Predsjednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport mr Branka Tanasijević, sastala se 19. marta 2013. godine u Skupštini Crne Gore, sa g-đom Vesnom Atanasovom, predstavnicom Savjeta Evrope.

Delegacija Odbora za bezbjednost i odbranu učestvovaće na regionalnoj konferenciji „Pozitivne prakse u zaštiti ljudskih prava pripadnika oružanih snaga“, koja se održava u Sarajevu, 21. i 22. marta 2013. godine.

U Regionalnoj školi za državnu upravu (ReSP-a), u Danilovgradu, dana 19. marta 2013. godine predstavljen je Nacrt  zakona o opštem upravnom postupku.

Dokle se stiglo sa primjenom sistema viših zvanja nastavnika? Koliko je (brojem) do sada (odnosno od dana postavljanja ovog pitanja) dodijeljeno tih zvanja i kolika je razlika u platama koje su nastavnici ostvarili po tom osnovu?

Obrazloženje: Shodno članu 112 i 113 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji definišu stručno usavršavanje i napredovanje urađeni su referentni podzakonski akti, Pravilnik o vrstama zvanja, uslovima, načinu i postupku predlaganja i dodjeljivanju zvanja nastavnicima iz 2004. godine, odnosno izmjene toga Pravilnika 2009. godine koji sadrži izmjene i dopune prethodno usvojenog Pravilnika.

U članu 2 Pravilnika stoji da se nastavnicima mogu dodjeljivati zvanja: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik istraživač.

Prilikom obrazlaganja predloga Zakona o budžetu za 2013.godinu smo na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dobili informaciju da će taj proces konačno rezultirati onim što mu je i cilj - sticanjem viših zvanja, a u skladu sa načinom i postupkom dodjeljivanja zvanja koje pomenuti Pravilnik propisuje.

Kako je ovaj proces započet prije devet godina, neohodno je da imamo povratnu informaciju dokle se stiglo sa njegovom primjenom, jer je sistem viših zvanja jedna od osnovnih karika u kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika. Radi se o segmentu ukupnog obrazovnog procesa koji povećava autonomiju nastavnika, priznaje njegove stručne kvalitete i čini jednu od okosnica razvoja nastavnog procesa u obrazovnim sistemima koji se smatraju najuspješnijim u Evropi.

U obrazloženju navodim da odgovor tražim u pisanoj formi.

Ovo pitanje je postavljeno iz vrlo jednostavnog razloga, jer je ono lakmus papir koliko Ministarstvo poštuje akte koje donosi i koliko teži onome što je praksa u razvijenim obrazovnim sistemima, odnosno u najboljim sistemima. Podsjetiću vas da smo mi prema međunarodnim PISA testiranjima na samom dnu ljestvice primjenjivog znanja i da je jedna od osnovnih preporuka u tom proces rad na povećanju kapaciteta stručnog i obrazovnog nastavnika, a temelji i kičma cijele priče jesu unaprijeđena zvanja.

U tom smislu želim povratnu informaciju na postavljena pitanja. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite, ministre, posljednje pitanje i vaš odgovor.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Zahvaljujem.

Dakle, zadovoljan nastavnik sa dobrom platom i riješenim osnovnim životnim pitanjima i problemima je osnov reformske osnovne strategije obrazovnog sistema Crne Gore, to nije sporno. I za to treba ne samo mi koji radimo u prosvjeti, nego svi, pa i ovaj parlament, da se uključi, dakle ukupno društvo, da pomognemo da svi zajedno steknemo znanja o potrebi ulaganja u obrazovni sistem, jer je to ulaganje u razvoj Crne Gore.

Koliko ti naši đaci, studenti ponesu znanja iz tih školskih i studentskih klupa, śutra u svoje porodice, radna mjesta i ukupno, toliko smo mi uradili dobar posao i zaista mi smo do kraja posvećeni toj našoj misiji. Da li to uvijek radimo na pravi način? Radimo.Da li najboljom mogućom dinamikom? Vjerovatno ne. Ali u realnim okolnostima radimo ono što je zaista i moguće.

Ova unaprijeđena znanja o kojima pričate, ja znam da vi imate izvor o ovim podacima, zato ste mi i pitali, nije sporno, ovo je javna stvar, je nešto što je okosnica dakle onoga što želimo da taj naš nastavnik bude prepoznat kao dobar, kao neko ko se odvaja od ostalih, u koga teba ulagati na razne načine da bi vukao što više naprijed i da bi ostale za sobom poveo, a sve u korist toga da imamo što modernijeg, što obrazovanijeg nastavnika, jer je to garancija da će on prenijeti što više znanja na one zbog kojih smo svi tu.

