam razmišljao kome da postavim ovo zaista ne samo osjetljivo nego teško, baš doslovce u svim jezicima kojima se služimo, teško pitanje, možda ste Vi bili osoba kojoj to nije trebalo postaviti. Ali, Ministarstvo nauke,po meni, jedino je mjerodavno da da prave odgovore ako želimo ono što ste i Vi rekli da sam ja htio, a ja sam to zaista htio, da sa što manje politike uđemo u ovaj problem, jer znam da će neko uvijek tražiti i politikantskim sredstvima pokušavati da to prikaže drugačije.

Današnja Crna Gora, moderna, demokratska država koja kreće ka Evropi, treba da, to sam malo u šali kazao, da zaista ima snage da kaže o svemu onome što je bilo u njenoj istoriji. Ne tražim ništa osim da se utvrdi istina i primijeni pravda, ništa drugo. Neću govoriti ni o broju, ni o tome, ni kako, jer bi to bio demant onoga što hoću, zato ću sebe tu da zaustavim i da taj dio priče preskočim.

Očekujem da, mada ne može vas abolirati, kad to kažem ne mislim na vas lično, nego Crnu Goru, jer znam da ni vi nijeste znali puno o vašoj istoriji, da takođe, ne znate mnogo o događajima iz 1921. a da ne govorim ranije, ni to vas ne može abolirati, jer ipak kroz istoriju, ako ja nijesam bio u prilici da učim, tražim i očekujem da moja djeca ili moja unučad sjutra, uče na pravi način o tome. Ne da se neko, ne daj bože, osveti ili zloupotrijebi, nego da se nikad nikome to više ne desi, jer počinioci su kao i žrtve već odavno mrtvi. Tu nema bojazni da neko ode u zatvor i da odgovara. Zvanična država mora da to istraži i da utvrdi pravo stanje koje je bilo, uopšte cifre nijesu bitne. Mnogo se autora osim Andrijaševića bavilo tim, Babić je dao najbolje primjere i ostali, ali čini mi se da je uvijek neko imao zadatak da piše o tim događajima,zadatak unaprijed ne može biti realan. Ja želim konačno realni odnos da su tad i tad djelovi crnogorske vojske koja je ušla u te krajeve počinili zločine,i tačka. To je već viđeno, to se radi na svim prostorima, znaće se zašto to nije urađeno odmah na početku nego nakon tri mjeseca, ali opet neću da ulazim tamo, očekujući da će oni koji su prozvani dati prave odgovore. Samo tražim da ova današnja vlast, ova današnja država znači ne ministarka Vlahović, nego Milo, Ranko i Filip, ako pobijedi, pošto još drugi ili treći put, ne znam, imaju hrabrosti i snage da kažu ono što je prije predsjednik Skupštine rekao javno. Ne kažem da budu Vili Brant na crnogorski način, ali ono što su uradili u Dubrovniku u Srebrenici, da ponove u onoj većini, snazi, koliko je potrebno tom narodu, a on sigurno ne traži mnogo.

Hvala.

Moje pitanje koje je bilo upućeno Ministarstvu odbrane glasi: Šta će Ministarstvo odbrane kao državni organ preduzeti u 2013. godini po planu rodne ravnopravnosti u sistemu bezbjednosti Crne Gore, poštujući Rezoluciju 1325 o ženama, miru i bezbjednosti?

Kratko obrazloženje. Uzimajući u obzir preporuke za implementaciju Rezolucije 1325 o ženama, miru i bezbjednosti, kao i to da je Ministarstvo odbrane Crne Gore realizovalo programe sprovođenja plana aktivnosti za periode 2009, 2010, 2011. i 2012. godine, interesuju me rezultati sprovedenog plana, kao i nastavak istih u 2013. godini. Hvala.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Ministar odbrane, gospođa Milica Pejanović Đurišić, ima riječ. Izvolite.

MILICA PEJANOVIĆ ĐURIŠIĆ:

Ja sam, saglasno praksi, odgovor dostavila u pisanoj formi, još juče, i bila sam u prilici u tom odgovoru da navedem sve ono što su aktivnosti Ministarstva odbrane u ovom pravcu, koje traju već određeno vrijeme i ono što moram da kažem jeste da je činjenica u odnosu na postavljeno pitanje da Ministarstvo odbrane nastavlja u stvari u ovoj godini da realizuje projekte koji su već uveliko zaživjeli u ovom dijelu koji se zove sektorom odbrane.

Dakle, činjenica da Ministarstvo odbrane ima na čelu ženu valjda treba da ima neku vrstu dodatne vrijednosti kada je ova problematika u pitanju i ja sam vrlo ponosna na to da smo mi u protekloj godini, rekla bih, najveći napredak napravili u dva pravca. Jedan je upravo rodna ravnopravnost, i pokretanje niza projekata koji su na liniji onoga što je rezolucija Savjeta bezbjednosti 1325, ali na drugoj strani još jedan projekat o kojem ćemo vjerovatno imati prilike da pričamo u budućem vremenu, a to je projekat borbe protiv korupcije u sektoru odbrane. To je takođe jedna izvanredna inicijativa na kojoj radimo, kojoj smo se pridružili, to je nešto potpuno novo i mi smo u okviru Ministarstva i Vojske Crne Gore na putu da uspostavimo jednu potpuno novu strukturu koja će odgovoriti izazovima te vrste.

Kad je u pitanju rodna ravnopravnost, prateći sve ono što su zahtjevi Rezolucije 1325 Savjeta bezbjednosti, mi smo u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, uz učešće takođe predstavnika Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstva unutrašnjih poslova i nevladinog sektora, a uz finansijsku podršku takođe, koju smo dobili od međunarodnih organizacija, uključili preko 10 zaposlenih iz Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, u različite vrste seminara o rodnoj ravnopravnosti, potom smo se takođe na osnovu Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori priključili i Regionalnom projektu na temu - Jačanje regionalne saradnje na planu integracije rodne perspektive u reformi sektora bezbjednosti u zemljama zapadnog Balkana. U tom smislu smo se orjentisali na razvoj tri komponente i to prije svega podršci institucionalizaciji mehanizama za rodnu ravnopravnost pri ministarstvima odbrane i oružanim snagama i razvoj njihovih kapaciteta, potom na podršku reformi kadrovske politike radi poboljšavanja zapošljavanja i zadržavanja pripadnika ženskog roda u službi. Podignuta je svijest o rodnoj ravnopravnosti kroz program senzitivizacije i implementacija projekta koji je zasnovan na ovim principima će sigurno pomoći ne samo Crnoj Gori nego i svim ženama koje pripadaju sektoru odbrane u regionu.

Ono što je još jedna dodatna aktivnost, odnosi se takođe na plan regionalne saradnje, gdje je Ministarstvo odbrane aktivni učesnik u projektu regionalne inicijative CEDEM-a na temu ženski lideri u bezbjednosti i odbrani i tu smo takođe učesnici čitavog niza, ne samo radionica i određenih seminara, nego i nekih aktivnosti koje se odnose na ono što je izrada programskih dokumenata.

U tom dijelu mi posebno računamo na saradnju i sa vašim Odborom za rodnu ravnopravnost u parlamentu i tu smo već imali jedan broj zajedničkih aktivnosti. Na drugoj strani nastojimo da uključimo i nevladin sektor, kako bi sve ovo na neki način dobilo i veće dimenzije, i imalo svoje konsekvence i u onome što nije samo usko sektor odbrane, nego generalno društveni okvir u kome funkcionišemo u Crnoj Gori.

PREDŚEDAVAJUĆI ŽELJKO ŠTURANOVIĆ:

Zahvaljujem.

Koleginica Filipović ima riječ. Izvolite.

ŽANA FILIPOVIĆ:

Hvala potpredsjedniče.

Ja se, naravno, zahvaljujem gospođi Pejanović Đurišić i njenim saradnicima na ovom iscrpnom odgovoru iz kojeg se može zaključiti da je ovo ministarstvo u potpunosti ispoštovalo plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti za period od 2008-2012. godine, čiji je strateški cilj upravo bilo ravnopravno učešće žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja.

Iz vašeg odgovora može se zaključiti da će Ministarstvo odbrane i u 2013. godini, što je bilo i moje konkretno pitanje postavljeno vama, nastaviti aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za period od 2013. do 2017. godine.

U cilju implementacije konkretne Rezolucije 1325 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija od velikog je značaja da Ministarstvo odbrane realizuje postavljene zadatke i ovaj plan aktivnosti, čiji su ciljevi zapošljavanje žena kao profesionalnih vojnih i civilnih lica, njihovo stručno usavršavanje, zatim obuka u zemlji i inostranstvu, upućivanje žena u mirovne misije, školovanje mladih žena u svojstvu kadeta na vojnim akademijama, itd.

Crnogorsko društvo jeste tradicionalno još uvijek i pozicija muškarca je bila dugo vremena dominantna tako da je potrebno vremena za promjenu svijesti i poboljšanje položaja žena, posebno u sistemu bezbjednosti. U procesu evropskih i evroatlantskih integracija naše države, rodna pitanja u sistemu bezbjednosti su vrlo važna i ona će biti rješavana u sklopu implementacije u Evropsku uniju i NATO standarda u nacionalni sistem bezbjednosti Crne Gore.

Ministarstvo odbrane je ovakvim odnosom potvrdilo važnu ulogu koju žene mogu i trebaju da igraju u sprečavanju sukoba, pregovorima o miru, mirovnim operacijama i donošenju odluka na međunarodnom i nacionalnom nivou.

Ja vam se još jednom zahvaljujem.

Da li izjava Rafeta Husovića, potpredsjednika Vlade i predsjednika Bošnjačke stranke da monarhistička i jednovjeska obeležja u grbu Crne Gore nijesu primjerena multivjerskom i građanskom karakteru države i treba ih mijenjati,predstavlja i zvaničan stav Vlade i kako ga komentarišete? Da li su elementi ove izjave sadržani u sporazumu između DPS-a i Bošnjačke stranke o prekograničkoj regiji Sandžak, kao uslov da ta stranka podrži opciju crnogorske nezavisnosti na referendumu. Odgovor tražim u pisanoj formi. Ovdje se podkrala štamparska greška. Ja sam stavio sporazum između DPS-a i SDP-a, da se ne naljute kolete iz Bošnjačke stranke pošto znam da ljubav između te dvije stranke nije baš na zavidnom nivou, tako, eko samo da ne bude zabune.