Taj proces je zaživio i tačno je da se on intenzivira u zadnje vrijeme.Mi smo prošle godine donijeli model licenciranja i relicenciranja nastavnika. Ne krijemo da u obrazovnom sistemu ima i onih kojima možda tamo nije mjesto, ali najveći broj, ogroman broj je pravi nastavnik, posvećeni nastavnik, vjerujte paze onu đecu bolje nego mi neki kući što ih pazimo. Njihov rad, njihova predanost poslu i posvećenost poslu je za svako poštovanje, vjerujte. Mi se trudimo da im izađemo u susret, u skladu sa realnim mogućnostima.

Model licenciranja, početna licenca kao u ostalim sferama i relicenciranje poslije određenog perioda je nešto što, takođe, treba da odvoji one koje vuku sa više znanja i one koji stagniraju. To smo htjeli da uparimo, da to ide paralelno. Zato će ubrzo u ovaj parlament doći i set izmjena zakona izmedju ostalog i zbog toga, da taj model i normativno definišemo kako bi ga mogli implementirati i onih tamo školskih godina. Mi smo kod ovih unaprijeđenih zvanja tokom ove godine intenzivirali aktivnosti i imamo unaprijeđena zvanja u svim oblastima, i u vrtićima, za vaspitače, pedagoge, i u osnovnim i srednjim školama. Imamo ih od juga do sjevera, od Rožaja do Herceg Novog, preko Budve, Nikšića i Podgorice. Oni su dobili, osim to novo zvanje i novi status i ovu naknadu za koju ste govorili, pa ću vam, naravno, sve to u pisanoj formi, koja je određena kolektivnim ugovorom koji je potpisan sa sindikatom. Ne znam koja je bila pozadina ili cilj vašeg pitanja, ali je onolika koliko je određeno kolektivnim ugovorom. Mi je ne možemo, ne smijemo i nećemo mijenjati, ali dobijaće je svakomjesečno.

Upravo zato što su takvi bili rezultati u prethodnom periodu, PISA testiranja smo i uveli reformu. Molim vas, nemojte nas kritikovati zbog toga dok ne završimo I dok zadnji razred reformisane osmogodišnje škole ne izađe iz klupa i ne pođe na testiranje, a to će biti brzo. Ako tada budu rezultati loši, onda je loša reforma i onda je loš ministar i treba mu tražiti odgovornost. Do tada, sačekajte da vidimo reformisane đake kako odgovaraju. Još nešto, ja o tome, vi znate, znam dosta i vi ste radili u prosvjeti i znate i vi dosta. Znate kako su neke zemlje napravile rezultate, tako što su ciljno spremale učenike za tu vrstu pitanja. Znam da imate tu informaciju, ali vjerujte da ih ja imam više od vas. Rekao sam neke zemlje, neću da pominjem zemlje, nema potrebe, ali znam da kada bi učenik bio svjestan da od njegovog rezultata testa zavisi ukupna slika i ocjena o obrazovnom sistemu, da bi on drugačije radio, ali oni pođu tamo kao đaci da se nadmeću, bez ovakvih ili onakvih misli nego da se nadmeću i postignu rezultat. Vjerujte da ćemo imati napredak, ali treba ulagati. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala vam.

Kao što znate, ovaj parlament je uložio puno kroz zajednički projekat demokratske radionice koje ide u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. To je nešto što nama donosi radost, a vidio sam i đeci koja svaki dan dolaze u ovaj parlament. To je ono što zajedno radimo dobro, pored svih ostalih stvari koje treba popraviti.

Izvolite, kolega Periću, vaša završna riječ.

SRĐAN PERIĆ:

Ono što jeste interesantno, tražio sam u odgovoru broj, taj broj može da bude jednocifren, dvocifren, četvorocifren, ali taj broj nijesam dobio, nijesam dobio informaciju da li je ijedan nastavnik do sada dobio razliku u plati po tom osnovu. To svakako tražim u pisanoj formi.To je prva stvar.

Druga stvar, prosto moram da se osvrnem, prije svega, na pristup odgovaranju. Imam izvor šta je pozadina pitanja. Međunarodna istraživanja su namještena. Krenuću od ovog zadnjeg. Gospodine Stijepoviću, vi ćete imati priliku da međunarodnim ekspertima objasnite kako to da PISA kao istraživanje koje ima najveći renome trenutno u svijetu jeste namješteno. Vi ste rekli da je spingirano u nekim zemljama. Molim vas, čula je javnost i vas i mene.