Motiv da postavim ovo pitanje, gospodine Markoviću upravo Vama,jeste, jer mi Vi nekako djelujete najpribraniji u čitavoj Vladi, dok bukte ovi sukobi tajnih službi unutar i Vlade i DPS-a i SDP-a i da ste mi u ovom trenutku jedini čovjek koji smije direktno reći gospodinu Đukanoviću da Titanik, odnosno Vlada kojom on upravlja odavno tone i da mi možda trebalo da se promijeni ono pravilo da kapetan posljednji napušta brod,nego da se u ovom slučaju desi prvo da, kapetan prvi skoči sa palube i da neki drugi oficiri pokušaju spasiti brod.

Što se tiče ovog pitanja, ja ću dati kratko obrazloženje. Znači, mi smo godinama unazad slušali predstavnike stranaka nacionalnih manjina, kako su imali tajne sporazume sa DPS-om i SDP-om zaradi podrške i na izborima 98' godine i na referendumu, pa smo ovdje imali kolegu Mehmeda Bardhija, koji je u prethodnom sazivu nekoliko puta prozivao gospodina Đukanovića da je iznevjerio jedan sporazum, da je iznevjerio drugi sporazum, te o nacionalnoj zastupljenosti manjina u Vladi, te sporazum oko referenduma...

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Samo Vas molim da kolege koji nijesu tu izuzmemo.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Ovo je pozitivni kontest, a ja mislim da gospodin Bardhi najviše žali što nije ovdje, tako da ja mislim da ga nijesm ničim uvrijedio. Tako da smo imali veoma jasnu situaciju i kada je u pitanju sporazum oko prekogranične regije Sanžaka o posebno administrativnoj regiji, imali smo znači izjave predstavnika Bošnjačke stranke koji su taj sporazum potpisali za vrijeme referenduma, odnosno prije raspisivanja referenduma da bi se odlučili koga da podrže. Ja mogu reći da su predstavnici Bošnjačke stranke vodili neke paralelne razgovore i sa predstavnicima bloka za zajedničku državu, ali očigledno da je ovo što su dobili od vas u formi ovog sporazuma koji je nedavno izašao u javnost da je Zukurović na jednoj televiziji optužio Đukanovića i DPS da nije ispoštovao sporazum, jasno određuje otkud ova izjava gospodina Husovića, vezana za promjenu simbola...

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem.

Pravo na odgovor, potpredsjednik Marković. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Hvala, potpredsjedniče.

Poštovani gospodine Kneževiću,

Državnim simbolima predstavlja se Crna Gora izražava pripadnost Crnoj Gori. Obilježja u grbu Crne Gore predstavljaju simbol istorijskog, kulturnog i nacionalonog bića jedne države. Kao takvi utvrđeni su Ustavom i zakonom o državnim simbolima koje je ova Skupština usvojila. Na vaše pitanje odgovoriću da izjava gospodina Husovića nije zvaničan stav Vlade Crne Gore, niti je predmet kako vi navodite sporazuma koalicionih partnera u prekograničnoj regiji Sandžaka u ... da ta ta stranka podrži opciju crnogorske nezavisnosti na referenedumu. Naprotiv, radi se o legitimnom pravu uvaženog gospodina Husovića i kao građanina i kao predsjednika političke stranke. U tom smislu, inicijativa, ako je inicijativa mora biti formalizovana obrazložena i proći zakonsku proceduru.U smislu jačanja demokratije i slobode u Crnoj Gori, treba promolisati i odgovoran pristup prema svim inicijativama bez obzira na njihovu prihvatljivost i opravdanost.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Izvolite.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Od vremena Markovića, pošto je bio veoma kratak odgovor.

Znači i Vi kažete da ovo nije proizvod sporazuma vezano između DPS-a i Bošnjačke stranke, ja ću vam samo citirati član 8 ovog Sporazuma u kojem pišem. Bošnjačkom narodu obezbijediti verifikaciju nacionalnih simbola i nacionalnih praznika. Znači gospodin Husović tražio verifikaciju nacionalnih simbola kroz Ustav odnosno kroz izmjenu državnih simbola.

U članu 4 u tom kontekstu Sandžak vidimo kao multietničku, multikonfesionalnu i multikultularnu prekograničnu regiju sa transparentnom granicom koja bi bila most spajanja, a ne zid razdvajanja između Srbije i Crne Gore. Znači, Vi kažete to nije bio uslov za podršku, a gospodin Kemal Purišić koji je potpredsjednik Bošnjačke stranke kaže da Sporazum jeste bio uslov podrške na referendumu 2006. Godine. Ima jedan dugačak intervju gospodina Purišića u kojem on zamjeram svom predsjedniku partije gospodinu Husoviću....

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Molim vas samo kolege koje nijesu tu da ih olako ne pominjemo.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Dozvolite ovo su politički stavovi, ja znam da Vama, gospodine Mustafiću,ova priča baš i nije potaman, ali ja sam ubijeđen da nećete ostati bez potpredsjedničkog mjesta, ako samo spomenem i navedem neke kontradikcije na relaciji između gospodina Husovića.Znači, gospodin Purišić, potpredsjednik Bošnjačke stranke kaže: "Lično mi je zasmetalo kako je moj predsjednik partije Rafet Husović poređao prioritete. On jeste sada potpredsjednik Vlade Crne Gore, ali on je primarno predsjednik Bošnjačke stranke i njemu treba prioritet da bude Bošnjačka stranka, a ne država Crna Gora, narod je važnija i trajnija kategorija od države". To je izjavio potpredsjednik Bošnjačke stranke. U razgovoru sa kolegama iz Bošnjačke stranke neformalno ja sam shvatio da oni ne traže nikakvu sad specijalnu izmjenu oni samo traže dopune, na ovom našem državnom simbolu dvoglavom orlu, oni ne traže ni klesanje krila ni skidanje krsta ni krune nego da se negdje nađe mjesto za polumjesec. Toliko sam ja shvatio i ja mislim da oni iz ovog sporazuma koji su potpisali 2006.godine imaju pravo da traže, ali onda, gospodine Markoviću, kada oni imaju pravo na ovakve vrste inicijativa koje ja znači ne sporim ne možete ni nas da nazivate anti državnim elementima što se borimo za srpski jezik koji je većinski jezik u Crnoj Gori, bude službeni jezik u Ustavu, ne možete da nas nazivate anti-državnim elementima, zbog toga što tražimo da narodna zastava trobojka koja je bila u Ustavu iz 1905. godine pod kojom se krunisao kralj Nikola u avgustu 1910.godine kojom je bilo ukrašeno čitavo Cetinje, ne bude narodna zastava i ja nijesam anti-državni element ako to tražim. Ali, ja primjećujem da je ovo sve u cilju podrške predsjedničkom kandidatu Filipu Vujanoviću,jer je ova izjava nastala odmah nakon odluke glavnog odbora Bošnjačke stranke, da se jednoglasno podrži gospodin Filip Vujanović, daćete mi još 30 sekundi, jer ste me prekidali najmanje jedan minut.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Naravno, sa zadovoljstvom.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Zahvaljujem.

Znači, i onda gospodin Vujanović vodi jednu paralelnu kampanju, kombinciju Pape i Deda Mraza, Pape jer nama oprašta evo dozvolite. Ovo je politički stav, dozvolite da obrazložim.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Ja vas molim, da vodimo računa o kontinuitetu u Parlamentu.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Gospodin Vujanović, bivši predsjednik Crne Gore, nama na promocijama oprašta zbog naših političkih stavova vezano za njegovu malenkost i zato smatram da jedino papa može nekome da oprosti. A što se tiče, gospodine Škrelja,nemate potrebe da budete nervozni, ja sam uvrijedio papu što sam ga uporedio sa gospodinom Filipom Vujanovićem. Vi ćete odgovarati zbog ovoga. Dozvolite.

A zašto smatram da malo glumi i Deda Mraza, zato što obećava opštine, obećava Opštinu Petnjici, obećava Gusinju, a on nema pravo to da radi, gospodine Markoviću, zbog toga što su Petnjice i Gusinje podržali projekat nezavisne Crne Gore, oni treba da dobiju opštinu, mi nemamo ništa protiv toga, ali onda opštinu treba da dobije Zeta i ako je na referendumu ubjedljivo glasala zajedničku državu Srbija i Crna Gora i kad dođe Filip Vujanović, kada ga vidite, kad dođe u Zetu nemojte da nam izjavljuje saučešće za nilskim konjem nego isto da obeća opštinu, ako smije, građanima Zete, ako mi nijesmo kažnjeni zbog toga što smo glasali za zajedničku državu Srbija i Crna Gora, a može obećavati što god hoće, više neće biti u prilici ništa da obeća nakon sednog aprila.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Opomenuo sam kolegu Kneževića zbog spominjanja ličnosti pape u ovom kontekstu. Smatram da je to zaista neumjestan kontekst, smatram da to na neki način i možda i vrijeđa pripadnike konfesije u kojoj pripadate. Upravo zbog toga sam to uradio. Proceduralno.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Vama se obraćam, gospodine Mustafiću.

Nažalost ja moram da konstatujem da mi ni Vi, kao ni gospodin Škrelja nijeste dobro čuli. Ja nijesam uporedio papu sa Deda Mrazom, nego sam uporedio Vujanovićevu kampanju, kao kombinaciju pape kad nama oprašta i kombinaciju deda mraza kad daje obećanja nacionalnim manjinama. A ako vi smatrame da sam ja uvrijedio papu uporedivši ga sa Filipom Vujanovićem, to je već stvar za Izborni savjet ili za Glavni odbor, ali molim vas nemojte to da snimate. Hvala.

Da li ste upoznati kako komentarišete i šta planirate preduzeti u vezi sa peticijom Gradjanske inicijative za bolji Nikšić "Lipa otpora" kojom se od Ministarstva kulture traži da po hitnom postupku uzme za razmatranje i odobri nacionalnu penziju zaslužnom umjetniku Miladinu Šobiću?