Kada je riječ o izvoru, izvor sam ja, ako vam je to toliko značajno. Radio sam dugo u obrazovanju, ponosan sam na taj dio. U krajnjoj crti, radi se o podacima koji su dostupni na sajtu Ministarstva. Takođe, ne vidim zašto bi mi tu sada unosili bilo kakvu dodatnu nervozu s tim u vezi da se postavi poslaničko pitanje. To je osnov ove priče.

Ono što je, gospodine Stijepoviću, vrlo interesantno da ste vi u vrlo kratkom periodu uspjeli da vratite točak reformskih rješenja unazad. Vi ste već sada u drugom mandatu i vi ste uspjeli da uradite nekoliko stvari koje sve međunarodne preporuke govore da ne treba da se radi, ne treba da imamo krajnje centralizovan obrazovni sistem. Mi sada idemo linijom apsolutne centralizacije našeg obrazovnog sistema, gdje jedna institucija čak preuzima institucije drugih. Tako, recimo, institucija kojom vi rukovodite preuzima ingerencije drugih institucija kao što je pisanje programa.

Ono što je bitno, gospodine Stijepoviću, da u ovoj raspravi prosto shvatimo zašto je postavljeno pitanje i želim da vam pomognem u tom dijelu. Ima dva tipa ministara.Jedan tip je ministar upravljač, efikasan upravljač i jedan tip ministra je ekspert u svojoj oblasti. Vi ste svakako tip prvog ministra. Možda vam nekad upravo iz tog begraunda suština promakne. Osnov nastavnog procesa su nastavnici i učenici.Vi učenike dobijete kakve dobijete, dobijete zdravu i živu djecu, dobijete djecu sa posebnim potrebama, dobijete učenike sa kojima treba da radite. Sa njima treba da rade nastavnici i oni treba da budu nagrađeni. To je srž i osnov ovog mog pitanja.

Ono što je mnogo interesantno jeste da je ovaj proces otpočeo prije devet godina, i ja odgovorno tvrdim da on nije zaživio i odgovorno tvrdim da vi nemate razvijen taj sistem do kraja. Jedna od stvari zašto ga nemamo razvijenog jeste što taj sistem u osnovi povećava autonomiju nastavnika. Nastavnik koji dobije unaprijeđeno zvanje teško se može ucjenjivati sa slučajevima koje smo imali u aferi "Snimak", teško se može voditi plus i minus za koga će glasati i, takođe, taj nastavnik, što je mnogo bitno, a razumiju svakako ljudi koji rade u prosvjeti i koji se bave tim poslom, teško može ostati i bez norme. Takođe smo u posjedu informacija da se sprema i povećanje norme za nastavnike, što znači određeno smanjivanje broja zaposlenih u obrazovanju. Mi ovim putem, takođe, pozivamo nastavnike koji budu imali problema u sistemu primanja unaprijeđenih zvanja da se obrate Sekretarijatu za obrazovanje Pozitivne Crne Gore i mi ćemo taj proces pratiti do kraja. Hvala.

Poštovane koleginice poslanice i kolege poslanici, poštovana javnosti i poštovani ministre Stijepoviću, sigurno svi znate da je u životu potrebna dosljednost i konzistentnost rješavanja pitanja,posebno, po meni, u Crnoj Gori potrebna je velika upornost i napor. Zato sam ja ministru Stijepoviću, uz male izmjene, postavio pitanje koje sam postavio i oktobra 2009. godine. Pitanje, dozvolite da pročitam, glasi ovako:

"Molim da mi se dostavi spisak članova svih školskih odbora za sve osnovne i srednje škole u opštinama Plav, Bar, Ulcinj i Gradskoj opštini Tuzi, a po mogućnosti i svih drugih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori. Koji su vas kriterijumi i razlozi naveli da ne prihvatite, u više slučajeva, mišljenje Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, u vezi sa izborom direktora škola? Da li ste imali primjere i sa drugim nacionalnim savjetima u Crnoj Gori da nijeste odlučili u skladu sa njihovim mišljenjima? Takođe, da li je napravljena analiza primjene postojećeg Zakona o opštem obrazovanju i da li Ministarstvo prihvata stav da je sistem obrazovanja previše centralizovan i da se na taj način utiče na pad kvaliteta i profesora i rezultata učenika osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori"? Očekujem i pisani odgovor.

Poštovani ministre, ovdje otprilike imate četiri pitanja oko školskih odbora, oko mišljenja nacionalnih savjeta, da li i drugi nacionalni savjeti imaju taj slučaj i, konačno, pitanje, to je ... cijelog mog pitanja, centralizovan sistem u školstvu u Crnoj Gori. Naime, vi znate da su nacionalne partije koje zastupaju nacionalne manjine sa Evropskom koalicijom Crne Gore potpisali Sporazum o platformi gdje se govori o decentralizaciji. Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Izvolite, ministre Stijepoviću, dugogodišnji potpredsjedniče Parlamenta.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Da, naravno, ovo sam pitanje ranije apsolvirao, imali smo više razgovara sa gospodinom Nimanbeguom. Sva pitanja, rekli ste, sadrže se u tom zadnjem, ali dobićete sastave svih školskih odbora svih ustanova, i u ovim opštinama koje ste tražili i đe živi značajan broj albanskog stanovništva, i u svim ostalim u Crnoj Gori. Uostalom, oni nijesu ni tajna, postoje na našem sajtu, ali dobićete.

Nijesmo imali od drugih nacionalnih savjeta potrebu da tražimo od njih mišljenje zato što se traži mišljenje od nacionalnog savjeta za izbor onog direktora u kojoj je ustanovi maternji jezik neki manjinski jezik, u ovom slučaju albanski. U ostalim, to je ili srpski ili crnogorski ili bosanski ili hrvatski koji su razumljivi i onda nema nastave na tim jezicima i onda nacionalne savjete nijesmo konsultovali jer nije bilo zakonske obaveze, shodno odredbi iz Zakona o manjinskim pravima i slobodama.

Konsultovali smo u dva, tri navrata, kao što znate, kada je bila naša obaveza, Albanski nacionalni savjet, njihovo mišljenje smo dobili, i to je bila naša zakonska obaveza da tražimo i da dobijemo.U jednom slučaju smo malo poranili zbog nekih tehničkih razloga, pa smo odlučili prije nego što je stiglo to mišljenje, pa smo poništili, sjećate se, pa smo ponovo ispoštovali proceduru i tu smo čisti pred zakonom i jedni pred drugima.

Tada sam vam rekao da nijesmo prihvatili mišljenje za jednog kandidata u Vladimiru, školi Bezli Alizaga iz razloga koje sam lično saopštio tom čovjeku.Vi znate da je taj čovjek bio partijski obojen i da je sada vaš istaknuti funkcioner, što nije smetnja, ali jeste bila smetnja kako je on obavljao posao u jednom ranijem periodu. To je bio razlog, ništa drugo. Opet je izabran čovjek iz te sredine, te nacionalnosti i govori tim jezikom. Nije bilo nikakve diskriminacije, nego jednostavno bio je izbor najboljeg programa i kandidata za kojeg smo bili sigurni da će taj program najbolje da realizuje u školi, u interesu učenika, roditelja, nastavnika i obrazovnog procesa u toj sredini.

Oko analize. Analizirali smo i nemamo namjeru ništa da mijenjamo.Zašto. Šta vi hoćete od mene? Vi hoćete od nas da decentralizujemo rukovođenje i upravljanje, a da centralizujemo odgovornost na Ministarstvo, odnosno Vladu. To je jedna strategija koja je neizvodljiva. Šta vi tražite od nas? Da u preduzeću koje vi osnujete ili školi koju vi osnujete, da ja ili neko treći odlučuje ko će biti direktor, ko će biti u upravnom školskom odboru i da odlučuje sve. Da li je to moguće i da li je to normalno?Nije. Da mojom, odnosno vašom imovinom, vašim pravima i vašom ustanovom upravlja neko drugi ili neko treći. To, prvo, nije prirodno moguće, a onda nije ni svojinski izvodljivo.

Ono na šta vas podsjećam, to je činjenica da smo mi zakonom dozvolili svakom privatnom i fizičkom licu iz Crne Gore i iz čitavog svijeta da može, po pravilima koja je usvojio ovaj parlament usvajajući zakone, da osnuje svaku obrazovnu instituciju, od najniže do najviše. Znači, gospodine Nimanbegu, vi kao Forca, vi kao Opština Ulcinj, vi kao ekipa ljudi koja se našla na jednom poslu sa jednim kapitalom može da osnuje vrtić, može da osnuje osnovnu školu, srednju školu, višu školu, fakultet, sve može da osnuje, i to da birate direktora, da birate upravni školski odbor, da organizujete rad. Naravno, tu je Ministarstvo da to kontroliše da li je u skladu sa zakonom, tu je Ministarstvo da daje licencu, da kontroliše kako se ... primjenjuju, da sve bude u zakonskim okvirima.