Odgovor tražim i u pisanoj formi.

Da bih demistifikovao svaku mogućnost nekih zakulisnih kanala da kažem pred crnogorskom javnošću, ne poznajem Miladina Šobića, nismo ni u kakvom srodstvu, ali imam osjećaj kao da čitav život rastem, sazrijevam sa jednom veličinom crngorske kulture, crnogorske muzike i ne samo crnogorske nego i prostora bivše SFRJ.

Činjenica je da je Miladin Šobić kao rijetko ko iz domena muzičke umjetnosti u onoj velikoj SFRJ proslavio Crnu Goru, činjenica je da smo to olako zaboravili i da se sa ljudima koji su zadužili crnogorsku umjetnost i crnogorsku državu “srijećemo” samo u trenucima kada se oni nalaze u nekoj nezavidnoj situaciji. Miladin Šobić je prije mjesec i po dana imao jednu nezgodu, imao je moždani udar, i tek onda su crnogorska javnost i crnogorski građani postali svjesni šta je značio Miladin Šobić za Crnu Goru. Ja sam vam na nekom od ranijih premijerskih satova, odnosno u dijelu za poslanička pitanja postavljao pitanje i za Živka Nikolića. Tada je bilo - organizovaćemo dane Živka Nikolića i napravićemo mu negdje spomenik u Herceg Novom ili u Nikšiću, dok njegova porodica egzistira u vrlo nehumanim uslovima u Beogradu. Volio bih i želim da uputim apel, kad razmišljam o ovim kulturnim dobrima da razmišljamo i o kulturnim veličinama Crne Gore, da ih se ne sjećamo samo u trenucima koji nisu za sjećanje i koji nikome od nas ne služe na čast. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, kolega Kneževiću i na pitanju a ne samo na obrazloženju.

Izvolite.

BRANISLAV MIĆUNOVIĆ:

Poštovani predsjedniče, poštovani poslanici,

U pitanju gospodina Kneževića ima nekoliko elemenata na koje mogu da kažem da ma koliko je građanska inicijativa navedena u ovom vašem poslaničkom pitanju humana, ona je sa aspekta primjene nerealna, jer nema uporište u zakonu.

Naime, u crnogorskom pravnom poretku ne postoji institut nacionalna penzija, odnosno ne postoji zakonski osnov po kojem bi danas u Crnoj Gori ona mogla nekome da bude dodijeljena. Ako ste mislili na nešto drugo onda nijeste upotrebili pravi termin, niti je peticija koja je svojevremeno krenula "Za bolji Nikšić - Lipa otpora" ta humana akcija nije prelistala i vidjela šta to omogućavaju zakoni u Crnoj Gori tim povodom, a na tu inicijativu je komentarisala i porodica Miladina Šobića i molila javnost da se uzdrži dalje od takvih inicijativa.

Što se tiče pomoći Miladinu Šobiću, Ministarstvo kulture je u stalnom kontaktu sa njegovom porodicom i biće i u buduće, poštujući, ne manje, njegovo djelo i ne manje uzimajući u obzir što svaki čovjek s pravom uzima kao svoj životni stil, osobene životne principe i učinićemo sve da podržimo dalje njegove zahtjeve na primjeren način.

Dakle, ovo pitanje zvuči tako kao da mi nijesmo ništa preduzeli. Preduzeli smo sve. Po pitanju Živka Nikolića dao sam vam brojne odgovore i mislim da danas ponavljate nešto što ste mogli iz javnosti saznati a što je bilo sadržano u mom odgovoru koji sam vam uputio u Parlamentu.

Gospodine Periću, prokomentarisao sam sa ovoga mjesta da su mi ruke skrštene, da su procedure u Skupštini takve da vam ja zvanično ne mogu odgovoriti, vrlo sam iznenadjen načinom na koji ste prokomentarisali makar jedan dio moje djelatnosti i jedan dio mog angažmana. Ukoliko držite da te stvari treba otvoriti, vrlo rado ću ih otvoriti sa vama, da li ćemo sjesti negdje, pa ćete mi vi reći - evo ja imam za to činjenice te i te, ja ne znam o kakvim programima vi govorite koje sam ja radio, kao ne znam. Znate, povrijedili ste me. Ozbiljno ste me povrijedili. Ja ne znam ko vas snabdijeva tim činjenicama. Je li to vaš sekreterijat koji imate u partiji i tako dalje? Koliko sam video, vaš sekretar je gospodin Tamindžić, bolje bi bilo da Miško dodje da se dogovorimo, da se vidimo, da pričamo o brojnim temama, pa onda da vidimo da li jedan ovakav dijalog zaslužuje ... No, s moje strane dosta.