Prema tome, ne radi se ovdje o decentralizaciji.Ovdje se radi o jednoj prirodnoj stvari, da svojinska prava daju i upravljačka prava. Onaj ko je osnivač neke ustanove, u konkretnom slučaju država, ona treba i da upravlja jer odgovara za rad te ustanove. Ovaj model, kao što vidite, pokazuje dobre rezultate, kao što vidite, nema više štrajkova, nema više afera kod izbora direktora jer su, zaista, bili najbolji ljudi na osnovu javnog konkursa. Kao što vidite, nema ni ....(Prekid), i vidite da to funkcioniše. Trudićemo se da tako bude i ubuduće, a vas molimo da nam budete partneri na tom poslu. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Mi smo tu liberalniji od Francuske, po broju univerziteta i svega ostaloga, pa da vidimo jesmo li tu pametniji od Francuske.

GENCI NIMANBEGU:

Poštovani ministre, nezadovoljan sam odgovorom. Prvo, nijeste dali pisani odgovor u osam dana, i zbog toga sam nezadovoljan. Vi poštujete zakon, a imali ste od prošlog ponedjeljka do danas da mi date pisani odgovor i nijeste dali. Nezadovoljan sam.Predsjedniče Parlamenta, molim vas samo da me ministar sasluša, isto kao što ste tražili da vas predsjednik zaštiti kao poslanika, molim vas.Ja ću odgovoriti koliko najbolje umijem i mislim da treba dati odgovor ili dati komentar. Evo idemo ovako, znači niste odgovorili oko članstva školskih odbora, a zbog javnosti ću istaći, u školskim odborima ne smiju biti politički funkcioneri, zakon to dozvoljava, ja sam u Skupštini dao amandman koji na žalost Skupština nije prihvatila, da politički funkcioneri ne budu u školskim odborima. A svi u Crnoj Gori znamo zašto. Zato što se politički uticaj nad školama tada povećava.I imamo razne i razne događaje koji će potvrditi da je politički uticaj u školama veliki,a mi se zalažemo da bude što manji i da bude kvalitetna nastava.

Kao drugo, rekli ste da neće mijenjati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, e ja vam kažem onda da će se on mijenjati. Možda nećete mijenjati vi, možda neće u nekom u ovom mandate, ali sigurno će se mijenjati, jer su evropski stanardi da opštine imaju uticaja u školama. Pa nije valjda Ministarstvo država da odlučuje o svim direktorima u Crnoj Gori, a da opštine nemaju uticaja tu? I nije logično da se školski odbori, ili svi znate za sve 236 direktora u Crnoj Gori ko treba da bude izabran. Samo mala digresija, ne želim se time baviti, htio sam da istaknem da Zakon o manjinskim pravima i slobodama nije samo za Albance, a vi govorite samo sa Albanskog nacionalnog savjeta, po meni ta odredba treba da bude da se mišljenje poštuje. Znači, vi ste tražili mišljenje ali mišljenje je neobavezno.

Valjda ti ljudi koji su poslanici možda znaju preporučiti nekoga direktora škole da bude izabran, oko čovjeka kojega niste imenovali se pomenuli on nije naš funkcioner.

I još jedna stvar, za javnost, vi govorite da nemate uticaja u školama. Imate sistem da se godinama nije investiralo u škole.Svih 5 pripravnika Osnovne škola” Maršal Tito” ima člansku kartu DPS-a. E to je politički uticaj, vi to negirali ili ne.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Pročitaću član 121 stav 2: “Pisani odgovor iz stava 1 ovog člana dostavlja se preko predsjednika Skupštine najkasnije do održavanja naredne sjednice na kojoj se postavljaju poslanička pitanja.” Tako da je ostalo ministru prostora za pismeni odgovor.

Izvolite, ako želite.

GENCI NIMANBEGU:

Hvala, gospodine predsjedniče.

Ja cijenim da vi baš u ovom zasijedanju imate veoma veliko nivo komentara na izlaganje poslanika, čak i premijera, ja mislim da mi to moramo riješiti poslovnički. Slažem se da vi kao predsjedavajući komentarišete. Ja nisam rekao da je ministar prekršio nešto, ali da sam nezadovoljan zato što u osam dana nije dostavljen pismeni odgovor.