Ne improvizujte, molim vas, ljubazno vas molim da dokažete sve kada sam ja u pitanju, ljubazno vas molim da sa mojom karijerom i sa mojim autoritetom baratete delikatnije. Nadalje, ovo nije moj odgovor agilan, niti je, kako da kažem, replika na to o čemu ste govorili. Molio bih samo da se lišimo etiketiranja i moga posla i ne znam koliko mojih mandata i tako dalje.Učinio sam koliko sam mogao. Nisam mogao više. Ja ću i vama da podnesem račun za sve ono što je učinjeno, jedan veliki, ogromni posao koji je napravljen. Da ga je napravio bilo ko, ne govorim o svom imenu i prezimenu,ozbiljan veliki posao je napravljen u posljednjih četiri, pet godina na planu kulture, ozbiljan, veliki posao. Daću vam sve izvještaje iz četiri godine. Danas nosim na komisiju izvještaj iz 2012. godine, sve ću vam poslati da vidite šta je u vrijeme mog mandata urađeno u Ministarstvu kulture i šta je Vlada Crne Gore u posljednje četiri do pet godina uradila na polju kulture, uz materijal koji ću vam poslati, koji ste mi tražili, a to je spisak koji ću vam sigurno dati i u koji ne sumnjate jer on je već spreman, ali vam ga ne mogu donositi kao poštar jutros. Poslaću vam i četiri izvještaja u kojima ćete naći sve ono što su moji saradnici, Ministarstvo kulture, ja i Vlada Crne Gore u tom periodu učinili. Biće mi veliko zadovoljstvo da vas o tome informišem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala, kolega Kneževiću, što ste pomogli ovaj dijalog. Izvolite.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Poštovani ministre, upravo je intencija postavljanja ovog pitanja bila da crnogorska javnost najzad dobije informaciju vezano za to šta Ministarstvo kulture radi, šta je uradilo u slučaju Miladina Šobića.Ja znam kakva su zakonska ograničenja i meni je to jasno, ali ja sam doslovce tražio od vas kako vi komentarišete i posmatrate ovu peticiju u kontekstu neke moguće najave da ste spremni da u narednom periodu mijenjate postojeći zakon. Jer meni je jasno kako ste postali istaknuti umjetnik dobijanjem nagrade "Miroslavljevo jevandjelje" ili "Oktoih", tako da je možda ovo prilika da mi mijenjamo postojeći zakon kako bismo stvorili jedan ambijent koji bi omogućio zaslužnim umjetnicima i ljudima koji su proslavili Crnu Goru možda više nego ovi ljudi koji su dobili status istaknutog umjetnika i primaju takozvanu nacionalnu penziju, da najzad se osjete privilegovanim, a ne da dolazimo u situacije o kojima sam ranije govorio.

Ono što bih ja očekivao od vas, ne morate sada da potvrdite, ali neka bude kao neka vrsta dopunskog pitanja: Da li ste spremni da mijenjamo postojeći zakon u ovom dijelu? Da ne bismo dolazili u situaciju da postavljamo slična pitanja za neke druge umjetnike, jer se sjutra može desiti da to bude neki drugi pjesnik, da to bude neki kompozitor, da to bude neki glumac.

Znači, očekujem od vas, da li ste spremni da mijenjate postojeći zakon.

Ono što mene duboko zabrinjava i kao građanina Crne Gore i kao poslanika jeste da je Crna Gora država naglašenih dualizama, da imamo podijeljene pjesnike, da imamo podijeljene pjevače, da imamo podijeljene kompozitore, da imamo podijeljene slikare, imamo udruženja koja su pri nekakvim sekretarijatima i nekim ministarstvima, koja se doživljavaju kao lojalni državi. Onda imamo udruženja koja su sumnjiva, onda imamo ratove u medijima, vezano za njihove statuse, i smatram da u narednom periodu i vi i svi mi moramo da poradimo na tome da Crna Gora prestane da bude naglašeno dualističko društvo sa krajnostima koje ne da mogu da se spoje, nego se toliko sudaraju da su varnice takve da često može da izbije požar.

Hvala.

Uvažene kolege, poštovani građani, poštovani gospodine Markoviću,

Iz izvršne vlasti je saopšteno da se privodi kraju izrada Nacrta akcionih planova za poglavlje 23. 24. Koje su konkretne smjernice predložene za izradu tih planova i da li one garantuju da će biti kredibilni i operativni ti planovi kako bi se ostvarile neophodne reforme i postigli rezultati u borbi protiv sistemske korupcije i organizovanog kriminala?

Obrazloženje: Pregovarački proces će otpočeti sa dva poglavlja koja se sasvim sigurno mogu najteže dostići, a to su poglavlje 23 i poglavlje 24 pravosuđe i osnovna prava i prava slobode i bezbijednosti. Značajan dio tih pitanja je u nadležnosti vašeg ministarstva. Otuda je veoma važno da javnost bude upoznata u svim fazama rada o izradi nacrta akkcionih planova i da li se istovremeno vrše konkretni koraci u reformi institucija. Ako je cilj da pregovori za poglavlja 23 i 24 počnu najkasnije do kraja ove godine, onda transparentnost dobija na značaju.

Osnovno pitanje koje se nameće na osnovu par sudskih slučajeva koje smo imali prilike da pratimo u posljednjih godina jeste da li su pravosudni organi u rukama organizovanog kriminala.

Da je ovo pitanje logično nameću nam analize sudskih slučajeva koje se odnose na slučaj ubistva inspektora Šćekića, koji neprimjereno dugo traje, već osam godina, slučaj nerasvijetljenog ubistva Duška Jovanovića, slučaj Šarića i Lončara, kao i slučaj Kalića.