Samo toliko.Hvala.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ja ništa nisam komentarisao, ja sam pročitao Poslovnik. Ako mi to zabranite, onda će više biti nereda u Skupštini, onda Skupština neće biti uredno tijelo.

Izvolite.

GENCI NIMANBEGU:

Zbilja nije bilo potrebe u ovom slučaju, jer ja dobro znam Poslovnik i mislim da ga uvijek poštujem.

Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore je 08. marta 2012. godine donijela odluku broj 06004-88 kojom je dodijelila šest stanova od po 75m2 u Podgorici DUP Univerzitetski centar za radni prostor univerzitetskim profesorima Đurović Nataši, Papović Radovanu, Popović Branimiru, Mirković Žarku, Mićunović Branislavu i Šoškić Nenadu. Moje pitanje je:

Otkud pravo Komisiji za stambena pitanja Vlade Crne Gore da rješava pitanje radnog prostora pomenutim profesorima? Da li je bio raspisan javni konkurs na koji su mogli da se prijave i drugi profesori i da li je ovo čista zloupotreba, jer se ne radi o funkcionerima iako se pozivate na odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, niti se radi o rješavanju stambenih potreba, već radnih potreba. Da li će neko za ovo da odgovara? Jer ovo je zloupotreba koja je viša od pola miliona eura, obzirom da je kvadratni metar u ovom dijelu grada procijenjen na 1.200 eura.

Mene je izuzetno iznenadila ova odluka Komisije, upravo ovo što se radi u komisiji koja rješava stambene potrebe. Stambene potrebe ova grupa profesora je sigurno riješila, za njih većinu znam i da su od Univerziteta dobili stanove od preko sto kvadrata, neki od njih kredite i ne jednom, već i više puta. Mene interesuje kako može komisija koja je zadužena za stambena pitanja da rješava radna pitanja ili radne potrebe. Da ne govorim o tome da je to dato pod zakup, svjesna sam, ali radi se o dvosobnim stanovima i nemojte da mi kažete da će dirigent Radovan Papović iz kuhinje dirigovati orkestru koji je u dnevnoj sobi. Oni sigurno ne mogu da strukturu stana mijenjaju, što znači da je ovo klasična zloupotreba. Pretpostavljam da će ovi stanovi da služe ili njihovoj djeci ili će da se izdaju, u svakom slučaju niko od ovih ljudi, ubijeđena sam, ovo neće koristiti kao radni prostor, a da ne kažem da je komisija zloupotrijebila svoj položaj. Pozivate se na Odluku o načinu i kriterijumu rješavanja stambene potrebe funkcionera. Prvo, ovo nisu funkcioneri, izuzev ministra Mićunovića, s tim što je i ovdje on u funkciji profesora univerziteta, a ne ministra. Pozivate se na član 27 koji kaže - o pitanjima iz svog djelokruga Komisija odlučuje na sjednicama Komisije, donosi akte u formi odluka, zaključaka i rješenja. Pa to nije pravni odnos i vi kao pravnik ćete mi reći gdje ste našli pravni odnos i želim da čujem komentar kako je ova komisija odlučila da rješava radne potrebe. Već sam rekla da mislim da ni radne potrebe tu nisu riješenje. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Ministre, izvolite.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvažena poslanice Bošnjak,

Ovdje nije u pitanju jedno pitanje, nego je više pitanja, ali pokušaću da se skoncentrišem na ono što su bila udarna pitanja, da ne kažem optužbe.

Dakle, nikakvih ovdje nema zloupotreba i nikakvih ovdje nema kršenja pravila, samo je trebalo do kraja pročitati, koleginice, Odluku na koju se pozivate i pročitati zaključak Vlade iz 2010.godine, koja ovlašćuje Komisiju da na ovaj način riješi radni prostor šestorici eminentnih umjetnika i stvaralaca i univerzitetskih profesora. Dakle, Vlada je i ranije, a nadam se da će i ubuduće, pomagala istaknute umjetnike da rješavaju svoje radne prostore, jer i sami znate da su umjetnici, odnosno kultura nešto što najbolje promoviše Crnu Goru u posljednje vrijeme. I zadnji put smo na ovakav način kao Vlada pomagali umjetnicima prije 10 godina. Sada je, kao što vidite, na osnovu zahtjeva koji su stigli sa umjetničkih fakulteta, šestorici, odnosno po dvojici sa sve tri akademije umjetničke - likovna, muzička i dramskih umjetnosti odlučeno da se na ovakav način pomogne u rješavanju njihovog radnog prostora, kako bi još više stvarali, zaista da nas i dalje predstavljaju na međunarodnim skupovima, izložbama, sajmovima i tako dalje.

Ovlašćenje u zaključku Vlade da im riješimo radni prostor, a poziv je na član 29 iz Odluke koju treba da pročitate, gdje kaže da se na ovaj način rješavaju i funkcionerima pitanja i drugim licima zaposlenim u javnim ustanovama. A, priznaćete da je javna ustanova Univerzitet, odnosno jedan od ova tri fakulteta, ali ne interesuje to vas, gospođo Bošnjak. Vi ste negdje i ranije u pretprošlom sazivu, kada sam ja sjedio ovdje, takođe se interesovali za ovakva pitanja, pa ste poslije to objašnjavali, vjerovatno i danas objašnjavate u pisanim medijima danima. Niti ima zloupotrebe niti ima pola miliona. Evo, ja na primjer nikada neću Vas prijaviti za krivično djelo lažnog predstavljanja, jer ste ovdje napisali da ste Vi docent, a vi nijeste docent, i to dobro znate.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Samo trenutak. Ajmo da to ne pretvaramo u dijalog u personalitetima, nego dijalog u problemu. Problem je postavljen u pitanju i svrha poslaničih pitanja i odgovora je razrješavanje teme, a ne parlamentarni dijalog klasičnog tipa o odnosima vlasi i opozicije.

Izvolite. Ministre, izvinite što sam Vas prekinuo i da se vratimo na temu.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ:

Molim vas da ja ovdje budem ravnopravan sa svima ostalima. Dakle, nemojte mi zabranjivati da odgovaram na pitanja onako kako ja smatram da treba najbolje da odgovorim. Nijesam ja pitao gospođu Bošnjak, nego je ona mene pitala i ja sam se spremio i ja moram da odgovorim. Hvala, predsjedniče.

Prema tome, gospođa Bošnjak je takođe riješila stambeno pitanje na jedan čudan način. Ja sam se trudio da vidim kako se rješavaju stambena pitanja ovih i drugih profesora i došao sam do biltena gdje evo vidimo da gospođa Bošnjak ima više kvadrata nego što joj po Pravilniku pripada,da koristi, što meni ne smeta, ali ja vas ne osuđujem niti kažem da ste vi nas zloupotrijebili. Kažem da treba da imate iste aršine u odnosu na sve profesore na Univerzitetu, jer vi znate da ste kao honorarni saradnik postali docent. A ako to, predsjedniče, ima igđe, ja ću odmah da se izvinim gospođi Bošnjak, ali vama smeta što umjetnici i stvaraoci rješavaju radne prostore, a ne smeta vam što vi kao administrativac dobijate stan u profesorskoj zgradi i to mimo Pravilnika i više nego što vam pripada. Ni meni ne smeta, ali samo da vas zamolim, nemojte da teške riječi koristite kada su u pitanju ovih šest osoba, jer su zaista oni reprezenti Crne Gore u oblastima u kojima rade i stvaraju. I ne samo što su, gospodine predsjedniče, oni reprezenti iz Crne Gore, kao umjetnici, oni su dodatno još i profesori, i nijesu mogli da za ovaj svoj radni vijek stvore mogućnost da riješe jedan svoj kutak radni.

Kada govorim o gospodinu Papoviću, ja bih da imamo poseban rešpekt prema onome što je on donio crnogorskoj kulturi, odnosno muzičkoj umjetnosti. I zaista ja bih bio srećan i ponosan kada bi svi u ovom domu odvojili jedan dio svojih budžeta ili ustanova đe dolaze iz partija koje predstavljaju, da odvojimo za crnogorske umjetnike, jer oni su najbolje ogledalo moderne i tradicionalne i stare i nove i uspješne i evropske Crne Gore. I vi znate da je kultura zajedno sa sportom danas najbolji naš proizvod i najbolji naš ambasador. Da sam ja imao uticaja, a nijesam, molio bih da jedan dio tih i profesorskih i drugih zgrada se ne odvoji samo za stanove, nego za radne prostore, ne samo sa umjetničkih fakulteta nego i za kliničare. Vi znate koliko ima dobrih i ljekara, raznih profesija koji predaju, a koji nijesu mogli da dođu do ovih stanova. Na primjer, tom politikom koja je bila, vi znate da su administrativci mijenjali po dva, tri stana, a ugledni hirurzi, hemičari, biolozi, nijesu mogli da dođu ni do kvadrata, ali ne ulazim u tu politiku. Ja samo hoću da imamo iste aršine i da ne osuđujemo i napadamo ono za što nijesmo sigurni i ono za što nemamo podataka i preuzimamo ovlašćenja nekih drugih organa u ovoj državi. Zato još jednom da kažem, nije bilo zloupotrebe.I žao mi je što nijesmo imali mogućnosti da još jednom broju ovakvih stvaralaca riješimo radne prostore i stvorimo uslove da još više stvaraju ubuduće. Zahvaljujem.

PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:

Hvala.

Izvolite.

BRANKA BOŠNJAK:

Obično kada je neznanje u pitanju, počinju lične uvrede i ovo što je odgovorio ministar, on se više bavio nekim drugim pitanjima o kojima ne zna. Ako vi smatrate da sam ja nešto, slobodno možete da pokrenete inicijativu, ja sam izabrana za docenta i imam odluku o izboru za docenta po pravilima Univerziteta, važećim. I ja sam dobila stan kao docent u profesorskoj zgradi. Ja znam kako je to teklo, jer malo mi je nezgodno, ali prosto hoću da se razjasni radi javnosti, pošto znam da mediji prate, svi koji znaju mene znaće da sam u pravu. Ja sam sa radnom knjižicom u rektoratu, mislim trenutno sam u Skupštini Crne Gore, kao savjetnik za nauku, a na metalurgiji u dopunskom radnom odnosu izabrana sam u zvanje docenta. Vi ćete to da provjerite, i nemojte da pričate nešto što ne znate. Na konkurs Univerziteta Crne Gore sam se javila, oni su mene računali kao nekog iz administracije, ali poslije moje žalbe, ja sam dobila stan u profesorskoj zgradi, jer se uvažilo to da sam zaposlena na Univerzitetu, da imam zvanje docenta i dobila sam pripadajuću kvadraturu. Tako da nije u redu da idete na lični osnov i da širite neistine. Vi se tako ponašate zbog toga što ste svjesni da ste prekršili pravilo, odnosno prekršili ono što ste donijeli. Vi ste ovdje istakli da zaključci Vlade mogu da ospore pravilnike koje ste vi donijeli, jer na član na koji se vi pozivate, ja sam vas pažljivo slušala i nijesam upadala, tako da zahtijevam da i vi mene slušate.

Vi se pozivate na član 29, a on kaže: "Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera i određenih lica zaposlenih u ustanovama bez oglašavanja". Znači, nigdje se ne pominju radne potrebe. Ja uporno govorim o tome, otkud pravo, i to je čista zloupotreba, Komisiji za rješavanje stambenih potreba da rješava radne prostore profesora. Ja nijesam minimizirala značaj niti rad ijednog od ovih profesora, ja mnoge lično poznajem, i dobar sam prijatelj sa njima, ali prosto sam za pravdu i mislim da je ovdje urađena zloupotreba i nepravda. I smatram da oni sebe nisu trebali da dovedu u ovu situaciju da prihvate nešto što nije u skladu sa zakonom i važećom regulativom. Vi ste, ministre, ovdje pokazali svoje pravo lice. Ja u to nisam ni sumnjala. I čak ste pominjali mene to interesuje, mene interesuje samo da je pravedno i da se poštuju pravila. To što vi radite mimo pravila i što zloupotrebljavate pozicije, pa kada neko to otkrije, onda vi ne znate šta ćete i krenete sa nekim insinuacijama i nekim neistinama i pokušavate na ličnoj ravni da vrijeđate ljude. To govori samo o vama, a ne o meni.

Ovdje je jedna stvar očigledna. Očigledno je da nijeste imali pravo da dodijelite ovim ljudima, možda ste imali neki drugi modus, da se odradi, ali zaključcima Vlade nijeste imali pravo da odredite radni prostor. Ja znam, pošto sam i u Skupštini Glavnog grada i Glavni grad ustupa prostore umjetnicima, i ja to uvijek podržavam, ali ne na način da se krši. Da ne govorim o tome da često birate, imate privilegovane umjetnike. Zašto niko od vas nije riješio radni prostor za gospodina vajara Šćepanović Miodraga koji dobija prve nagrade na jesenjem salonu u Parizu, to je međunarodni značaj, i reprezentuje Crnu Goru tamo? Vi ste tih ne sjećate, sjećate se onih koji su bliski vama. Bilo je suviše uvreda, morala sam, izvinjavam se. Zahvaljujem.