Ono što je jako važno, važno je da nam odgovorite zašto postupak u slučaju ubistva inspektora Šćekića traje tako neprimjereno dugo i zašto su te tehničke famozne greške za koje ja znam da vi o njima znate skoro sve, bile uslov da se jednostavno ne donese pravosnažna presuda u ovom predmetu, zašto se nije iskoristio institut,tehnički moguć, rješenja o tehničkoj ispravci koji predviđa Zakonik o krivičnom postupku. Zašto ne sprovodite ono što Evropska komisija, Izvještajem o skriningu, traži od nas a to je da se uvede sistem praćenja dužine trajanja postupka? S obzirom da ovaj postupak ovoliko dugo traje, kako mislite, na ovaj način, ići u Evropsku uniju?

Interesatno je da ste vi danas dezinformisali crnogorsku javnost. Molim vas da to više ne radite. U slučaju Šarić i Lončar rekli ste da je to nepravosnažno riješeno sa stanovišta oslobađajuće odluke. Nijeste tu u pravu. Ukinuta je samo odluka vezana za pranje novca, a pravosnažno je Apelacioni sud potpuno riješio pitanje oslobađanja ovih lica,odgovorili ste Vi to vrlo jasno dezinformišući javnost, kolegi Koči Pavloviću.

Znači, oslobodio je Apelacioni sud ova lica i poručio, na osnovu presude, da tužilaštvo ne zna da radi svoj posao. Ne zna ili neće da zna, ili ne smije da zna, pa se postavlja pitanje da li će tužilac, shodno Zakoniku o državnom tužiocu, podnijeti inicijativu za razrješenje tužioca koji je sačinio neznaveno ovako ovu optužnicu, ili će isto vrhovna državna tužiteljica postupiti kao vi u slučaju "Snimak" pa će nam reći da nema osnova za to. Ako se tako ponašate i vi i vrhovna državna tužiteljica. Postavljam vam pitanje kako planirate na taj način da sprovedete jednu preporuku iz Izvještaja o skriningu poglavlje 23 koja preporučuje da se preispita sistem obaveznih uputstava unutar Tužilačkog savjeta.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Potpredsjednik Marković. Izvolite.

DUŠKO MARKOVIĆ:

Radi vremena ne mogu da stignem da vam odgovorim na sva pitanja, ali su poslanice u Parlamentu uvijek u prednosti.

Poštovana poslanice Jasavić,

Akcionim planovi pripremaju se u skladu sa preporukama iz Izvještaja o skriningu za poglavlja 23 i 24, i to u bliskoj komunikaciji sa predstavnicima Evropske komisije sa kojima smo zajedno ustanovili metodologiju rada i matricu Akcionih planova.

Osim toga, upravo ovog mjeseca, realizuju se ekspertske posjete koje za cilj imaju stručnu podršku u izradi akcionih planova po pojedinim oblastima obuhvaćenih ovim poglavljem, što će sigurno obezbijediti kvalitet više.

Navedeni dokumenti sadržaće normativne, institucionalne, administrativne i edukativne aktivnosti potrebne za dostizanje željenog cilja. Osim toga, biće jasno prepoznati organi i institucije koje će biti odgovorne za realizaciju definisanih aktivnosti a utvrdiće se i realni rokovi i potrebna sredstva. Ono što je, možda, najvažnije za svaku od aktivnosti biće prepoznat mehanizam kojima će se moći da prati uspješnost u realizaciji kroz kvalitativne i statističke indikatore.

Mislim da je transparetnost ovog procesa već u velikoj mjeri obezbijedjena samom činjenicom da su svi segmenti društva uključeni kroz učešće u radu nadležnih radnih grupa. Tako, osim Vladinih službenika u radnim grupama, imamo i predstavnike civilnog sektora,akademske zajednice kao i predstavnike skupštinskih tijela i pravosudnih organa. Nakon finalizacije nacrta akcionih planova biće organizovane i javne rasprave na kojima će svi zainteresovani biti upoznati sa njihovim sadržajem i biti u prilici da daju svoje sugestije, preporuke za njihovo unapređenje.

Morate priznati da je jedan novi i kvalitetni momenat.

Ovo, prije svega, je proces evropskih integracija i podrazumijeva horizontalnu koordinaciju i učešće svih organa vlasti pa je u tom smislu neophodno uključivanje cijelog društva u ovaj proces.

Na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na konkretne korake u reformi institucija samo ću ponoviti neke od najznačajnijih a već sam spomenuo u odgovoru na poslaničko pitanje gospodina Laloševića.

Znači, analiza o racinalizaciji sudske mreže i prekršaje, sudova za prekršaje, zatim nova strategija pravosuđa 2013-2017 godina, zatim rad na planu racionalizacije koji treba da usvojimo u drugom kvartalu nakon, i po osnovu ove analize, a takođe veoma ozbiljno radićemo sa medjunarodnim ekspertima oko definisanja novog institucionalnog modela u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i taj rok je treći kvartal. Dakle, kontinuitet reformi u Crnoj Gori je samo podržan ovim operativnim dokumentima jer se uporedo sa pripremama akcionih planova nastavljaju zakonodavne i strateške aktivnosti koje se odnose na jačanje i reformu institucija.

I komentar u odnosu na vaše upozorenje da sam dezinformisao javnost.

Nasuprot. Mislim da sam potpuno saopštio činjenično stanje. Znači, Apelacioni sud je samo konstatovao drugačiji osnov za oslobadjajuću presudu povodom učešća, odnosno optužnice za učešće u organizovanom kriminalu i švercu droge. Viši sud je to uradio na osnovu nedostatka dokaza a Apelacioni sud konstatovao zbog nepostojanja osnova . (Upadica Azra Jasavić).

Slažem se, tu se slažem sa vama, ali to je drugo pitanje, to nije pitanje za mene, to je pitanje za Sudski savjet i Tužilački savjet. Naravno i za mene u političkom smislu i sigurno neću ignorisati tu činjenicu nakon pravosnažne presude u ovom slučaju.

Što se tiče drugog dijela presude za pranje novca ona nije ukinuta, nego je vraćena na ponovni postupak. Znači, nije oslobadjajuća.(Upadica Azra Jasavić)

Nijesmo se razumjeli, ali evo vi ste dama i složiću se sa vama da ste vi u pravu, ali važno je da je javnost primila dobru informaciju.

Ova analiza baš govori o tom problemu dugih postupaka, ali ste na primjer jedan primjer pored nekih drugih za koje ste u pravu pogrešno izabrali. U slučaju "Šarić" je sudski postupak završen u roku, u najkraćem roku od svih država koje su ove postupke pokrenule u regionu. Srbija, znate da taj postupak nije završila, u Sloveniji da je već pala presuda po osnovu prvostepenog suda, pala na Višem sudu i druge države regiona ovaj postupak nijesu okončale, a mi imamo prvostepenu presudu. Vjerujem da ćemo brzo imati pravosnažnu presudu.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Zahvaljujem potopredsjedniku.

Odgovor poslanice Jasavić.

AZRA JASAVIĆ:

Kako vi pretendujete da budete lider u regionu, predlažem vam da se usredsredite na kvalitetan način na ono što se zove efikasno pravosuđe. Jer slućaj "Šarić I Lončar" nije efikasno okončan, bez obzira što se Vi upoređujete sa drugima.

Mi, ako znamo, a danas premijer poziva na znanje, moramo biti bolji od drugih a kada znate da znate onda možete biti i efikasni. Crnogorsko pravosuđe nije efikasno i nije bilo ni u ovom slučaju. Zakonik o krivičnom postupku daje mogućnost da se postupci vode i pretresi u kontinuitetu. Ovaj slučaj je dokazao, ne samo da nije efikasano crnogorsko pravosuđe, nego da i nije nezavisno. Zašto? Zato što je ovaj slučaj iskorišćen u političko-propagadne svrhe, odnosno u sklopu predsjedničke kampanje i objavljena je ova drugostepena presuda što je nedopustivo. Jer, ako smo čekali 10 mjeseci za donošenje te odluke, onda smo mogli sačekati još ova dva mjeseca da se završe predsjednički izbori pa da tek onda svu moć i snagu pravosuđe pokaže i da pravosuđe pokaže ovom domu i Crnoj Gori da tužilaštvo ne zna da radi svoj posao.

Pitam vas, kako mislite sa takvim pravosuđem koje je pristrasno da primjenite preporuku Izvještaja o skriningu za poglavlje 23.

PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ:

Gospođo Jasavić, samo da pojasnimo, da li je ovo dopunsko pitanje?

AZRA JASAVIĆ:

Ne, ovo je komentar.

Na kraju Šarić i Lončar, kao i Kalić, svima njima je oduzeto privremeno oko 40-ak miliona eura vrijednosti, dok su Šarić i Lončar bili obavezani da plate državi Crnoj Gori 21 milion eura. Pitam vas zašto mi nemamo pravosnažnih sudskih odluka kojim se primjenjuje institut proširenog oduzimanja imovinske koristi? Zašto se toliko čeka sa ovim postupcima? Zašto se toliko traje? Očigledno je to što nima tih sudskih odluka dokazuje da naše institucije odnosno sudovi i tužilaštvo nijesu spremni da se uhvate u koštac sa organizovani kriminalom i korupcijom. Ako je ovo ovako kako jeste, ovo ako je ovako kako jeste, očigledno je da nijeste spremni da primijenite kvalitetnu preporuku izvještaja o skriningu za pogljavlje 23, kojom se predlaže da postupci zapline konflikacije i upravljanje imovinom stečenom krivičnim djelom moraju biti bliže regulisani, a profesionalni kapaciteti relevantne državne agencije ojačani. Konkretno, u Vašem ranijem izlaganju, rekli ste da je percepcija veći problem od realnih izazova. Čini mi se da je to Vaša rečenica, a Vi me ispravite, ako ja nijesam.../PREKID/ konkretni primjeri, dovoljno jasni da ukažu da se ne radi o percepciji, nego o ovim problemima, a vi ste ministar pravde i Vi ste odgovorni za ta pitanja, između ostalog.